Izvještaj s 203. plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 6. travnja 2016.

Na 203. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu raspravljalo se o provedbenim koracima u realizaciji službene suradnje s KBF-om te kako u njih efikasno intervenirati da bi se spriječilo sklapanje ugovora. Raspravljalo se i o prijetnji autonomiji FFZG-a te suspenziji prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Branke Galić. Sazvana je radna grupa za medije i radna grupa za procjenu trenutne situacije. Idući plenum održat će se 13. travnja 2016. godine u 20h, D7.

Fotografija 203. plenuma preuzeta je s Facebook stranice Akademska solidarnost (foto: Niko Goga)

U prepunoj dvorani D7 održao se 203. plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu u trajanju od preko 4h. Glavne točke dnevnog reda bile su sporni ugovori o suradnji FFZG-a i Katoličkog bogoslovnog Fakulteta te smjena prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Branke Galić.

Na samom početku plenuma pročitan je popis udruga koje su dale podršku borbi protiv klerikalizacije obrazovanja.

Plenum po svojoj uobičajenoj praksi nije dopustio medijima snimanje, ali pristao je na snimanje za potrebe dokumentarca novinaru portala srednja.hr, koji radi u dokumentarnoj kući Blank uz uvjet autorizacije plenuma.

Plenum je raspravljao o problemima vezanim uz samu prirodu ugovora između FFZG-a i KBF-a, kojim se predlaže uvođenje dvopredmetnog studijskog programa u zajedničkoj suradnji FF-a i KBF-a, načinu uvođenja ugovora od strane uprave FF-a, a najviše se raspravljalo o mogućim implikacijama za sami FF ako dođe do realizacije tih ugovora. U diskusiji se osvrtalo na netransparentnost rada uprave FF-a te o zakulisnim pritiscima na fakultetu pri uvođenja studija. Problematiziralo se i stavljanje točke o ugovoru o suradnji s KBF-om na dnevni red Fakultetskog vijeća u paketu s ostalim ugovorima o suradnji s drugim fakultetima te nemogućnost Fakultetskog vijeća da o svakom ugovoru o suradnji pojedinačno glasa.

Plenum je raspravljao o načinima na koje ovakav način suradnje (temeljen na zadnjoj verziji ugovora) može ugroziti autonomiju FF-a, o proceduri prijemnog ispita za dvopredmetni studij, budući da se za prijavu na prijamni ispit na KBF-u traži potvrda o krštenju i preporuka župnika te o daljnjim implikacijama na tržištu rada za studente FF-a u odnosu na studente KBF-a.

Raspravljalo se o tome je li pitanje integracije FF-a s KBF-om stvar političkog sukoba koji se treba gledati kroz prizmu šire političke situacije ili se radi o konkretnoj situaciji i borbu se ne treba kontekstualizirati.

Velikom većinom prisutnih na plenumu izglasalo se protivljenje prihvaćanju prijedloga ugovora o suradnji u smislu izvođenju dvopredmetnih studija s KBF-om.

Uprava je prije par dana pozvala predstavnike studenata na sastanak, na koji su oni odbili otići zbog nepostojećeg dnevnog reda. Raspravljalo se o ovlastima studentskog zbora i o smjernicama za delegate za Fakultetsko vijeće.

Transparent „FFZG protiv klerikalizacije visokog obrazovanja“ visi na hodniku fakulteta, a transparent „FFZG protiv homofobije“ nije dobio dozvolu od Uprave.

Plenum je većinski izglasao da se na pročelje zgrade trebaju postaviti transparenti „FFZG protiv klerikalizacije obrazovanja“ i „FFZG protiv homofobije’!

Plenum je raspravljao o suspenziji prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Branke Galić i o načinu na koji je ona provedena. Prof. Galić je bez potrebnih objašnjenja rečeno da je suspendirana na prvom sastanku dekanskog kolegija održanog neposredno nakon tribine „Velečastivi na Filozofskom“ u organizaciji Akademske Solidarnosti. Prof. Galić je na toj tribini javno kritizirala gore spomenut ugovor o suradnji FF-a i KBF-a te je bila jedina u Upravi FF-a koja se na ugovor kritički osvrtala. O razlozima svoje suspenzije saznala je tek preko medija.

Raspravljalo se o legalnosti samog čina suspenzije, budući da dekan prema Statutu FFZG-a nema ovlasti suspendirati prodekane na svoju ruku. O razrješenju prodekana odlučuje Fakultetsko vijeće natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja članova, a u Statutu nije navedeno je li glasanje javno ili tajno.

Većina prisutnih na plenumu odlučila je da osuđuje protustatutarnu suspenziju prof. Galić te da će na nadolazećoj sjednici Fakultetskog vijeća studentski delegati biti protiv njenog smjenjivanja. Isto tako, plenum je većinski odlučio da podržava prof. Galić u njenoj daljnjoj borbi.

Plenum raspravlja o sazivanju radnih grupa potrebnih za daljnje funkcioniranje plenuma. Zaključilo se da postoji potreba za radnom grupom za medije i radnom grupom za procjenu trenutne situacije. Dosadašnja plenumska praksa je bila da medijska grupa ima mandat, budući da treba djelovati u trenutnim situacijama, no važno je da se u grupu uključe novi ljudi kako bi naučili kako se radi unutar nje.

Radna grupa za medije 7. travnja. u 11h u A015, a radna grupa za procjenu trenutne situacije u ponedjeljak 11. travnja u 18h u A001.

Pod točkom „Razno“ plenum je dobio poziv na tribinu „Politički leksikon“ u organizaciji Akademije dramskih umjetnosti, 14.4. u 19h. Govornici/e: Dean Duda, Katarina Luketić, Marko Pogačar. Pozivateljica kaže da je ovo prvi put u povijesti da se na Akademiji dramskih umjetnosti održava tribina koja ima politički predznak.

TERMIN SLJEDEĆEG PLENUMA: SRIJEDA, 13. travnja 2016, 20h.

Plenum je izglasao moderatore i zapisničara za sljedeći plenum, te medijsku grupu.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve