Podrška 10. srpnja 2012.

Apel za spas talijanskog lista “Il Manifesto”

Talijanski list »il Manifesto« rođen je iz svijesti i potrebe za obnovom marksističke i komunističke misli unutar pokreta ’68., te se uvijek borio za slobodno izražavanje ideja i mišljenja svih. Danas ekonomsko-financijska logika, koja pokušava svime ovladati i sve podčiniti te nikada u tolikoj mjeri kao u aktualnoj krizi ljude, društvene odnose, i sve proizvode kulture svodi na puku robu, želi savladati misao, osobito ako se radi o kritičkom mišljenju.

Uvjereni da je kritička misao osnovni pokretač povijesnog kretanja čovječanstva, ne možemo ostati ravnodušni pred cenzorskom namjerom zatvaranja »il Manifesta«, odnosno zatvaranja lista koji je u protekle 43 godine bio, i još uvijek jest, jedan od najvažnijih glasova slobodne misli u Italiji. Smatramo da je licemjerno predstavljati takvu namjeru kao objektivnu ekonomsku nužnost. Svjesni smo što se sve može skrivati, i što se skriva, iza nepristranosti ekonomske nužde. Nije neophodno biti marksist da bi se znalo da je »nepristranost iluzija naivaca« – ili još češće – »kukavičluk oportunista, prijevara varalica«. Baš zbog toga želimo podsjetiti na slučaj i iskustvo časopisa »Praxis« koji je u svoja dva izdanja – jugoslavenskom i međunarodnom – pronosio program radikalne kritike svega postojećeg, kritike kapitalizma kao i takozvanog realnog socijalizma ukazujući na kontradikcije oba sistema. Kada je vlast onemogućila izlaženje časopisa, ukinuvši mu sredstva, jer se osjećala ugroženom glasom kritike, opravdavajući to razlozima poput ekonomske recesije i slično (naravno, svaka sličnost s talijanskim događajima sasvim je slučajna, radi se o stvarima koje su događale u takozvanim socijalističkim režimima), talijanski list »il Manifesto« ustao je u njegovu obranu i obranu filozofa i sociologa okupljenih oko časopisa. Bile su to možda jedine dnevne novine u Italiji koje su to učinile.

Zbog toga mi, žene i muškarci, angažirani na području znanosti, obrazovanja, politike te općenito društva i kulture iz zemalja regije u kojoj je izlazio časopis »Praxis«, uvjereni u neprocjenjivu znanstvenu i društvenu vrijednost kritike (što je bilo jedno od temeljnih načela »Praxisa«), smatramo da je, u trenutku u kojem više nego ikada postoji potreba za glasom kritike, nedopustivo i neprihvatljivo ušutkavanje i ukidanje glasa onoga koji se borio da svi imaju pravo reći što misle – onoga koji se borio za slobodu svih.

Lista potpisnika i potpisnica

Tagovi:

Vezani članci

Nika Keserović

31. listopada 2025.

Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.

Plenum

1. listopada 2025.

Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Nikola Vukobratović

25. rujna 2025.

Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.

Plenum

17. rujna 2025.

Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.

Hrvoje Tutek

1. rujna 2025.

Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.

Maja Solar

27. kolovoza 2025.

Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.

Lazar Petković

25. srpnja 2025.

O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.

Plenum

19. srpnja 2025.

Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.

Plenum

20. lipnja 2025.

Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu

Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

Apel za spas talijanskog lista “Il Manifesto”

Vezani članci

Događanja

Bookmarks

Fusnote

Natječaji i prijave

Plenum FFZG-a