Zelena akademija / zimski seminar

Donosimo snimku jednodnevnog seminara "New Economic Thought, Policies and Practices for Green-Left Alliances" posvećenog promišljanju novih ekonomskih alternativa kao potencijalnih prostora suradnje zelenih i lijevih političkih pokreta širom Europe. Kroz tri panela i dva predavanja više od 60 participanata raspravljalo je o eurocentrizmu, mjerama štednje i demokratizaciji javnih usluga, socijalnoj državi, bezuvjetnom temeljnom dohotku, odrastu, samoupravljanju, zajedničkim dobrima, lijevim političkim snagama na europskoj (polu)periferiji i u Južnoj Americi, pitanju rada i duga, crpljenju prirodnih resursa, epistemičkim zajednicama te civilnom društvu kao ekonomskom subjektu.

Featured Video Play Icon


Seminar:
 

New Economic Thought, Policies and Practices for Green-Left Alliances


Discussion framework
 
Green Academy winter seminar aims to depart from analysis of current economic situation in Europe and present a landscape of current theoretical, political and practical alternatives which are being proposed, designed or developed by variety of European left and green actors.
 
With new era of austerity in Europe, prescribed role of states to negotiate between citizens and capital accumulation has been significantly weakened thus leading to suspension of democracy and erosion of trust which was basis for social contracts across Europe. Furthermore, it became evident that tensions between economy and society have been increased and that it is more and more difficult to manage them within national frameworks thus increasing tensions between the states themselves and leading to re-nationalisation of politics and aggressive competition. At the same time, whilst climate instability is increasing, in the peripheral economies traditional and novel extractivist practices and externalization of environmental costs are enhancing the rift between societies and environments that support them. Moreover, adverse transformation of economy that complies blindly with financial interests and it alienates it from the people and labour, leads to a new sort of economic constitutionalism, which has become a significant concern for a number of actors.
 
However, there are emerging initiatives at many levels across Europe that aim to introduce redistribution or reduce raging inequalities, as well as redress the seemingly unavoidable opposition between dignified life and environmental sustainability. From Universal Basic Income to immediate anti-austerity measures, from degrowth to green economy, from commoning to democratization of public services, there are different but not always connected and mutually supported proposals emerging across Europe. They aim to prevent the radical neoliberalisation of Europe that is emerging from new institutional arrangements like TTIP or TISA.
 
Recognising that both Nature and Labour are challenged by identical systemic forces that led us to the present deep multiple crisis we are also aware that the political framing of these answers requires at least some of mutual support and common understanding between the Greens and the Left.
 
Our overall exercise aims to identify the forces of gravitational pull that different alternative policies and proposals that currently co-exist on green-left spectrum possess, and to detect both interpretative and political convergences that can lead to a denser and more impactful cooperation among the respective actors, so as to enhance the achievability of their projects.
 
In our discussions, we would like to find out which qualities new economy needs to contain in order to secure dignity and restore ecological balance ¬while being emancipative from current system?
 
  • What are the main and original ingredients of the economic policy of new left? Which ideas, narratives and solutions can deliver success and reduce pressure on people and nature?

  • Which theoretical concepts can prove efficient in designing new economic policy?

  • What kind of political economy within the current restrictions can be emancipative ? How it can ensure reproduction of life?

  • How economy can become more generative rather than accumulative/exctractive?

  • How does it increase chances and conditions for reproduction of life?

  • How it relates to organisation of labour within time (working hours)?

  • How to prevent further devastating impacts of expropriation of the commons and bring commons back to the citizens?

  • How actors belonging to new left and green spectrum see future of economic relationships in Europe within the current constraints imposed by austerity and financialisation?
 
Our main objective is to outline most original and achievable ideas of the new economic thought and to bring them in dialogue or debate with similar or complementary ideas that exist at European and local level.
 
At the seminar we aim to host around 50 scholars, activists and researchers from the Balkans but also from different European countries to discuss about the different ideas that exist at the moment in green/left circles.



Introductory notes
 
  • Vedran Horvat (Croatia)
  • Danijela Dolenec (Croatia)
  • Jagoda Munić (Croatia)


Francine Mestrum (Belgium):
What about Monsanto? Reflections on the Future of Work, Transformative Social Protection and Systemic Change
 


Avenues of Alternative Economic Thought/Policy in Europe
 
Presentations by:  
  • Andreas Novy (Austria)
  • Zoltan Pogatsa (Hungary)
  • Vincent Liegey (Hungary/France)
  • Dražen Šimleša (Croatia)
Moderated by:  
  • Vladimir Cvijanović (Croatia)


Yann Moulier-Boutang (France):
Nature and Labour in Crisis of Capitalism – Which Way Forward?
 


Political Action: Examples from the EU Periphery
 
Presentations by:  
  • Yiannis Bournous (Greece)
  • Pablo Sanchez Centellas (Spain)
  • John Barry (Ireland)
  • Eugenia Pires (Portugal)
Moderated by:  
  • Tomislav Tomašević (Croatia)


New Politics for the Left
 
Presentations by:  
  • Daniel Chavez (Uruguay/Holland)
  • Lyda Fernanda Forero (Colombia)
  • Hilary Wainwright (UK)
  • Mislav Žitko (Croatia)
  • Jagoda Munić (Croatia)
Moderated by:  
  • Vedran Horvat (Croatia)




Program Zelene akademije podržava Heinrich Böll Stiftung.






Vezani članci

  • 13. svibnja 2017. „LEBANON HANOVER III“ (izvor: Rowena Waack @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci.) Zajedno protiv kapitalizma i patrijarhata Repozicioniranje feminističke borbe iz dominantno reformističkog polja (neo)liberalnog feminizma u revolucionarno polje lijevog feminizma od velike je važnosti za konsolidaciju ženskog pokreta, ali i promišljanje progresivnih strategija svih budućih antikapitalističkih platformi. S Petrom Odakom razgovarale smo o retradicionalizaciji rodnih odnosa, heteropatrijarhalnosti kapitalističkog sustava, zaboravu materijalističkog historijata crvenog feminizma te posljedicama marginalizacije njegova zahtjeva za klasnom solidarnošću, odnosno eksplanatornoj važnosti ovakvog pristupa za izgradnju širih savezništava u neoliberalnom društveno-ekonomskom kontekstu.
  • 13. svibnja 2017. "Narodni junak", grafit o Jeremyju Corbynu u Camdenu u Londonu (izvor: duncan c prema Creative Commons licenci). Budućnost ljevice u Europi Autor predviđa da će pozicije lijevog centra sve više slabjeti, odnosno da već sada nemaju budućnost, čime se otvara prostor za radikalne proeuropske lijeve opcije. No s obzirom na njihove unutarnje razjedinjenosti i antagonizme, istovremeno postavlja pitanje hoće li takva ljevica imati kapaciteta natjecati se s emotivnom snagom nacionalističke desnice. James K. Galbraith, postkejnzijanski je ekonomist koji će u Zagrebu održati nekoliko predavanja od kojih je prvo 14. svibnja 2017. na otvorenju Konferencije 10. Subversive Festivala s Costasom Lapavitsasom, na temu društveno-ekonomske krize Grčke. U narednim će danima na Festivalu i na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu otvoriti i teme političke ekonomije globalizacije te razvoja nejednakosti.
  • 9. svibnja 2017. Žute gumene rukavice (izvor: russellstreet @ Flickr, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci.) Diktat norme u agencijskom čišćenju U rastućem broju prekarnog, outsourcanog radništva među koje značajan dio otpada na iznimno potplaćene i fizički zahtjevne, često feminizirane poslove čišćenja i održavanja (gdje se u više od 90 % slučajeva zapošljavaju žene), podjednako u javnom kao i u privatnom sektoru, još se uvijek nije pronašao adekvatni model za sindikalni otpor i organiziranje. Autorica je u ovoj autoetnografskoj crtici zabilježila iskustvo prekarno zaposlene medijske radnice, ukazujući na neravnopravnost i nezaštićenost radnog odnosa kojega posreduju agencije za zapošljavanje te u kojemu radnik/ca još jednom izvlači deblji kraj.
  • 7. svibnja 2017. „Hugo Boss kolekcija 1934“, autor: Cengizhankilicoglu (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Nemoguće je funkcionirati samo na parlamentarnoj razini S Tariqom Alijem, piscem, redateljem i urednikom New Left Reviewa razgovarali smo o kapitalističkoj rekonstrukciji političkog sustava i historijskom revizionizmu, opadanju moći sindikata, parlamentarnoj borbi i nužnosti izvanparlamentarnog djelovanja, feminizmu, LGBTIQ+ pravima te ekološkoj krizi. „Unutar civilnog društva, na razini gradova, regija i na nacionalnom nivou treba uspostaviti niz predstavničkih skupština u koje će se ljudi birati izvan postojećeg kapitalističkog sustava, i unutar kojih će moći raspravljati. Neće imati preveliku moć, ali će barem predstavljati uporište za radikale koji su uspjeli ući u parlament.“
  • 24. travnja 2017. Europski parlament, Strasbourg, zima 2015. (foto: Pietro Naj-Oleari, izvor: European Parliament @ Flickr prema Creative Commons licenci. | © European Union 2014 - European Parliament. (Attribution-NonCommercial-NoDerivs Creative Commons license)) Deset prijedloga za borbu protiv Europske unije Perry Anderson u nedavnom je tekstu ustvrdio da ekstremna desnica uspijeva mobilizirati puno veću biračku bazu, igrajući na kartu rasističkih sentimenata i ksenofobnih rješenja te pojednostavljenih političko-ekonomskih manevara, dok se ljevica, uz iznimke, libi postaviti odveć nedvosmislene i izravne zahtjeve. Kako bi doskočili tom problemu, a zadržavajući se u duhu humanog internacionalizma, donosimo vam prijevod teksta skupine aktera/ki s europske ljevice koji na raspravu stavlja deset prijedloga kao pokušaj razračunavanja s izostankom jasne mobilizacijske podloge za izlazak iz europske krize.
  • 13. travnja 2017. Prosvjedi u Srbiji, travanj 2017. (foto: MS) Vlast aktivno sprečava protestno jedinstvo Aktualni masovni prosvjedi diljem Republike Srbije predstavljaju kulminaciju višegodišnjeg nezadovoljstva stanovništva sustavnom devastacijom tekovina socijalne države, privatizacijom javnih poduzeća i upornim inzistiranjem političko-ekonomskih elita na uvođenju tzv. mjera štednje. Izravni povod izlasku naroda na ulice nedavni su rezultati predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio trenutni premijer Aleksandar Vučić. Kratki izvještaj i presjek situacije za nas je pripremio Marko Stričević, aktivni sudionik u prosvjedima i član organizacije Marks21.
  • 10. travnja 2017. Članovi političke platforme Ahora Madrid u Campo de Cebada, 19. travnja 2014. (izvor: Ahora Madrid @ Flickr prema Creative Commons licenci) Kako zaustaviti politički pomak udesno? Donosimo prijevod komentara u kojem Immanuel Wallerstein u širokim potezima naznačuje obrise globalne političko-ekonomske situacije u kojoj je, uslijed pada životnog standarda većine svjetskog stanovništva, uočljiv generalni politički pomak ka lijevoj, ali i desnoj radikalizaciji. Premda kratkoročni politički ciljevi radikalno lijevih stranaka ponekad uspijevaju umanjiti posljedice po najsiromašnije slojeve, jačanje lijeve pozicije i uspostava pravednijeg svjetskog sistema na dugi rok ipak zahtijevaju političko djelovanje drugačije vrste – izgradnju savezâ odozdo.
  • 10. travnja 2017. Tvornica staklenih proizvoda, 2. prosinca, 1960., Slovenska Bistrica (izvor: commons.wikimedia.org). Kako je počelo rušenje Jugoslavije? U novoj knjizi Vladimira Unkovskog-Korice, „The Economic Struggle for Power in Tito’s Yugoslavia. From World War II to Non-Alignment“, profesor Srednjoeuropskih i istočnoeuropskih studija na Školi za društvene i političke znanosti Sveučilišta u Glasgowu, začetke raspada socijalističke Jugoslavije smješta puno ranije od većine autora, analizirajući društveno-ekonomsku zbilju tijekom prvih dvaju desetljeća nakon oslobođenja zemlje pri kraju Drugog svjetskog rata. Radi se o pokušaju dekonstrukcije obmanjujućih popularnih predodžbi zasnovanih na ahistorijskom tumačenju događaja i procesa relevantnih za ovaj period. U nastavku pročitajte kratki prikaz navedene knjige.
  • 4. travnja 2017. Narodna čitaona ispred sarajevske Vijećnice (foto: LM) Bosna i Hercegovina: daleko, blizu, daleko Od 2013. godine u Bosni i Hercegovini sporadično se javljaju socijalni pokreti. Počevši od tadašnje „bebolucije“ preko februarskih protesta 2014. godine i prateće plenumske mobilizacije, do trenutno aktivnih kampanja za radnička prava, zajednička dobra i historijsko sjećanje, ti pokreti konstantno su stiješnjeni između gorućih pitanja kojima se neposredno bave i ostvarivanja trajnije prisutnosti u političkom polju. Međutim, pitanje njihove održivosti nije samo njihovo pitanje, već je i pitanje lijevih aktera u zemljama čije politike aktivno oblikuju bosanskohercegovačke političke prilike – prije svega u Hrvatskoj i Srbiji, a potom i u državama članicama Evropske unije.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve