Novac i država

Pogledajte snimku predavanja Saše Furlana od 17. prosinca 2014. iz MAZ-a, posljednjeg održanog u sklopu prošlogodišnjeg programa CRS-a posvećenog teoriji kapitalističke države. Furlan zastupa stav da Marxova monetarna teorija vrijednosti nudi opći okvir za teoriju novca koja može teorijskom eksplikacijom intrinzičnosti odnosa između vrijednosti i novca pokazati da novac u kapitalizmu nije samo tehničko pomagalo, već logička nužnost te teorijski objasniti postojanje i robnog i ne-robnog novca.

Featured Video Play Icon


Lokacija: Mreža antifašistkinja Zagreba, Pavla Hatza 16, Zagreb, 17.12.2014., 19h
 
U klasičnoj političkoj ekonomiji i neoklasičnoj ekonomici teorija vrijednosti i teorija novca postavljene su u izvanjski i kontingentan odnos. U oba se slučaja teorija novca tretira kao nadopuna teorije vrijednosti, a ne kao njen intrinzični dio. Također, obje teorije pretpostavljaju da se vrijednost robe teorijski može objasniti bez uzimanja novca u obzir i da je novac, praktički, samo tehničko oruđe koje olakšava razmjenu. Marxova teorija vrijednosti je oštro suprotstavljena tim teorijama jer upravo premošćuje taj jaz. Teorijskom eksplikacijom intrinzičnosti odnosa između vrijednosti i novca pokazuje da novac u kapitalizmu nije samo tehničko pomagalo, već logička nužnost. Kao što su naglašavali Backhaus, Heinrich i ostali, Marxova teorija vrijednosti mora se razumjeti kao monetarna teorija vrijednosti. Međutim, u Marxovu izlaganju koncepata vrijednosti i novca pretpostavlja se da je novac roba. S obzirom da je u modernom monetarnom sistemu robni novac zamijenjen ne-robnim novcem, u predavanju ću Marxovu monetarnu teoriju vrijednosti razmotriti iz te perspektive.
 
Zastupat ću stav da Marxova monetarna teorija vrijednosti nudi opći okvir za teoriju novca koja može teorijski objasniti postojanje i robnog i ne-robnog novca. Međutim, prijelaz s robnog na ne-robni novac iziskuje preispitivanje odnosa između novca i države. Naime, dok u monetarnom sustavu zasnovanom na robnom novcu država obavlja samo tehničke operacije održavanja glatkog funkcioniranja monetarnog sustava, u monetarnom sustavu zasnovanom na ne-robnom novcu država obavlja mnogo važniju ulogu s obzirom da njen autoritet funkcionira kao temelj opće prihvaćenosti novca. Nadalje, u monetarnom sustavu zasnovanom na ne-robnom novcu, izdavanje nekih od najvažnijih oblika kreditnog novca pod monopolom je države, odnosno centralne banke. S obzirom na preispitavanje odnosa između novca i države, razmotrit ću domete i limite državnog monetarnog intervencionizma u modernom monetarnom sustavu.
 
Sašo Furlan je postdiplomski student političke teorije na Fakultetu za društvene znanosti Sveučilišta u Ljubljani i član tamošnjeg Instituta za radničke studije (izvor).
 
Predavanje je održano na engleskom jeziku.

Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam "U situaciji degradiranja osnovnih materijalnih preduvjeta za uspostavu održivog i pravednog postkapitalističkog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos s prirodom i neljudskim životinjama, te u skladu s time i količinu, ali i sadržaj potrošnje. Istovremeno treba imati u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih – radničkih, ekoloških, antiimperijalističkih, feminističkih, queer, antirasnih, antispecističkih – borbi otvorio politički prostor za osmišljavanje komunističke alternative kao jedinog pravog i održivog rješenja trenutne ekološke krize."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve