FPZG: Prosvjed ‘starih’ studenata 2. listopada

U utorak, 2. listopada 2012 u 10 sati ispred Fakulteta političkih znanosti, Lepušićeva 6, u Zagrebu, održat će se studentski prosvjed „Ne želimo bolonju – dajte nam da diplomiramo po ‘starom programu’!” Dođite i podržite studente FPZG-a!

Priopćenje za medije

Vijeće Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu (Lepušićeva 6) na regularnoj sjednici vijeća 20.9.2012, odbilo je molbu apsolvenata „predbolonjskog programa“ (dodiplomskog studija politologije i novinarstva ) za produženjem krajnjeg roka završetka studija po programu koji su upisali, pritom ne navodeći nikakav službeni argument.

Time bi apsolvneti s diplomskim radom, jednim ili vise ispita bili prisiljeni prihvatiti prebacivanje na bolonjski program koji im se nudi kao alternativa za dovršetak studija, ili bi ostali bez diplome.

No međutim, pravilnik o prebacivanju studenata ne postoji niti je jasno definirano na koji bi se način studentima priznavali ispiti ili preračunavali u ECTS bodove, čime u ovom trenutku ( prema našoj interpretaciji) dolazi do kršenja odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu na temelju čl. 21 Statuta Sveučilišta u Zagrebu pod točkama a) i d), u vezi rješavanja statusa dodiplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu koji ne završe studij do utvrđenog roka.

Isto tako apsolventi s odslušane 4 godine studija političkih znanosti smjera politologije ili novinarstva i položenih 37 ispita i više ovisno o smjeru (koji bi završavanjem po „predbolonjskom programu“ dobili titulu magistra struke), bili bi degradirani na način da bi ih se bacilo na treću godinu preddiplomskog studija novinarstva ili četvrtu godinu preddiplomskog studija politologije s čime bi uz eventualno polaganje razlike ispita, ukoliko je to potrebno, ili čak niti to, dobili titulu prvostupnika. Postavlja se pitanje tko može donjeti i po kojim kriterijima takvu odluku, te postoji li zakonska osnova za isto.

Također, postavlja se pitanje bi li ti studenti mogli konkurirati dalje za upis na diplomski studij poloitologije i novinarstva, kako bi na kraju ipak dobili titulu magistra struke po bolonji (3+2 novinari, 4+1 politolozi) s obzirom da oni ne mogu retroaktivno polagati ispite kako bi eventualno zadovoljili kriterij prosjeka ocjena za upis i sl.

Školarina za preddiplomski studij novinarstva i politologije na Fakultetu političkih znanosti iznosih 4.100 kn. Radi se o akademskoj godini u koju ulaze predavanja i ispitni rokovi, te sva studentska prava.

Apsolventi „predbolonjskog programa“ do sada su produženje prava polaganja ispita za jednu akademsku godinu plaćali 1.650 kn.

Prebacivanjem apsolvenata s predbolonjskog na bolonjski program, od apsolvenata bi se potraživala školarina predviđena za upis više godine na preddiplomskom studiju dakle 4.100 kn, što dovodi do zaključka da bi apsolventi „predbolonjskog programa“ morali uplatiti cijeli iznos školarine za polaganje jednog ispita, eventualne manje razlike ispita, ili čak samo diplomu ukoliko već ispunjavaju uvijete za dobivanjem statusa prvostupnika.

Smatramo da ovakva odluka nije argumentirana, niti još uvijek jasno definirana, a za većinu apsolvenata bi značila nemogućnost dovršetka studija iz financijskih razloga.

Radi se o oko 130 studenata, među kojima je većini ostao jedan ispit ili diplomski rad, a nešto manji broj studenata ima dva ili više ispita.

Vijeće je na zadnjoj sjednici produljilo samo rok za obranu diplomskog rada i to do 31.10.2012. pa se i tu nameće pitanje mogu li studenti napisati kvalitetandiplomski rad i obraniti ga u mjesec dana s obzirom da su zadnji rokovi održani u trećem tjednu rujna ove godine.

Smatramo da se naše znanje i rad koji smo do sada uložili u obrazovanje ne treba degradirati i da se svim studentima treba pružiti jednaka prilika za dovršetak studija po programu po kojem su studij i upisali.

Faklutet političkih znanosti u Zagrebu ostao je jedini fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji tu šansu svojim studentima nije pružio.

Svi ostali fakulteti koji još uvijek imaju studenata koji studiraju po “predbolonjskom programu” produžili su krajnji rok završetka studija za jedan semester ili akademsku godinu.

Naglašavamo još jednom da je jednakost u tretiranju predobolnjskih studenata Sveučilišta u Zagrebu nužna i jedino pravedna.
Studenti „predbolonjskog programa“ ponovno će uputiti molbu za produženje roka za završetak studija na dodiplomskom studiju novinarstva i politologije i zamoliti da se ona uvrsti na slijedećoj sjednici vijeća Fakulteta političkih znanosti koja će biti 18.10.2012., u kojoj će tražiti produljenje krajnjeg roka završetka školovanja sa sadašnjeg 31.10.2012. za jedan semestar do 01.03.2013. godine ili za jednu akademsku godinu do 30.09.2013.

S obzirom na sve navedeno, apsolventi dodiplomskog studija politologije i novinarstva na FPZG su ponovno podnjeli službenu žalbu na odluku Vijeća Fakulteta političkih znanosti, rektoru Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Aleksi Bjelišu, prorektorici za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Blaženki Divjak, ministru znanosti, obrazovanja i sporta dr.sc. Željku Jovanoviću, te njegov zamjenici Mariji Lugarić.

U utorak 2.10.2012. održat će se ponovni prosvjed apsolvenata FPZG-a u 10 h (Lepušićeva 6) pa vas ovim putem molimo da nas dođete podržati i popratiti našu priču.

S poštovanjem,
Apsolventi dodiplomskog studija novinarstva i politologije FPZG-a.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve