Izvještaj s 205. plenuma Filozofskog fakulteta

Na 205. plenumu FFZG-a, koji se održao 20. travnja 2016. raspravljalo se o revidiranju odluke o povjerenju novinaru za snimanje dokumentarca, zatim o pravnim aspektima slučaja prodekanice Galić, o najavljenoj cenzuri rasprave na Fakultetskome vijeću, o Prijedlogu novoga Pravilnika o postupku vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu koji je predložen na Senatu Sveučilišta u Zagrebu te o potpori radnicima za Praznik rada.

Izrada transparenta grupe za mini-akcije (izvor: Facebook stranica plenuma Filozofskog fakulteta)

Na početku su pročitane obavijesti i jedna od pristiglih podrški. Podrške se mogu naći na Facebook stranici plenuma i inicijative i sindikata Akademska solidarnost.

Prije rasprave o točkama dnevnog reda radne grupe podnijele su svoje izvještaje. Medijska radna grupa izvijestila je da je napisala odgovor upravi odmah nakon plenuma i izvještaj s plenuma. Napravila je novu Skriptu u koju je ušlo i nekoliko autorskih tekstova potpisanih inicijalima. Radna grupa za mini-akcije napravila je još jedan transparent i stavila ga na pročelje Fakulteta. Od 19. travnja svaki dan se u 11:55 pušta 5 minuta flamenco za potporu prodekanici Galić. Plenum je prihvatio prijedlog da se akcija Špalir etičke interpelacije odgodi do Vijeća kad će se raspravljati i o ugovorima, a da se prije ovoga Vijeća iskaže podrška prodekanici Galić. Radna grupa za vanjsku suradnju pomogla je članovima Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu u organizaciji tribine Sekularnost i obrazovanje u Hrvatskoj. Radna grupa za unutarnju koordinaciju uspostavila je kanal sa studentskim predstavnicima koji će izraditi anketu o ugovorima s drugim sastavnicama. Radna grupa za procjenu situacije predložila je strategiju neprimanja financijske pomoći od političkih stranaka. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma pripremila je dnevni red i organizirala plenum, a naglašeno je da se prijedlozi za točke dnevnog reda mogu slati do sat vremena prije plenuma. Plenum je prihvatio izvještaje radnih grupa.

Plenum je raspravio o revidiranju odluke o povjerenju novinaru za snimanje dokumentarca. Naime, novinar je objavio kadrove s plenuma u jednome intervjuu, a dogovoreno je da će snimke biti korištene isključivo za dokumentarac i da neće biti objavljene za vrijeme trajanja borbe ni bez autorizacije plenuma. Novinar se ispričao, a plenum je izglasao da je protiv zabrane snimanja.

Sudionica je plenumu ukratko predstavila pravnu borbu prodekanice Galić. Navela je sve instance kojima su podnesene žalbe, a koje se još nisu očitovale: Etičkom povjerenstvu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Saborskom odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, pučkoj pravobraniteljici za diskriminaciju u području rada te Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu. Od rektora se traži da provede provede nadzor nad radom dekana i da obustavi suspenziju prodekanice Galić koja nije utemeljena na pravnim propisima. Prodekanici je uskraćen rad iako suspenzija stupa na snagu tek kada ju potvrdi Vijeće. U raspravi se točka povezala sa sljedećom točkom dnevnog reda, o najavljenoj cenzuri rasprave na Fakultetskome vijeću. Opisani su oblici cenzure na koje su naišli studentski predstavnici koji su urudžbirali zahtjeve za uključivanjem studentskih stavova o ugovoru s KBF-om na dnevni red Vijeća. Spomenuta je kontrola protoka informacija na fakultetskoj mailing listi te ignoriranje studentskih i profesorskih molbi za objavljivanje na toj listi, što je između ostalog rezultiralo propuštanjem rokova za prijavu na pojedine natječaje.

Plenum je izglasao nepovjerenje upravi Fakulteta zbog cenzure i sumnje na nepoštivanje Statuta.

Plenum je dao naputke studentskim predstavnicima da na Vijeću traže tajno glasanje o razrješenju prof. Galić, raspravu o smjenama i imenovanjima novih prodekana te odvojeno glasanje o pojedinačnim smjenama i imenovanjima prodekana.

Plenum je raspravljao o Prijedlogu novoga Pravilnika o postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu koji je predložen na Senatu Sveučilišta u Zagrebu. Postavilo se pitanje zašto je Pravilnik išao u žurni postupak. Spomenute su primjedbe koje je podnio Prirodoslovno-matematički fakultet i sazvana je radna grupa za analizu dokumenata u ponedjeljak u 18:30 u A-001 na Filozofskom fakultetu.

Plenum je odlučio da daje podršku radnicima u borbi za svoja prava povodom Praznika rada. Odlučeno je da problematiku oko klerikalizacije treba proširiti na društvenu razinu. Samim time što se okupljamo dajemo primjer kako se treba okupljati i boriti za svoja prava i na radnom mjestu.

Pod točkom razno, sudionici plenuma pozvani su na obilježavanje Dana planeta Zemlje uz neko od cjelodnevnih predavanja u organizaciji Kluba studenata Filozofskog fakulteta.

Blagajnik je dao izvještaj blagajne. Određeno je vrijeme sljedećeg plenuma. Izabrani su moderatori i zapisničar. Plenum je zaključen u 23:50.

Sljedeći plenum održat će se u srijedu u 20 h u D7 na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Termini sastanka radnih grupa:


– RG za analizu dokumenata u ponedjeljak u 18:30 h


– RG za tehnička pitanja plenuma u srijedu u 18 h


– RG za program u četvrtak u 18 h


(ostali termini sastanaka radnih grupa bit će objavljeni na plenumskim komunikacijskim kanalima)

Moderatori su dostupni od 19 sati u A-001 na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.