Otvoreno pismo Novinarske platforme povodom slučaja Kamensko

Novinarska platforma oglasila se otvorenim pismom povodom slučaja Kamensko. Prošlo je više od godinu dana od podnošenja kaznene prijave u slučaju Kamensko, no sve je i dalje u fazi predistražnih radnji dok je javnost zahvaljujući novinarima itekako svjesna tko i što se krije iza malverzacija u Kamenskom. Umjesto krivaca, Državno odvjetništvo u vezi Kamenskog na obavijesni razgovor poziva novinara.

U vrijeme kada pritisak krupnoga kapitala i političkih elita pogubno utječe na javne medije, kojim oni gube svoju izvornu ulogu servisa cijelog društva i postaju sredstvo zaštite interesa nekolicine, grupa novinarki i novinara spremna braniti kritičko novinarstvo i dignitet profesije u cjelini, okupila se u neformalnu inicijativu pod nazivom Novinarska platforma. Djelujemo u cilju političke emancipacije individualno i kolektivno strukturno slabijih radi postizanja stvarne društveno-ekonomske jednakosti i stoga protiv sistema zasnovanoga na eksploataciji. Kao novinarke/i i aktivistice/i zalažemo se za društveno odgovorno pisanje i takav nas stav obavezuje da se angažiramo svaki put kada uočimo da osnovne vrijednosti društva dolaze u pitanje.

Zabrinuti činjenicom da je, više od godinu dana od podnošenja kaznene prijave u slučaju Kamensko, sve i dalje u fazi predistražnih radnji i da, bez obzira na brojne prikupljene dokaze, nema pomaka prema istrazi, Novinarska platforma se odlučila tim povodom prvi put obratiti javnosti.

Javnost je u međuvremenu upoznata s ulogom najvećega medijskog magnata Ninoslava Pavića i vlasnika najvećega trgovačkog lanca u zemlji Ivice Todorića u slučaju Kamensko, no za sada niti jedan od dvojice spomenutih nije pozvan ni kao svjedok, a nekmoli kao osumnjičenik.

Zabrinjavajuće je da je u slučaj zasad uključena samo policija (u smislu predistražnih radnji), dok je reakcija DORH-a izostala. Umjesto toga, ta institucija u vezi Kamenskog na obavijesni razgovor poziva novinara, što dolje potpisana Novinarska platforma smatra apsolutno neprihvatljivim, jednako kao što smatra neprihvatljivim da više stotina radnica ostane bez posla ne zato što su loše radile, već zbog špekulacija i posljedica makinacija sa zemljištem tvornice Kamensko.

Svjesne/i smo da je Kamensko slučaj koji ima šire implikacije za društveno-politički život u zemlji, tim više što je jasno da se, između ostaloga, radi o umrežavanju krupnoga kapitala (Todorić), medijskoga kapitala (Pavić) i sveprisutnoga privatizacijskog negativca (Kutle), a sve u cilju protuzakonitoga pribavljanja imovinske koristi. Također, što je još važnije, postoje indicije i da slučaj odugovlači nadležni državni dužnosnik, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, kojega ne vodi logika istrage, nego političko-poslovna konjunktura.

Stoga pozivamo nadležna tijela – Hrvatski sabor, mandatara Vlade i šefa saborske većine Zorana Milanovića te istaknute političare u novoj vlasti koji su, dok su bili u opoziciji, isticali da su borci u zaštiti javnoga interesa od koruptivnoga postupanja – da ostvare ono što su zacrtali u Planu 21, dakle društvo bez korupcije, čime bi dokazali kredibilitet svoje politike.

Koristimo priliku da skrenemo pažnju javnosti na to da je upravo ovo pravi trenutak – smjena vlasti i dolazak na čelo koalicije koja se u svom predizbornom programu nedvosmisleno opredjeljuje za antikorupcijsko djelovanje – za reagiranje na ovakve pojave koje postaju društvena pravilnost, čijoj se reprodukciji i afirmaciji mora stati na kraj.

Novinarska platforma / Jedan svijet – jedna borba!

Otvoreno pismo podržavaju:
Centar za mirovne studije – CMS
Kuća ljudskih prava
Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje – CESI
Centar za ženske studije
Sindikat Akademska solidarnost
Udruga B.a.B.e.
Udruga za nezavisnu medijsku kulturu

Vezani članci

  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve