Podrška plenumu beogradskog Fakulteta likovnih umetnosti

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu izražava punu podršku studenticama i studentima beogradskog Fakulteta likovnih umetnosti u njihovim zahtjevima prema upravi fakulteta, univerzitetu i ministarstvu, kao i u njihovim univerzalnim zahtjevima za besplatnim obrazovanjem, te u metodi borbe koju su za ostvarenje svojih zahtjeva odabrali.

Tri ključne točke studentske borbe koje su ovdje istaknute – konkretni zahtjevi usmjereni na sve razine moći i odlučivanja, širenje konkretnih, partikularnih zahtjeva na općedruštveni i globalni kontekst, te metoda borbe koja uključuje stvarno, a ne samo simboličko zauzimanje akademskog prostora koji studentima pripada, blokadom su Fakulteta likovnih umetnosti iznova učinkovito artikulirane, upisujući se tako u sada već respektabilni niz studentskih zauzimanja fakulteta na jugoslavenskom prostoru u posljednjih nekoliko godina. Taj je pak niz dio globalnog studentskog pokreta čiji su najsnažniji i najvidljiviji odjeci studentske borbe u Čileu i Kanadi, kao i niz pokreta, organizacija i akcija diljem Evrope i svijeta. Cilj ovako širokog kontekstualiziranja lokalnih studentskih borbi nije njihovo lažno osnaživanje, jer njima to nije potrebno, već isticanje nužnosti shvaćanja tih borbi kao dio šireg, globalnog, ne samo studentskog, fronta protiv komercijalizacije znanja, obrazovanja i javnih dobara uopće.

Ovdje želimo istaknuti i nekoliko komparativnih momenata između trenutačne situacije na beogradskom i zagrebačkom univerzitetu/sveučilištu. Na zagrebačkim, kao i na ostalim fakultetima u Hrvatskoj u tijeku je primjena tzv. novog modela studentskih participacija. Prema odluci Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, a koju sveučilišta i fakulteti redom usvajaju, pokušava se uvesti jedinstveni model plaćanja na svim sveučilištima, model koji se temelji na famoznoj izvrsnosti (ideologemu kojim se komercijalizacija obrazovanja pokušava zamaskirati neoliberalnom frazom o poticanju uspješnosti), dok je u praksi riječ o penalizaciji studenata koji ne uspiju u akademskoj godini skupiti 55 ECTS bodova. Cijene bodova i školarina pritom nekontrolirano rastu, odluke su donesene tik pred početak akademske godine, ministarstvo programskim ugovorima ucjenjuje sveučilišta i fakultete, a ovi teret prebacuju na studente pokušavajući im svim mogućim birokratskim smicalicama i podvalama naplatiti što više ECTS-ova. I dok su s jedne strane ove odluke totalizirajuće, čime se praktički ukida autonomija sveučilišta i fakulteta, na studente one djeluju po principu fragmentizacije, cjepkanja studentskog tijela na bodovne/cjenovne razrede i kategorije, čime se studente pokušava međusobno antagonizirati te spriječiti njihovu zajedničku borbu. Upravo je zbog toga otpor tendencijama komercijalizacije i etatizacije nužno pružati u duhu solidarnosti, jer oni koji sada nisu obuhvaćeni naplaćivanjem studija vrlo će vjerojatno to kroz kratko vrijeme biti.

Zanimljivo je također uočiti kako su i u Zagrebu i u Beogradu ove godine u prvi plan iskočili mali, umjetnički fakulteti. U Zagrebu je to Akademija dramskih umjetnosti čiji su studenti stavljanjem veta na odluku o naplaćivanju studija pružili najaktivniji otpor novom udaru na javno obrazovanje. Ovu podudarnost smatramo znakovitom pojavom jer signalizira kako je komercijalizacija visokog obrazovanja zahvatila i područja koja su dosad bili marginalizirana, ali time i izvan domašaja politike ekstremne komercijalizacije (na ADU-u se studiranje dosad nije naplaćivalo), što je jasan pokazatelj kako je neoliberalni napad na javna i zajednička dobra sveobuhvatan, s tendencijom stalnog jačanja i širenja svog zamaha. A ako je napad sveobuhvatan, takav mora biti i otpor. Poručujemo vam stoga da ustrajete u vašoj borbi, da održite blokadu fakulteta, a sve studente beogradskog univerziteta pozivamo da se solidarno pridruže vašem otporu i tako prošire područje borbe za obrazovanje kao zajedničko dobro dostupno svima.

Jedan svet, jedna borba!
Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve