Što da se radi? Politizacija radničkog pokreta kao kritika fašizma

U srijedu 4. svibnja 2016. godine na 9. Subversive festivalu Rastko Močnik održao je predavanje „Što da se radi? Politizacija radničkog pokreta kao kritika fašizma“. Predavanje se sastojalo od tri dijela: u prvom je govorio o općem opisu društva nakon svjetske financijske krize iz 2007/2008. godine s fokusom na sociometriju društvenih nejednakosti u zemljama centra i periferije; u drugom dijelu o historijskoj putanji organiziranja radničke klase u zemljama postsocijalističke periferije nakon restauracije kapitalističkih odnosa; a u trećem dijelu, skraćenom zbog vremenskog ograničenja, Močnik je načeo temu politizacije radničkog otpora kao načinu antifašističke akcije. Donosimo snimku predavanja i izvještaj.

Featured Video Play Icon


Rastko Močnik, sociolog iz Ljubljane, poznat je publici koja prati temu pojačane fašizacije društva već desetljećima, za što je uvelike zaslužna njegova knjiga Koliko fašizma?, objavljenoj u slovenskom izvorniku 1995. godine, a u hrvatskom prijevodu Srećka Puliga i Borislava Mikulića 1999. godine. Još u toj knjizi možemo naći misao koja je strukturirala i Močnikovo predavanje na Subversiveu:

„Rubne, slabe i ovisne države postkomunizma prijemčive su za fašizam iz dvije vrste razloga. Najprije iz ideoloških: u svoje osnove one su ugradile iste elemente koji su i elementi fašizma: nacionalizam i nacionalni kolektivizam, rasizam, mržnju, kult moći, antiintelektualizam. Nadalje, a to je značajnije – i iz gospodarskih i političkih razloga – uključivanje u sistem svjetskog kapitalizma nametnuto im je na način koji izjednačava integraciju s podređivanjem svjetskim odnosima gospodstva.“

Odnos centar-periferija, prema Močniku, ključan je za razumijevanje fašizacijskih procesa na evropskoj, napose postsocijalističkoj periferiji. On uviđa dvije linije konflikta. Naime, uz konflikt između rada i kapitala uočava i onaj u kojemu periferijski rad i kapital sklapaju privremenu koaliciju i nalaze se u konfliktu s interesima monopolnog kapitala transnacionalnih kompanija. U tom sukobu, zajednički interes periferijskog rada i kapitala zadržavanje je proizvodnje transnacionalnih kompanija i sprečavanje njezinog seljenja u neku drugu perifernu zemlju pod obrazloženjem snižavanja troškova proizvodnje.

Da bi se proizvodnja u perifernim zemljama zadržala, navodi Močnik, dogodilo se intenziviranje rada i posljedično povećanje stope eksploatacije. To je praćeno erozijom socijalne države pa tako, paralelno s iščezavanjem javnog sektora, dolazi do povećanja društvenih nejednakosti. Osiromašenje koje se događa snažno pogađa domaćinstva, koja sada karakteriziraju heterogenost prihoda i nemogućnosti dugoročnog planiranja. Protiv potencijalne krize, odnosno zaoštravanja socijalnih konflikata, kao alati stabilizacije javljaju se patrijarhalna disciplina i kontrola – odnosno proces koji nazivamo retradicionalizacijom – u čemu važnu ulogu imaju religija i etnička solidarnost.

Naposljetku, poziciju radničke klase dodatno oslabljuje i niska sindikaliziranost, koja opada od restauracije kapitalističkih odnosa. Bez zaštitnih mehanizama – bilo u obliku radničkih organizacija ili institucija socijalne države – događa se socijalna dezintegracija, što su uvjeti za koje znamo da pogoduju fašizaciji. Utoliko, politizacija radničkog pokreta doima se kao kredibilna strategija antifašističke borbe danas.

L.M.

 

4.5.2016. od 19 do 21h, Kino Europa, Zagreb

9. Subversive Festival “Politike prijateljstva”

Moderira: Dimitrije Birač

 

Rastko Močnik jedan je od najpoznatijih sociologa ovih prostora, čije se predavanje na 9. Subversive Festivalu odvija u konktestu radničkog nezadovoljstva, studentske pobune protiv klerikalizacije školstva, ali i nepovoljnih ekonomskih i demografskih pokazatelja. Gotovo da i nema boljeg trenutka za Močnikov nastup s obzirom na to da je Vlada jasno dala do znanja da misli, s naglaskom na daljnju privatizaciju, provoditi fiskalnu konsolidaciju, tj. provoditi rezanje proračunskih troškova, u koje su dakako uključeni rashodi za socijalne slučajeve i mirovine. Dakle sama društveno-gospodarska situacija zaziva Močnikovu kritičku analizu, koja može pomoći pri pojašnjenju ove stvarnosti.

 

Tema predavanja, “Što da se radi? Politizacija radničkog pokreta kao kritika fašizma”, bit će posvećena sljedećim ključnim točkama: kritika postojećeg, konkretnog društveno-gospodarskog sustava kroz kritiku fašističkih tendencija u društvu i uopće razjašnjavanje samoga pojma “fašizam” te spoznaja o nužnosti političkog organiziranja radničkog pokreta kao jedinog načina razvijanja i jačanja klasne svijesti.

 

Ulaz na predavanje je besplatan, a više informacija možete saznati na našoj stranici

 

Vidimo se!

(Izvor)

 

Dijelovi tribine prikazani su u mozaičnom pregledu programa vaninstitucionalnog političkog obrazovanja druge epizode edukativno-mozaične emisije „Promjena okvira“, emitirane 27.5.2016. na TV Istra te uskoro dostupne na SkriptaTV-u.

Vezani članci

Plenum FFZG

pogledaj sve

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve