Sašo Furlan 6. veljače 2015.

Novac i država

Lokacija: MAZ, Pavla Hatza 16, Zagreb

Datum održavanja: 17.12.2014.

Organizacija: Centar za radničke studije

Pogledajte snimku predavanja Saše Furlana od 17. prosinca 2014. iz MAZ-a, posljednjeg održanog u sklopu prošlogodišnjeg programa CRS-a posvećenog teoriji kapitalističke države. Furlan zastupa stav da Marxova monetarna teorija vrijednosti nudi opći okvir za teoriju novca koja može teorijskom eksplikacijom intrinzičnosti odnosa između vrijednosti i novca pokazati da novac u kapitalizmu nije samo tehničko pomagalo, već logička nužnost te teorijski objasniti postojanje i robnog i ne-robnog novca.

Featured Video Play Icon
Lokacija: Mreža antifašistkinja Zagreba, Pavla Hatza 16, Zagreb, 17.12.2014., 19h

 

U klasičnoj političkoj ekonomiji i neoklasičnoj ekonomici teorija vrijednosti i teorija novca postavljene su u izvanjski i kontingentan odnos. U oba se slučaja teorija novca tretira kao nadopuna teorije vrijednosti, a ne kao njen intrinzični dio. Također, obje teorije pretpostavljaju da se vrijednost robe teorijski može objasniti bez uzimanja novca u obzir i da je novac, praktički, samo tehničko oruđe koje olakšava razmjenu. Marxova teorija vrijednosti je oštro suprotstavljena tim teorijama jer upravo premošćuje taj jaz. Teorijskom eksplikacijom intrinzičnosti odnosa između vrijednosti i novca pokazuje da novac u kapitalizmu nije samo tehničko pomagalo, već logička nužnost. Kao što su naglašavali Backhaus, Heinrich i ostali, Marxova teorija vrijednosti mora se razumjeti kao monetarna teorija vrijednosti. Međutim, u Marxovu izlaganju koncepata vrijednosti i novca pretpostavlja se da je novac roba. S obzirom da je u modernom monetarnom sistemu robni novac zamijenjen ne-robnim novcem, u predavanju ću Marxovu monetarnu teoriju vrijednosti razmotriti iz te perspektive.

 

Zastupat ću stav da Marxova monetarna teorija vrijednosti nudi opći okvir za teoriju novca koja može teorijski objasniti postojanje i robnog i ne-robnog novca. Međutim, prijelaz s robnog na ne-robni novac iziskuje preispitivanje odnosa između novca i države. Naime, dok u monetarnom sustavu zasnovanom na robnom novcu država obavlja samo tehničke operacije održavanja glatkog funkcioniranja monetarnog sustava, u monetarnom sustavu zasnovanom na ne-robnom novcu država obavlja mnogo važniju ulogu s obzirom da njen autoritet funkcionira kao temelj opće prihvaćenosti novca. Nadalje, u monetarnom sustavu zasnovanom na ne-robnom novcu, izdavanje nekih od najvažnijih oblika kreditnog novca pod monopolom je države, odnosno centralne banke. S obzirom na preispitavanje odnosa između novca i države, razmotrit ću domete i limite državnog monetarnog intervencionizma u modernom monetarnom sustavu.

 

Sašo Furlan je postdiplomski student političke teorije na Fakultetu za društvene znanosti Sveučilišta u Ljubljani i član tamošnjeg Instituta za radničke studije (izvor).

 

Predavanje je održano na engleskom jeziku.
Tagovi:
, , , ,

Vezani članci

  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]
  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve