Peticija i okrugli stol: “Optužnica za međunarodni terorizam protiv šestoro anarhista – politički proces par ekselans”

17. veljače 2010. na Višem sudu u Beogradu započinje suđenje beogradskoj šestorki – Sanji Dojkić (19), Tadeju Kurepi (24), Nikoli Mitroviću (29), Ivanu Saviću (25), Ratiboru Trivuncu (28) i Ivanu Vuloviću (24) – anarhistima optuženima za čin međunarodnog terorizma. O okolnostima slučaja i implikacijama procesa pročitajte u tekstu peticije Akcije za slobodno društvo i pogledajte na snimci okruglog stola održanog u Medija centru u Beogradu 10. prosinca 2009. na kojem su govorili Vesna Rakić-Vodinelić, Ljubiša Rajić, Zoran Petakov, Zaga Golubović, Goran Despotović, Dragomir Olujić-Oluja, Ljubomir Živkov, Borka Pavićević i Želimir Žilnik.




link na peticiju

Peticija

Predsjedniku Republike Srbije,
gospodinu Borisu Tadiću

Narodnoj skupštini Republike Srbije,
n/r predsjednici Narodne Skupštine, gospođi Slavici Đukić Dejanović

Vladi Republike Srbije,
n/r predsjedniku Vlade, gospodinu Mirku Cvetkoviću

Delegaciji Europske komisije u Republici Srbiji,
n/r šefu Delegacije, gospodinu Vincentu Degertu

Uredu Vijeća Europe u Beogradu,
n/r šefu Ureda, gospodinu Constantinu Yerocostopoulosu

Peticija

SLOBODA ZA ŠESTERO POLITIČKIH ZATVORENIKA U SRBIJI!



Zahtijevamo odbacivanje optužnice podignute protiv Sanje Dojkić (19), Tadeja Kurepe (24), Nikole Mitrovića (29), Ivana Savića (25), Ratibora Trivunca (28) i Ivana Vulovića (24), odnosno njihovo oslobođenje.

Ovih šestero mladih građanskih aktivista i sindikalaca iz Beograda nalazi se u pritvoru od rujna 2009. godine, pod optužbom za “djelo međunarodnog terorizma”, za koje je, prema Krivičnom zakonu Republike Srbije, predviđena kazna od tri do petnaest godina zatvora. Suđenje započinje 17. veljače 2010.

Obrazloženje

I.


3. i 4. rujna 2009. godine policija je u Beogradu uhitila šestero građana pod sumnjom da su 25. kolovoza 2009. bacili dva “Molotovljeva koktela” na zgradu grčkog veleposlanstva u Beogradu, koja su izazvala neznatnu materijalnu štetu na prozorskom okviru i dijelu prozorskog stakla Veleposlanstva. Radi se o mladim građanskim aktivistima i sindikalcima Sanji Dojkić (19), Tadeju Kurepi (24), Nikoli Mitroviću (29), Ivanu Saviću (25), Ratiboru Trivuncu (28) i Ivanu Vuloviću (24).

Odgovornost za ovo djelo preuzela je javnosti dotad nepoznata grupa “Crni Ilija”, s obrazloženjem kako je time željela skrenuti pozornost na slučaj grčkoga aktivista Theodorisa Iliopoulosa, koji je u to vrijeme štrajkao glađu u zatvoru.

Iako su privedeni pod sumnjom za “izazivanje opće opasnosti”, već nakon 24 sata je djelo za koje su uhićenici osumnjičeni prekvalificirano u “djelo međunarodnog terorizma”, čime se bacanje dvije pivske boce napunjene benzinom izjednačilo s djelom koje je u Krivičnom zakonu Republike Srbije svrstano zajedno s genocidom, zločinom protiv čovječnosti, ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, organiziranjem i poticanjem na izvršenje genocida i ratnih zločina, te agresivnim ratom.

Osumnjičenicima je određen pritvor od mjesec dana, koji je potom dva puta produžavan, tako da se (krajem siječnja) u pritvoru nalaze već gotovo pet mjeseci.

Početkom studenoga 2009. godine podignuta je konačna optužnica protiv pritvorenika, i to za djelo međunarodnog terorizma, za koje je, prema Krivičnom zakonu Republike Srbije, predviđena kazna od tri do petnaest godina zatvora.

Krajem siječnja 2010. objavljeno je da suđenje počinje na Višem sudu u Beogradu 17. veljače 2010.

II.

Slučaj navedenih šestero zatočenika sporan je u više aspekata.

Čak i ako ostavimo po strani to da njihova krivnja nije dokazana, višekratno produženje pritvora i njegovo dosadašnje trajanje su svakako neopravdani i pretjerani, jer se nipošto ne radi o opasnim kriminalcima, niti bi oni na bilo koji način mogli utjecati na daljnji tijek postupka. Koliko nam je poznato, posjete u pritvoru su vrlo reducirane, a Tadej Kurepa je čak premlaćen od strane kriminalaca s kojima je smješten u zajedničku ćeliju.

Također je neopravdana i pretjerana kvalifikacija inkriminiranog djela kao “djela međunarodnog terorizma”. Iz dotične se akcije dade iščitati da je izvršena bez namjere da se izazovu ljudske žrtve, a počinjena materijalna šteta bila je neznatna, procijenjena na 18 eura. Grčko veleposlanstvo je javno iskazalo stav da ovaj incident smatra minornim, te da nije prouzročio prestanak ili ometanje njegova rada.
No, pravosudni organi smatraju da je to djelo, kao “djelo međunarodnog terorizma”, u istoj kategoriji s genocidom, zločinom protiv čovječnosti, ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, organiziranjem i poticanjem na izvršenje genocida i ratnih zločina, te agresivnim ratom.

S druge strane, tijekom nemira koji su izbili u Beogradu povodom proglašenja nezavisnosti Kosova ne samo da su od strane razularenih demonstranata bila napadnuta veleposlanstva Hrvatske, Njemačke i Kanade nego je također provaljeno u zgradu veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država, koje je potom zapaljeno, a jedan od napadača je tom prilikom izgubio život. Optužnica je podignuta samo protiv jedne osobe, i to gotovo godinu i pol nakon počinjenog djela. Djelo je kvalificirano kao “izazivanje opće opasnosti”, a optuženik se brani sa slobode.

Bez obzira na ulogu šestero zatočenika u bacanju “Molotovljevih koktela” na grčko veleposlanstvo, apsurdno je da je kudikamo teže djelo, s golemom materijalnom štetom i ljudskom žrtvom, bilo kvalificirano kao lakše u odnosu na ono koje je rezultiralo tek manjom materijalnom štetom, a i tretman osumnjičenika/optuženika se dramatično razlikuje.

Osim što se radi o primjeni dvostrukih standarda i očiglednoj diskriminaciji, time se također šalje pogrešna poruka nasilnicima koji nastupaju s nacionalističkih i fašističkih pozicija – da mogu nekažnjeno širiti govor mržnje i divljati, jer se policijski i pravosudni organi zapravo bave “remetilačkim elementima” na ljevici, a desničarskim snagama pristupaju benevolentno.

Naposljetku, želimo istaknuti da su u ovom postupku grubo prekršeni etički principi slobode, jednakosti, pravednosti i presumpcije nedužnosti, koji se konkretiziraju u relevantnim međunarodno priznatim dokumentima kao što su Opća deklaracija o ljudskim pravima i Europska konvencija o ljudskim pravima.

S obzirom na to da su neki od uhićenika dosad javno djelovali kao borci za radnička prava, beskompromisni kritičari sprege krupnog kapitala i oficijelne politike, te nacionalističkih i fašističkih tendencija u društvu, postoje snažne indicije da se ovdje radi o političkom procesu, što je nedopustivo svugdje, pa tako i u tzv. tranzicijskim zemljama koje se nalaze pred zadaćom izgrađivanja i/ili konsolidiranja demokracije, civilnoga društva i mehanizama zaštite ljudskih prava. Ako su dosadašnje javno djelovanje uhićenih građana i njihova pripadnost određenoj političkoj grupaciji razlog poduzimanja ovako drastičnih mjera, onda se ovdje doista radi o ograničavanju građanskih i političkih sloboda, odnosno obračunu s istinskom političkom opozicijom, a šestero mladih aktivista i sindikalaca može se smatrati političkim zatvorenicima.

III.

Imajući u vidu gore navedene činjenice, kao i to da je početak suđenja prema teškoj i nepravednoj optužnici najavljen za 17. veljače 2010., pridružujemo se brojnim protestima koji su po ovom pitanju organizirani u Srbiji i širom Europe i svijeta, te zahtijevamo odbacivanje optužnice podignute protiv Sanje Dojkić, Tadeja Kurepe, Nikole Mitrovića, Ivana Savića, Ratibora Trivunca i Ivana Vulovića, odnosno njihovo oslobođenje.

Upućujemo ovaj zahtjev gore navedenim institucijama i pojedincima, želeći im skrenuti pozornost na činjenice i implikacije ovog slučaja, te apelirajući na njih da poduzmu sve što je u njihovoj moći da se izneseni zahtjev ispuni.

Vezani članci

  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 24. svibnja 2020. Okolišna perspektiva ljudske povijesti "Budući da je, prema zakonu entropije, energija potrošna i ne možemo je reciklirati, svaki dan moramo iznova vaditi sirovine i goriva iz zemlje za potrebe ekonomije. U određenoj mjeri recikliramo materijale poput aluminija i bakra, ali ne previše. Čak bi i ekonomija nulte stope rasta nužno došla do granica mogućnosti vađenja nafte, ugljena, bakra, boksita, željezne rudače, ekstrakcije plina hidrauličkim frakturiranjem, itd. Dakle, ekonomija nije cirkularna, nego jednosmjerna i vodi ka entropiji – rasipanju sirovina i energije."
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve