Zelena akademija / zimski seminar

Donosimo snimku jednodnevnog seminara "New Economic Thought, Policies and Practices for Green-Left Alliances" posvećenog promišljanju novih ekonomskih alternativa kao potencijalnih prostora suradnje zelenih i lijevih političkih pokreta širom Europe. Kroz tri panela i dva predavanja više od 60 participanata raspravljalo je o eurocentrizmu, mjerama štednje i demokratizaciji javnih usluga, socijalnoj državi, bezuvjetnom temeljnom dohotku, odrastu, samoupravljanju, zajedničkim dobrima, lijevim političkim snagama na europskoj (polu)periferiji i u Južnoj Americi, pitanju rada i duga, crpljenju prirodnih resursa, epistemičkim zajednicama te civilnom društvu kao ekonomskom subjektu.

Featured Video Play Icon


Seminar:
 

New Economic Thought, Policies and Practices for Green-Left Alliances


Discussion framework
 
Green Academy winter seminar aims to depart from analysis of current economic situation in Europe and present a landscape of current theoretical, political and practical alternatives which are being proposed, designed or developed by variety of European left and green actors.
 
With new era of austerity in Europe, prescribed role of states to negotiate between citizens and capital accumulation has been significantly weakened thus leading to suspension of democracy and erosion of trust which was basis for social contracts across Europe. Furthermore, it became evident that tensions between economy and society have been increased and that it is more and more difficult to manage them within national frameworks thus increasing tensions between the states themselves and leading to re-nationalisation of politics and aggressive competition. At the same time, whilst climate instability is increasing, in the peripheral economies traditional and novel extractivist practices and externalization of environmental costs are enhancing the rift between societies and environments that support them. Moreover, adverse transformation of economy that complies blindly with financial interests and it alienates it from the people and labour, leads to a new sort of economic constitutionalism, which has become a significant concern for a number of actors.
 
However, there are emerging initiatives at many levels across Europe that aim to introduce redistribution or reduce raging inequalities, as well as redress the seemingly unavoidable opposition between dignified life and environmental sustainability. From Universal Basic Income to immediate anti-austerity measures, from degrowth to green economy, from commoning to democratization of public services, there are different but not always connected and mutually supported proposals emerging across Europe. They aim to prevent the radical neoliberalisation of Europe that is emerging from new institutional arrangements like TTIP or TISA.
 
Recognising that both Nature and Labour are challenged by identical systemic forces that led us to the present deep multiple crisis we are also aware that the political framing of these answers requires at least some of mutual support and common understanding between the Greens and the Left.
 
Our overall exercise aims to identify the forces of gravitational pull that different alternative policies and proposals that currently co-exist on green-left spectrum possess, and to detect both interpretative and political convergences that can lead to a denser and more impactful cooperation among the respective actors, so as to enhance the achievability of their projects.
 
In our discussions, we would like to find out which qualities new economy needs to contain in order to secure dignity and restore ecological balance ¬while being emancipative from current system?
 
  • What are the main and original ingredients of the economic policy of new left? Which ideas, narratives and solutions can deliver success and reduce pressure on people and nature?

  • Which theoretical concepts can prove efficient in designing new economic policy?

  • What kind of political economy within the current restrictions can be emancipative ? How it can ensure reproduction of life?

  • How economy can become more generative rather than accumulative/exctractive?

  • How does it increase chances and conditions for reproduction of life?

  • How it relates to organisation of labour within time (working hours)?

  • How to prevent further devastating impacts of expropriation of the commons and bring commons back to the citizens?

  • How actors belonging to new left and green spectrum see future of economic relationships in Europe within the current constraints imposed by austerity and financialisation?
 
Our main objective is to outline most original and achievable ideas of the new economic thought and to bring them in dialogue or debate with similar or complementary ideas that exist at European and local level.
 
At the seminar we aim to host around 50 scholars, activists and researchers from the Balkans but also from different European countries to discuss about the different ideas that exist at the moment in green/left circles.



Introductory notes
 
  • Vedran Horvat (Croatia)
  • Danijela Dolenec (Croatia)
  • Jagoda Munić (Croatia)


Francine Mestrum (Belgium):
What about Monsanto? Reflections on the Future of Work, Transformative Social Protection and Systemic Change
 


Avenues of Alternative Economic Thought/Policy in Europe
 
Presentations by:  
  • Andreas Novy (Austria)
  • Zoltan Pogatsa (Hungary)
  • Vincent Liegey (Hungary/France)
  • Dražen Šimleša (Croatia)
Moderated by:  
  • Vladimir Cvijanović (Croatia)


Yann Moulier-Boutang (France):
Nature and Labour in Crisis of Capitalism – Which Way Forward?
 


Political Action: Examples from the EU Periphery
 
Presentations by:  
  • Yiannis Bournous (Greece)
  • Pablo Sanchez Centellas (Spain)
  • John Barry (Ireland)
  • Eugenia Pires (Portugal)
Moderated by:  
  • Tomislav Tomašević (Croatia)


New Politics for the Left
 
Presentations by:  
  • Daniel Chavez (Uruguay/Holland)
  • Lyda Fernanda Forero (Colombia)
  • Hilary Wainwright (UK)
  • Mislav Žitko (Croatia)
  • Jagoda Munić (Croatia)
Moderated by:  
  • Vedran Horvat (Croatia)




Program Zelene akademije podržava Heinrich Böll Stiftung.






Vezani članci

  • 11. svibnja 2018. Mark Zuckerberg drži izlaganje na godišnjoj konferenciji Facebook developera „F8“, San Jose, 2017. (izvor: 
Anthony Quintano
 @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci). Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Američke trupe paradiraju Vladivostokom ispred zgrade koju su zauzeli pripadnici Čehoslovačke legije, pored postrojenih japanskih marinaca, Sibir, kolovoz, 1918. (izvor: Wikipedia.org) Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Članovi Nezavisne radničke partije Jugoslavije (NRPJ) i nezavisnih sindikata pred kinom Balkan u Zagrebu, na proslavi 1. maja 1924. godine (izvor: Zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, knjiga prva, str. 170, Beograd 1960., Wikimedia Commons) Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.
  • 21. travnja 2018. Aleksa Bjeliš prilikom studentske akcije upada na sjednicu Senata Sveučilišta u Zagrebu 8. lipnja 2010. godine u borbi za javno financirano visoko obrazovanje (foto: SkriptaTV) Naizgled odvojeni svjetovi Skoro desetljeće od studentskih prosvjeda u borbi za javno financirano visoko obrazovanje i devet godina nakon prve blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istim ciljem, donosimo kratku historizaciju djelovanja tadašnjih institucionalnih aktera u visokoobrazovnom polju, sve do recentnije krize upravljanja najvećim hrvatskim Sveučilištem. Pročitajte tekst Igora Lasića o kontinuitetu liberalno-ekonomskog rastakanja visokog obrazovanja i sistemske demontaže akademske zajednice, koji traje sve do danas.
  • 14. travnja 2018. Ferdinand Bol, „Upravni odbor gilde vinskih trgovaca“, 1663. (izvor: wikipedia.org). Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Adolf Hitler tijekom svjedočenja na Vrhovnom sudu u Leipzigu, 1930. godine (foto: Heinrich Hoffmann, izvor: en.wikipedia.org) Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.
  • 1. travnja 2018. Papa Leon XIII. sa suradnicima. (Izvor: Wikimedia Commons) Crna internacionala Svaka društvena formacija u povijesti ima svoju političko-ekonomsku podlogu. Katolička crkva, koja je u doba feudalizma bila duboko isprepletena sa svjetovnom vlašću, u vrijeme prijelaza u kapitalizam, smjestila se uz bok onima koji će omogućiti održanje njezine moći te realizaciju njezinih materijalnih interesa i u novom sistemu. Donosimo prijevod drugog poglavlja knjige Crna internacionala, objavljene 1956. godine u SFRJ, u kojem novinar i publicist Frane Barbieri piše o povijesnom razvoju katoličke crkve.
  • 1. ožujka 2018. Obrazovanje stanovništva 1930-ih u selu Shorkasy (okrug Cheboksary) (Izvor: Wikimedia Commons) Dok se svaka kuharica ne politizuje Dovođenje u pitanje eksplanatorne moći historijsko-materijalističke analize eksploatacije žena nije samo udaljilo feminističku borbu od socioekonomskih pitanja, nego i otvorilo put aproprijaciji progresivnih dosega socijalističkog i marksističkog feminizma. Iz 9. broja časopisa Stvar prenosimo tekst u kojem Maja Solar analizira položaj žena u carističkoj Rusiji i nakon Oktobra, ukazujući na važnost promišljanja „ženskog pitanja“ kao dijela klasne borbe i emancipatornih dosega revolucionarnog nasljeđa u području socijalnih, ekonomskih i političkih prava, koja su danas ponovo pod direktnim udarom kapitala.
  • 21. siječnja 2018. Nina Obuljen iz Ministarstva kulture RH tijekom izlaganja na okruglom stolu „Održivost margine: Mjere za opstanak nezavisne kulture“, 15. travnja 2010. (izvor: Tomislav Medak @ Flickr prema Creative Commons licenci). Otvoreno pismo neprofitnih medija Tijekom posljednje dvije godine, hrvatska vlada strateški donosi odluke s jasnim ciljem slabljenja i gašenja neprofitnih medija i uništavanja medijskog pluralizma. Neprofitni mediji ostali su bez gotovo ikakvog oblika javnog financiranja, a državne institucije sabotiraju i ostvarivanje podrške Europskog socijalnog fonda. Pročitajte otvoreno pismo koje je dio neprofitnih medija uputio nadležnim institucijama i hrvatskoj javnosti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve