Napad na sveučilišta: Manifest za otpor

Povodom izdavanja zbornika The Assault on Universities. A Manifesto for Resistance koji su uredili Michael Bailey i Des Freedman sastavljen je manifest sa zahtjevima vladi i sveučilištima i apelom da se pruži otpor provođenju neoliberalnih mjera kako na sveučilištima, tako i drugdje.

Zahtjevi za vladu:

  • Povećati udio proračunskih sredstava namijenjenih visokom obrazovanju na barem 1.1 posto, prosjek EU19 (s trenutnih 0.7 posto) – ovim bi se potezom u sektor ulile milijarde funti.
  • Ponovno uvesti stipendije za životne troškove i ukinuti školarine pomoću sredstava koja bi se namakla podizanjem poreza za korporacije i najvišu kategoriju osobnih dohodaka.
  • Ponovno uvesti vanprojektno financiranje za sve studije.
  • Ukinuti Research Excellence Framework (REF) i uvesti praćenje znanstvenog rada temeljeno na poštivanju sposobnosti pojedinaca i skupina znanstvenika da sami odrede ciljeve i prioritete vlastitih istraživačkih napora.
  • Ukinuti National Student Survey i druge oblike vrednovanja koji potiču kulturu “zadovoljstva korisnika” i kontrole kvalitete, i nadomjestiti ih prikupljanjem povratnih informacija koje ohrabruje smisleno promišljanje nastave i učenja.
  • Ukinuti Points Based System of Immigration koji pogađa sektor visokog obrazovanja i zaustaviti kaznene mjere koje ograničavaju slobodno kretanje međunarodnog kadra i studenata.

Zahtjevi za sveučilišta

  • Kao poslodavci, obvezni su poštovati uvjete za sve zaposlenike dogovorene na nacionalnoj razini i priznati ovlasti sindikata da pregovaraju o tim uvjetima.
  • Kao poslodavci, trebaju smjesta poduzeti učinkovite mjere za smanjenje rodne neravnopravnosti.
  • Obvezati se na održavanje omjera nastavnika i studenata na razini prosjeka OECD-a, ili višoj.
  • Kao poslodavci, obvezati se da će promijeniti praksu plaćanja nastavnika po satu i ponuditi im stalne ugovore o radu nakon dvije uzastopne godine rada u nastavi.
  • Plaće onih na najvišim pozicijama i upravitelja sveučilišta treba fiksirati unutar skale usuglašene na nacionalnoj razini, i to tako da omjer najviših i najnižih primanja, kako predlažu Citizens UK, ne bude veći od deset.
  • Usvojiti izjave o misiji sveučilišta, prilagođene svakom od visokih učilišta, koje bi prepoznavale obveze visokih učilišta da potiču neovisnu i kritičku misao, da svim društvenim slojevima i skupinama osiguraju pristup sveučilišnom obrazovanju, i da teže uključivanju lokalne zajednice u život sveučilišta.
  • Demokratizirati upravljačka tijela davanjem jednakog broja glasova predstavnicima nastavnika i studenata, članovima zajednice, i predstavnicima poslodavaca.
  • Gdje god je moguće, prestati na sveučilištima upošljavati vanjske tvrtke za pružanje usluga poput čišćenja, ugostiteljskih usluga, privlačenja stranih studenata, i prijavljivanja izostanaka zbog bolesti; tamo gdje se zadrži takva praksa, obvezati se na upošljavanje samo onih tvrtki koje priznaju sindikalno organiziranje i isplaćuju plaće dovoljne za pokrivanje životnih troškova zaposlenika (Living Wage).
  • Kao poslodavci, obvezati se na osiguravanje pristupačne skrbi za djecu unutar kampusa.
  • Proširiti ovlasti povjerenstava za etiku u znanosti kako bi mogli, oštro i s posljedicama, razmatrati etičnost istraživanja u svrhe trgovine oružjem i vojne i nuklearne industrije.
  • Obvezati se na odbijanje donacija sveučilištu od strane osoba ili režima koje odbijaju potpisati izjavu o akademskim slobodama koja znanstvenicima i nastavnicima u zemljama “donatorima” jamči pravo na poučavanje i istraživanje bez straha od državne intervencije.
S engleskog prevela Ruža Lukšić

Ovu je peticiju potpisalo više od 900 ljudi, uključujući i:

John McDonnell MP
John Pilger, writer and broadcaster
China Mieville, author
Nancy Fraser, Henry A. & Louise Loeb Professor of Philosophy and Politics, New School for Social Research, New York
Richard Sennett, School Professor of Sociology, emeritus The London School of Economics
Neal Lawson, chair of Compass
Karma Nabulsi, Fellow in Politics, Oxford University
Prof James Curran, Dept of Media and Communications, Goldsmiths, University of London
Fred Inglis, Emeritus Professor of Cultural Studies,University of Sheffield
Prof Angela McRobbie, Dept of Media and Communications, Goldsmiths, University of London
Prof Ernesto Laclau, Department of Comparative Literature, State University of New York at Buffalo
Wendy Brown, Emanuel Heller Professor of Political Science, University of California, Berkeley
Nick Davies, author, Flat Earth News
Scott McCracken, Professor of English Literature, Keele University
Etienne Balibar, Emeritus Professor of Philosophy, Université de Paris-Nanterre, Distinguished Professor of Humanities, University of California, Irvine.
Colin Leys, Emeritus Professor, Queen’s University, Kingston, Canada, and Hon. Professor at Goldsmiths, University of London
Andrew Ross, Department of Social and Cultural Analysis, Professor of American Studies, New York University
Lawrence Grossberg, Distinguished Professor of Communication Studies, University of North Carolina – Chapel Hill
Prof Toby Miller, University of California, Riverside
Prof Chantal Mouffe, University of Westminster
Prof Peter Hallward, Kingston University
Nina Power, Department of Humanities, Roehampton University
Prof Mieke Bal, Royal Netherlands Academy of Arts and Sciences
Clare Solomon, President University of London Union
Kanja Ibrahim Sesay, NUS Black Student Officer
Sam Mejias, President-elect, Institute of Education Students’ Union
Jade Baker, Education Officer, Westminster University Students’ Union
Luke Durigan, Education and Campaigns Officer-elect, UCL Students’ Union
Charlotte Gerada, General Secretary, LSE Students’ Union
Cameron Tait, President – University of Sussex Students’ Union
Daniel Lemberger Cooper, President-elect Royal Holloway Students Union
Louis Hartnoll, President, University of the Arts London Students’ Union
Prince Johnson, President, Institute of Education Students’ Union
Jasper Kain, Co-President, SOAS Students’ Union
Milaad Rajai, Co-President SOAS SU
Sean Rillo Raczka, Chair Birkbeck SU, NUS NEC, and Vice President-Elect, University of London Union
Ashok Kumar, Education Officer, LSE Students’ Union
Robyn Minogue, Education Officer, University of the Arts London Students’ Union
Claire Locke, Campaigns and Communications Officer, London Met Students Union
Michael Chessum, Education and Campaigns Officer – UCLU, National Campaign Against Fees and Cuts
Mark Bergfeld, NUS National Executive, Education Activist Network
Claudia Wilopo, Campaigns Officer, Royal Holloway Students’ Union
Joe Oliver, Education Officer, Sheffield University Students’ Union
Bernard Goyder, Campaigns Officer, SOAS Students Union
Hero Austin, Community and Welfare Officer, LSE Students’ Union
Nathan Bolton, Campaigns Officer, University of Essex Students Union
Patrick St. John, Founder, ForStudentPower.org
Ben Manski, Democratizing Education Network, former co-chair US Green Party
Professor Wendy Wheeler, London Metropolitan University
Dr Nick Thoburn , Sociology , University of Manchester
Timothy Bewes, Associate Professor, Brown University
Jeremy Gilbert, Reader in Cultural Studies, University of East London
Mike Cushman, Secretary LSE UCU
Tiziana Terranova,associate professor in the Sociology of Communications at the Dipartimento di Studi Americani, Culturali e Linguistici, Università degli Studi di Napoli ‘L’Orientale’
Mark Fisher, visiting fellow, Goldsmiths, University of London
Bruno Bosteels, Professor of Romance Studies, Cornell University, Editor, Diacritics
Prof Neil Smith, Sixth Century Chair in Geography and Social Theory, University of Aberdeen
David Miller, Professor of Sociology, University of Strathclyde
Harald Bauder, Associate Professor, Dept of Geography, Ryerson University, Canada

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve