“AFŽ: Nasljeđe i granice emancipacije”

U petak 6. prosinca u 20 sati u prostorima Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (Pavla Hatza 16, Zagreb) održat će se tribina “AFŽ: Nasljeđe i granice emancipacije”. Na tribini govore: Ankica Čakardić (Feministički front, Filozofski fakultet u Zagrebu), Aida Gavrić (Filozofski fakultet u Sarajevu), Renata Jambrešić Kirin (Institut za etnologiju i folkloristiku Zagreb) i Svetlana Stojanović (Ženski prostor Niš). Moderatorica tribine je Marija Ćaćić (Feministički front).


Pozivamo vas na tribinu “AFŽ: nasljeđe i granice emancipacije” koja će se održati u petak 6. prosinca u 20 sati u prostorima Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (Pavla Hatza 16, Zagreb).

6. prosinca 1942. godine, na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena održanoj u Bosanskom Petrovcu na kojoj je sudjelovalo 166 delegatkinja iz cijele Jugoslavije, osnovan je Antifašistički front žena. Direktno sudjelovanje velikog broja žena u narodnooslobodilačkoj borbi, kao i autonomno organiziranje i politička edukacija koju su stekle unutar Antifašističkog fronta žena nedvojbeno su uvelike utjecali na svakodnevnicu jugoslavenskih radnica pa su i doveli do formalno-političke emancipacije žena ostvarivanjem prava glasa 11. kolovoza 1945. godine. U poslijeratnom periodu AFŽ je na sebe preuzeo neizostavan i ključan rad na ublažavanju ratnih posljedica diljem Jugoslavije uzimajući u vlastite ruke provođenje socijalne politike u Jugoslaviji, ali je isto tako nastavio i s političkim i obrazovnim radom.

“Možda neko na strani sanja da će u Jugoslaviji početi opet po onom starom – pa da žene pređu u kuhinju i da ne odlučuju ni o čemu. Ali, žene su, drugovi i drugarice, položile ispit zrelosti – da su sposobne ne samo da rade kod kućanstva, nego i da se bore s puškom u ruci, nego da mogu i da vladaju (tako je!) i da drže vlast u rukama.” Bez obzira na modernizacijsku potku, iz ovog Titova govora “iskače” jedna gesta oslužbenjenog paternalizma koji je nažalost bio indikator jednog općeg odnosa prema ženama u budućem državnom uređenju, a posebice u domeni udjela u strukturama političkog odlučivanja i upravljanja novom socijalističkom državom.

Time je zasigurno srušena svaka iluzija da će unutar realpostojećeg socijalizma doći do potpune ženske emancipacije, pogotovo kada govorimo o redistribuciji kućanskog rada, ali i utjecaja žena u društvenopolitičkom životu. Na kraju se pokazalo da su Titove riječi izrečene u Bosanskom Petrovcu bile prigodničarske, a aktivna, vidljiva i priznata uloga žena u “izgradnji” nove države kratkog vijeka. Odluka o “samoukidanju” AFŽ-a donesena je 1953. godine.

Ipak, važno je naglasiti kako su antifašističke zasade i (nominalna) jednakost žena u Ustavu RH tekovine narodnooslobodilačke borbe i političkog djelovanja AFŽ-a. Uz neospornu pobjedu i važnost AFŽ-a u svom povijesnom kontekstu te poslijeratnom periodu, postavlja se pitanje današnje valorizacije tih pobjeda i pouka koje se mogu izvući iz djelovanja AFŽ-a, ali i ono ključno pitanje: može li se i kako djelovati antifašistički danas. Na ovoj ćemo tribini uz analizu utjecaja, nasljeđa i granica emancipacije unutar AFŽ-a pokušati odgovoriti upravo na pitanje je li to djelovanje u autonomnom organiziranju žena i uspostavljanju paralelnih komunalnih struktura kojim su se pokrivale tada nepostojeće institucije socijalne skrbi ili inzistiranje na nimalo izlišnom oprezu i strahu da revolucija još jednom ne proguta “žensko pitanje”.

Tribinu organiziraju Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Feministički front i Mlade antifašistkinje Zagreba uz potporu Fondacije Rosa Luxemburg.

Vezani članci

  • 18. listopada 2018. Zdravstvo kao potrošno dobro Jačanje tržišne usmjerenosti javnozdravstvenog sustava, vidljivo iz Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti o kojem se trenutno vodi rasprava u Saboru, sastavni je dio zdravstvenih politika međunarodnih trgovinskih ugovora te politika Europske unije. O degradaciji štamparovskog socijalnog modela javnozdravstvenog sustava i sve većoj nedostupnosti temeljne zdravstvene skrbi velikom dijelu stanovništva, ulozi privatnog sektora u sistemskom onemogućivanju ulaganja u opremljenost javnih bolnica, opasnostima koje nam donose CETA i GATS, te suodnosu zdravstvenih politika i radnog zakonodavstva razgovarale smo sa Snježanom Ivčić, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo.
  • 15. rujna 2018. Klasna borba, a ne klasna suradnja O važnosti teorijskog i pedagoškog rada za revolucionarnu praksu čitajte u tekstu o životu i djelovanju istarske revolucionarke Giuseppine Martinuzzi, članice Komunističke partije Italije i političke sekretarke Ženske komunističke grupe u Trstu u razdoblju jačanja fašizma i revolucionarnog radničkog pokreta u Istri i Italiji. Tekst Andreje Gregorine nadovezuje se na nedavno objavljeni članak o borbi njemačke marksistkinje Clare Zetkin protiv fašizma, imperijalizma i kapitalizma nakon Prvog svjetskog rata.
  • 24. kolovoza 2018. Kratke noge laži (odgovor Borisu Budenu) Donosimo novi prilog raspravi o jeziku, potaknutoj Deklaracijom o zajedničkom jeziku. Lingvistkinja Snježana Kordić odgovara filozofu i publicistu Borisu Budenu na njegov posljednji tekst „Šamar, letva, kamen, znanost, jezik / Odgovor Snježani Kordić“. Odgovor prenosimo u cijelosti, bez korekcija i intervencija.
  • 24. kolovoza 2018. Dok je kapitalizma, bit će i fašizma Historijska povezanost fašizama i krize kapitalističkog načina proizvodnje, te antifašističkog pokreta i međunarodne borbe radništva, rijetko se spominje u raspravama o jačanju suvremenih ekstremno desnih političkih opcija. Donosimo tekst Andreje Gregorine o komunističkom nasljeđu antifašističke borbe kroz teorijski i praktični rad revolucionarke i marksističke feministkinje Clare Zetkin, autorice prve plauzibilne analize o borbi protiv fašizma koju je Kominterna u formi rezolucije usvojila 1923. godine. U narednom tekstu, autorica će se osvrnuti na političko djelovanje Giuseppine Martinuzzi, istarske revolucionarke i članice talijanske socijalističke i komunističke partije, s naglaskom na razdoblje jačanja talijanskog fašističkog pokreta.
  • 8. kolovoza 2018. Šamar, letva, kamen, znanost, jezik
    Odgovor Snježani Kordić
    Donosimo nastavak polemike o Deklaraciji o zajedničkom jeziku [*]. O „znanstvenosti“ polazišta Deklaracije i (ne)političnosti njezine temeljne pozicije, pročitajte u odgovoru Borisa Budena na reagiranje Snježane Kordić na tekst u kojem autor spor oko jezika pozicionira unutar konkretnih političkih, historijskih i ideoloških procesa, a izvan konteksta tzv. znanstvenog polja.
  • 9. srpnja 2018. Prema kraju socijaliziranog zdravstva Prijedlogom Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je krajem lipnja Vlada uputila u saborsku proceduru, potiče se daljnji proces komercijalizacije i privatizacije javnog zdravstvenog sustava, započet početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Pročitajte razgovor s Anom Vračar, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo, o važnosti demokratizacije upravljanja zdravstvenim sustavom i urušavanju modela socijalne medicine, te posljedicama koje uvođenje koncesija u sustav primarne zdravstvene zaštite, pogoršanje radnih uvjeta u zdravstvenom sustavu i promišljanje istog izvan šireg socioekonomskog konteksta ima na stabilnost i kvalitetu javne zdravstvene zaštite.
  • 10. lipnja 2018. Prilog izučavanju klasa u Hrvatskoj Akademska prevlast ahistorijskih socioloških analiza političko-ekonomskih procesa, te njima suprotstavljeno pozivanje na historijsko-materijalistički, strukturalistički model klasne analize, iziskuju rekonceptualizaciju pojma klase kao dinamizirane društvene kategorije. O procesu formiranja buržoaskih frakcija te povezanom derogiranju društvenog vlasništva tijekom različitih faza tzv. tranzicije postsocijalističke Hrvatske, odnosno restauracije kapitalizma na prostoru SFRJ, piše Srećko Pulig.
  • 11. svibnja 2018. Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve