Alberto Manguel: Internet ne može pohraniti sve

U Booksi, u ciklusu razgovora pod nazivom "Piščev dnevnik", književnik David Albahari će kroz razgovore s književnicima, teoretičarima i umjetnicima važnim za njegov rad pokušati oslikati svoj intelektualni i umjetnički svijet. Tako će svoju istoimenu kolumnu koju objavljuje na portalu Booksa.hr dovesti pred publiku, a njegov prvi gost je argentinski pisac i prevoditelj Alberto Manguel, autor "Povijesti čitanja", poznat i po kućnoj biblioteci s preko 30.000 knjiga. Njihov razgovor održao se u sklopu projekta "Prošireni estetički odgoj" koji se bavi promišljanjem odnosa estetike i obrazovanja. Donosimo snimku Manguelovog gostovanja u Booksi i razgovora s Albaharijem.

Featured Video Play Icon
 

Organizacija: Multimedijalni institut MAMA Zagreb, Kulturtreger/Booksa (Zagreb)

 

Datum i lokacija: 3.6.2015., 19h, Klub „Booksa“, Martićeva 14d, Zagreb

 

Projekt: Aesthetic Education Expanded / Prošireni estetički odgoj

 

Partneri: kuda.org (Novi Sad), Berliner Gazette, Kontrapunkt (Skopje)

 

Moderira: David Albahari

 

U novom ciklusu “Proširenog estetičkog odgoja” bavimo se promišljanjem odnosa estetike i obrazovanja te će kroz naredne dvije godine u Zagrebu gostovati veliki broj književnika, filozofa, teoretičara i umjetnika s kojima ćemo iz različitih kutova sagledati prosvjetiteljsku ideju estetičkog odgoja. Ciklus počinje s trodnevnim gostovanjem pisca i prevoditelja Alberta Manguela.

 

U Booksi, u ciklusu književnih razgovora pod nazivom “Piščev dnevnik”, književnik David Albahari će kroz razgovore s književnicima, teoretičarima i umjetnicima važnim za njegov rad pokušati oslikati svoj intelektualni i umjetnički svijet. Tako će svoju istoimenu kolumnu koju objavljuje na portalu Booksa.hr dovesti pred publiku, a njegov prvi gost je pisac i prevoditelj Alberto Manguel.

 

Osim u Booksi, autor Povijesti čitanja, poznat i po kućnoj biblioteci s preko 30.000 knjiga, održat će predavanje u Galeriji Nova pod nazivom Kraj knjige kojim će se osvrnuti na budućnost biblioteka u digitalnom dobu i najavljivani kraj tiskanih knjiga.

 

Konačno, u razgovoru s argentinskim kolegom Leopoldom Brizuelom, Alberto Manguel gostovat će na Festivalu europske kratke priče i time zatvoriti njegovo 14. izdanje.

 

“Prošireni estetički odgoj” partnerski je projekt Multimedijalnog instituta i Kulturtregera iz Zagreba, Kuda.org iz Novog Sada, Berliner Gazette iz Berlina i Kontrapunkta iz Skopja koji se provodi u okviru programa Kreativna Europa Europske komisije.

Vezani članci

  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.
  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve