Kate Soper | Maja Solar1. lipnja 2025.Subvertiranje kapitalističkog „napretka‟: Alternativni hedonizam, kulturna revolucija i politika obnoveRazvijajući koncepciju alternativnih hedonističkih politika, Kate Soper je u svojem predavanju nastojala ponuditi drugačiji model progresa od onog koji se zasniva na kapitalističkoj eksploataciji, tehnologiji i industrijalizaciji, te ideji rasta uglavnom mjerenog preko BDP-a. Tvrdeći da (bogate) nacije s najmanje održivim ekološkim otiskom ne mogu biti model prosperiteta, razvoja i dobrog života, propitala je aspekte življenja i rada koji bi bili manje rukovođeni brzinom, oskudicom vremena, prinudnim oblicima rada, neodrživim modelima potrošnje i postojeće kulture kompetitivnog hedonizma. Utoliko, kritika konzumerizma bi trebalo da ima važno mjesto u progresivnim politikama, a dodavanje kulturne dimenzije političkoj pomoglo bi izgradnji raznolikije i supstancijalnije opozicije postojećoj ekonomskoj ortodoksiji. Politizacija potrošnje je, prema predavačici, nedostajuća karika i u lijevim politikama, jer izostavlja brige i strepnje onih koji već na različite načine iskazuju nezadovoljstva postojećim konzumerističkim okvirom. Pored ukazivanja na ekološke katastrofe, politički imaginarijum alternativnog hedonizma otvara pozitivni okvir za nove forme potreba i želja, te za održive i pravednije načine proizvodnje, potrošnje i življenja.
Maja Solar | Rade Pantić15. svibnja 2025.Estetski fetišizam i monopolska rentaOslanjajući se na uvide Dave Beecha iz knjige „Umjetnost i vrijednost: Ekonomska izuzetnost umetnosti u klasičnoj, neoklasičnoj i marksističkoj ekonomiji“, predavač je analizirao veze ekonomije i umjetnosti iz optike radne teorije vrijednosti. Tvrdeći da je Beech bio u pravu u pogledu toga da je zapadni marksizam požurio da zaključi o komodifikaciji umetnosti, Pantić misli da je i Beech požurio s (problematičnom) tezom o autonomiji umjetnosti. Ideologija estetske autentičnosti, dakle, i kod Beecha ostaje epistemološka prepreka ka teoriji umjetničke proizvodnje: umjetnost se ovdje vidi kao stvaranje, a ne kao rad. Umjesto pretpostavke o odolijevanju umjetnosti zakonima vrijednosti i o tome kako umjetnički proizvodi spadaju u nereproduktibilna dobra, koja ne podležu radnoj teoriji vrijednosti, predavanje pokazuje kako se (indirektno) sudjelovanje umjetnosti u procesima akumulacije kapitala te u procesima eksploatacije radnika može objasniti pomoću Marksove teorije monopolske rente. Estetski fetišizam ostaje ideologija koja proizvodi privid dekomodifikacije umjetničke proizvodnje, dok marksistički okvir teorije fetišizma daje bolji okvir za objašnjenje umjetničkog rada u kapitalizmu. Donosimo snimku i tekstualni pregled predavanja.
Primož Krašovec | Vir Lev9. svibnja 2025.Umjetna inteligencija i kapitalizamUmjetna inteligencija, tvrdi Primož Krašovec, nije samo tehnološki iskorak, već izraz dublje koevolucije čovjeka i stroja – procesa koji započinje eksternalizacijom manualnih funkcija, a kulminira prijenosom samog mišljenja u tehničke sustave. U kapitalističkom okviru, gdje je produktivnost temeljni imperativ, umjetna inteligencija postaje sredstvo probijanja granica ljudskog rada, ali i alat transformacije društvenih odnosa u smjeru sve veće ovisnosti o mašinskoj autonomiji i nevidljivim kodovima upravljanja.
Martin Beroš | Richard Seymour30. travnja 2025.Dijalektika katastrofe: granice materijalizmaU svojem predavanju „Dijalektika katastrofe: granice materijalizma“ Richard Seymour razmatra teze o odnosu između kapitalizma, ekološke krize i suvremenog materijalizma. Seymour osporava redukcionistički materijalizam i zagovara ekosocijalistički pristup temeljen na agentivnosti prirode, dijalektičkom razumijevanju povijesti i klasno artikuliranom političkom subjektu u vremenu sve dubljih globalnih ekoloških i ekonomskih kriza.
Lynne Segal | Vir Lev19. travnja 2025.Politika radikalne skrbiNa sedamnaestom Subversive Festivalu u Zagrebu, feministička teoretičarka i jedna od autorica kod nas prevedenog "Manifesta skrbi", Lynne Segal, održala je predavanje o politici radikalne skrbi, temeljenoj na kolektivnom djelovanju i međuovisnosti. Segal je kritički progovorila o krizi skrbi u kapitalizmu i nužnosti izgradnje pravednijeg društva u kojem je skrb temelj političkog djelovanja, solidarnosti i međuljudskih odnosa.
Boris Buden | Martin Beroš10. travnja 2025.U slijepoj ulici razoružane kritike: Kako smo odbacili ideju revolucije?Na 17. Subversive festivalu, Boris Buden u svojem predavanju „U slijepoj ulici razoružane kritike: Kako smo odbacili ideju revolucije?“ postavlja ključna pitanja o revoluciji i njezinoj odsutnosti u suvremenom političkom diskursu. Polazeći od krize kolektivne imaginacije, Buden analizira kako su permanentni ratovi i ekološki kolaps postali indikatori nestabilnosti današnje epohe. Kritizirajući ideologiju "longtermizma", koja premješta odgovornost u daleku budućnost, Buden razotkriva logiku kolonijalne ekspanzije koja i dalje dominira suvremenim društvima. Njegova kritika utopizma i poziv na preispitivanje koncepta otpora otvaraju prostor za razmišljanje o revoluciji kao realnoj mogućnosti u sadašnjosti. Buden nas poziva da ponovno zamislimo revoluciju, ali ne kao distopiju, već kao realnu opciju za transformaciju.
Maja Solar | Mislav Žitko29. ožujka 2025.Foucault i kontroverza oko liberalizmaU seriji predavanja o liberalizmu Michel Foucault je uveo pojmove upravljanja sobom i drugima, te pokušao dati novu interpretaciju (neo)liberalizma. Liberalizam je prije toga bio promatran kao politička ideologija ili kao set filozofskih premisa, dok ga Foucault razumije kao tehnologiju upravljanja ili guvernmentalitet. Uz koncept liberalnog guvernmentaliteta u predavanju se propituje i koncept biopolitike, odnosno koncept stanovništva. Povijest liberalizma je stoga tehnologija upravljanja, a u takvoj konceptualizaciji ključno je pitanje moći, koja prema Foucaultu djeluje difuzno, kroz institucije poput obrazovanja, medicine, sigurnosti i ekonomije, oblikujući subjekte neprimjetnim, ali učinkovitim sredstvima. Međutim, ono što se ispostavlja kao 'kontroverza' oko liberalizma je Foucaultov nekritički pristup, štoviše to što u (neo)liberalizmu vidi i neki tip emancipatornog potencijala. Foucaultova predavanja o liberalizmu i biopolitici bila su vezana uz pokušaje da se oblikuje nova pozicija francuske ljevice, pokazujući i njegov otklon od marksizma, kao i antagonizam prema Komunističkoj partiji Francuske. Donosimo snimku i tekstualni pregled predavanja.
Elle O'Rourke | Vir Lev20. ožujka 2025.„Što je to trulo u državi Britaniji?“ Anti-rodni pokreti i anti-trans internacionalaPolitička ekonomistkinja Elle O’Rourke analizira globalni uspon anti-trans pokreta i njegovu povezanost s konzervativnim napadima na rodnu ravnopravnost. Kroz britanski, američki i transnacionalni kontekst, rasvjetljava kako transfobija postaje alat reakcionarne politike – i poziva na otpor, solidarnost i političku imaginaciju.
Nađa Bobičić | Seminar26. ožujka 2023.Povijest feminističkih i ljevičarskih prijepora i savezništava – jugoslovenski pogledTrasiranjem nekoliko ključnih povijesnih točaka sporova između liberalnog i ljevičarskog ženskog pokreta, ali i trenja unutar ljevice, odnosno između feminizma i ljevice, pojavljuje se figura radnice koja je rastrzana između figure radnika i figure buržujke (ipak češće bliža muškarcima s kojima dijeli isto klasno mjesto nego ženama iz viših klasa). Orodnjena opresija nije se uvijek sretno analitički povezivala s klasnom eksploatacijom, pa stoga niti feministička borba s radničkom. Ipak, pored klasično-marksističkih refleksija i socijalističkih politika, važan susret dogodio se i u socijalističkom jugoslavenskom okviru. Ističući perspektivu teorijske nerazdruživosti i jedinstva u borbi, Nađa Bobičić predlaže da se umjesto istrošene metafore „nesretnog braka između feminizma i marksizma“ vratimo onim povijesnim čvorištima u kojima klasna i rodna borba djeluju u savezništvu i kritički se propituju, ne gubeći iz vida zajednički antikapitalistički horizont. Pogledajte snimku predavanja održanog u sklopu prvog Antikapitalističkog seminara (plejlista).
Seminar | Toni Prug4. svibnja 2022.Ekonomske teorije: politički ciljevi u znanstvenom ruhuEkonomija kao disciplina od svojih se začetaka pa sve do suvremenih udžbenika prikazuje u svjetlu objektivne znanosti koja pretendira na objašnjenje širokih društvenih fenomena te usmjeravanje temeljnih političkih odluka. Neoklasičnom srednjostrujaškom ekonomijom danas dominiraju kompleksni matematički modeli koji stvaraju dojam da se radi o rigoroznoj i razvijenoj disciplini, bližoj prirodnim nego društvenim znanostima. Međutim, time se prešućuje čitav povijesni, politički i ideološki kontekst nastanka i razvoja ekonomskih ideja, u kojem ratovi, ekonomske sile, investitori i politički interesi igraju odlučujuću ulogu. Ako se makroekonomske kategorije kontekstualiziraju, a ne pretpostavljaju kao ahistorijski znanstveni alat, pokazuje se da su one uvijek politički i ideološki su-određene. Marxov projekt kritike političke ekonomije, između ostalog, nastoji pokazati neodrživost njihove neutralnosti, objektivnosti i apolitičnosti. Pogledajte snimku predavanja Tonija Pruga o politizaciji ekonomskog znanja, održanog u sklopu prošlogodišnjeg Antikapitalističkog seminara (plejlista).
Nina Čolović | Seminar19. travnja 2022.Rod i rad u kvir teorijiKvir nije eksces u smislu teatra, kiča, performansa, odjeće koju po potrebi presvlačimo – prepoznaje da su rad, rod, obitelj, država i kapital u neraskidivom pletivu i kritički propituje kako se sistem okorištava osobama čije su egzistencije označene kao nenormativne i čije ih patologiziranje ostavlja na marginama. Budući da je ukorijenjena u otporu i historijskom organiziranju višestruko potlačenih i eksploatiranih, kolektivna proizvodnja kvir znanja opire se institucionalizaciji, a politička subjektivacija trans_interspolnog_kvir radništva neprekidno je u raskoraku s kapitalističkim imperativima, nastojeći iznaći nove oblike kolektiviteta i solidarnosti onkraj obitelji, civilnog sektora i države, nikada ne gubeći iz vida utopijski horizont suštinske strukturne transformacije. Pogledajte snimku predavanja Nine Čolović, održanog u sklopu prošlogodišnjeg Antikapitalističkog seminara (plejlista).
Seminar | Stipe Ćurković12. travnja 2022.Kapitalizam, klase i klasna politikaS obzirom na to da ne postoji koherentno određenje klase u Marxovom opusu, različite su i marksističke interpretacije koncepta klase i klasnih borbi. Ono što Neue Marx-Lektüre ističe kao strukturni koncept klase, razvija se kroz kritiku političke ekonomije u djelima iz Marxova „zrelog perioda“, odnosno u analizi kapitalističkog načina proizvodnje koju prije svega provodi u Kapitalu. Eksplanatorni dometi i granice ovog koncepta klase ostaju na razini apstrakcije kojom se pokazuje idealni presjek kapitalističkog načina proizvodnje, koji obuhvaća logiku rada, eksploatacije i klasnih odnosa u smislu strukturno nužnih značajki sistema. Međutim, historizacija, politizacija i subjektivizacija klasnih odnosa pokazuju da u stvarnosti nema apstraktnog proletarijata (niti apstraktnog kapitala), već su ovi odnosi uvijek orodnjeni, rasijalizirani itsl., kao i da se neposredni interesi nositelja_ica radne snage ‒ oblikovani strukturnim prinudama – ne preklapaju nužno s utopijskim horizontom interesa. Shodno tome, ni strukturna klasna analiza, niti historijsko-sociološka klasna analiza nemaju primat, već su jedna bez druge slijepe i prazne. Pogledajte snimku predavanja Stipe Ćurkovića, održanog u sklopu prošlogodišnjeg Antikapitalističkog seminara (plejlista).