Izvještaj s 203. plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 6. travnja 2016.

Na 203. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu raspravljalo se o provedbenim koracima u realizaciji službene suradnje s KBF-om te kako u njih efikasno intervenirati da bi se spriječilo sklapanje ugovora. Raspravljalo se i o prijetnji autonomiji FFZG-a te suspenziji prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Branke Galić. Sazvana je radna grupa za medije i radna grupa za procjenu trenutne situacije. Idući plenum održat će se 13. travnja 2016. godine u 20h, D7.

Fotografija 203. plenuma preuzeta je s Facebook stranice Akademska solidarnost (foto: Niko Goga)

U prepunoj dvorani D7 održao se 203. plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu u trajanju od preko 4h. Glavne točke dnevnog reda bile su sporni ugovori o suradnji FFZG-a i Katoličkog bogoslovnog Fakulteta te smjena prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Branke Galić.

Na samom početku plenuma pročitan je popis udruga koje su dale podršku borbi protiv klerikalizacije obrazovanja.

Plenum po svojoj uobičajenoj praksi nije dopustio medijima snimanje, ali pristao je na snimanje za potrebe dokumentarca novinaru portala srednja.hr, koji radi u dokumentarnoj kući Blank uz uvjet autorizacije plenuma.

Plenum je raspravljao o problemima vezanim uz samu prirodu ugovora između FFZG-a i KBF-a, kojim se predlaže uvođenje dvopredmetnog studijskog programa u zajedničkoj suradnji FF-a i KBF-a, načinu uvođenja ugovora od strane uprave FF-a, a najviše se raspravljalo o mogućim implikacijama za sami FF ako dođe do realizacije tih ugovora. U diskusiji se osvrtalo na netransparentnost rada uprave FF-a te o zakulisnim pritiscima na fakultetu pri uvođenja studija. Problematiziralo se i stavljanje točke o ugovoru o suradnji s KBF-om na dnevni red Fakultetskog vijeća u paketu s ostalim ugovorima o suradnji s drugim fakultetima te nemogućnost Fakultetskog vijeća da o svakom ugovoru o suradnji pojedinačno glasa.

Plenum je raspravljao o načinima na koje ovakav način suradnje (temeljen na zadnjoj verziji ugovora) može ugroziti autonomiju FF-a, o proceduri prijemnog ispita za dvopredmetni studij, budući da se za prijavu na prijamni ispit na KBF-u traži potvrda o krštenju i preporuka župnika te o daljnjim implikacijama na tržištu rada za studente FF-a u odnosu na studente KBF-a.

Raspravljalo se o tome je li pitanje integracije FF-a s KBF-om stvar političkog sukoba koji se treba gledati kroz prizmu šire političke situacije ili se radi o konkretnoj situaciji i borbu se ne treba kontekstualizirati.

Velikom većinom prisutnih na plenumu izglasalo se protivljenje prihvaćanju prijedloga ugovora o suradnji u smislu izvođenju dvopredmetnih studija s KBF-om.

Uprava je prije par dana pozvala predstavnike studenata na sastanak, na koji su oni odbili otići zbog nepostojećeg dnevnog reda. Raspravljalo se o ovlastima studentskog zbora i o smjernicama za delegate za Fakultetsko vijeće.

Transparent „FFZG protiv klerikalizacije visokog obrazovanja“ visi na hodniku fakulteta, a transparent „FFZG protiv homofobije“ nije dobio dozvolu od Uprave.

Plenum je većinski izglasao da se na pročelje zgrade trebaju postaviti transparenti „FFZG protiv klerikalizacije obrazovanja“ i „FFZG protiv homofobije’!

Plenum je raspravljao o suspenziji prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Branke Galić i o načinu na koji je ona provedena. Prof. Galić je bez potrebnih objašnjenja rečeno da je suspendirana na prvom sastanku dekanskog kolegija održanog neposredno nakon tribine „Velečastivi na Filozofskom“ u organizaciji Akademske Solidarnosti. Prof. Galić je na toj tribini javno kritizirala gore spomenut ugovor o suradnji FF-a i KBF-a te je bila jedina u Upravi FF-a koja se na ugovor kritički osvrtala. O razlozima svoje suspenzije saznala je tek preko medija.

Raspravljalo se o legalnosti samog čina suspenzije, budući da dekan prema Statutu FFZG-a nema ovlasti suspendirati prodekane na svoju ruku. O razrješenju prodekana odlučuje Fakultetsko vijeće natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja članova, a u Statutu nije navedeno je li glasanje javno ili tajno.

Većina prisutnih na plenumu odlučila je da osuđuje protustatutarnu suspenziju prof. Galić te da će na nadolazećoj sjednici Fakultetskog vijeća studentski delegati biti protiv njenog smjenjivanja. Isto tako, plenum je većinski odlučio da podržava prof. Galić u njenoj daljnjoj borbi.

Plenum raspravlja o sazivanju radnih grupa potrebnih za daljnje funkcioniranje plenuma. Zaključilo se da postoji potreba za radnom grupom za medije i radnom grupom za procjenu trenutne situacije. Dosadašnja plenumska praksa je bila da medijska grupa ima mandat, budući da treba djelovati u trenutnim situacijama, no važno je da se u grupu uključe novi ljudi kako bi naučili kako se radi unutar nje.

Radna grupa za medije 7. travnja. u 11h u A015, a radna grupa za procjenu trenutne situacije u ponedjeljak 11. travnja u 18h u A001.

Pod točkom „Razno“ plenum je dobio poziv na tribinu „Politički leksikon“ u organizaciji Akademije dramskih umjetnosti, 14.4. u 19h. Govornici/e: Dean Duda, Katarina Luketić, Marko Pogačar. Pozivateljica kaže da je ovo prvi put u povijesti da se na Akademiji dramskih umjetnosti održava tribina koja ima politički predznak.

TERMIN SLJEDEĆEG PLENUMA: SRIJEDA, 13. travnja 2016, 20h.

Plenum je izglasao moderatore i zapisničara za sljedeći plenum, te medijsku grupu.

Vezani članci

  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.