Poziv na kružok o fotografskim arhivima ‘Naše bake, naše majke’

Iz Centra za ženske studije u sklopu Ženskog antifašističkog Zagreba, istraživačkog projekta koji prati povijest ženskih pokreta i otpora žena Zagreba fašizmu, potiču na arhiviranje i pozivaju na kružok u Booksu: “Pozivamo zainteresirane građanke i građane da nam ustupe fotografije iz porodičnih albuma nastalih u predratnim, ratnim i poratnim godinama, kako bismo ih skenirale i arhivirale na licu mjesta. Na taj način formirao bi se arhiv u kojemu bi i osobna sjećanja postala dio kolektivne povijesti. O ulozi fotografija kao povijesnih dokumenata i njihovom nastanku i korištenju, razgovarat ćemo s Rheom Ivanuš, muzejskom savjetnicom i kustosicom Zbirke fotografija, filmova i negativa Hrvatskog povijesnog muzeja. Kružok i razgovor počet će u 18 sati, a prezentacija i prikupljanje fotoarhiva odvijat će se od 14 do 18 sati.”


Kružok o fotografskim arhivima ‘Naše bake, naše majke’


Ženski antifašistički Zagreb je istraživački projekt koji prati povijest ženskih pokreta i otpora žena Zagreba fašizmu u predratnim, ratnim i poratnim godinama. Projektom je tako obuhvaćeno razdoblje od sredine 1930-ih do početka 1950-ih. Radi se o prvoj generaciji žena na ovim prostorima koje su značajno sudjelovale u javnom i političkom životu, što je ključno i neizbrisivo oblikovalo društvo i generacije nakon njih, sve do danas. U sklopu projekta u 2014. i 2015. godini realizirane su izložba, tribina i obilazak grada, te se projekt nastavlja kroz takve prezentacijske cjeline ove zime i u idućoj godini.

Ovaj kružok je posvećen fotografskim izvorima iz tog razdoblja, kako onih iz javnih arhiva tako i onih u privatnim kolekcijama i foto-albumima. O ulozi fotografija kao povijesnih dokumenata i njihovom nastanku i korištenju, razgovarat ćemo s Rheom Ivanuš, muzejskom savjetnicom i kustosicom Zbirke fotografija, filmova i negativa Hrvatskog povijesnog muzeja.

Proučavajući žensku feminističku, radničku, sindikalnu, omladinsku i studentsku scenu međuratnog Zagreba, a potom i antifašističko djelovanje žena Zagreba u ratnim godinama, neizbježan povijesni izvor predstavljaju fotografije. Fotografije na koje nailazimo u istraživanjima tog razdoblja snimane su u službenim prilikama, za štrajkova i skupova, za potrebe policijskih kartona, za vrijeme izleta i privatnih druženja, u koncentracijskim logorima i na bojišnici. Snimali su ih profesionalni fotografi i fotografkinje, organizirano i radi bilježenja važnih društvenih, političkih i ratnih zbivanja, ali i amateri i amaterke kako bi zabilježili svakodnevne trenutke. Privatne fotografije iz osobnih i porodičnih albuma ponekad su korištene u službene svrhe čime dolazi do ispreplitanja opće (javne) i privatne povijesti. Brojnim sačuvanim fotografijama ne znamo autorice ni autore, kao ni osobe ili lokacije prikazane na njima, stoga ih promatramo kao anonimne sudionice i sudionike, no mnoge od njih imaju vrijednost povijesnog svjedočanstva.

Stoga, pozivamo zainteresirane građanke i građane da nam ustupe fotografije iz porodičnih albuma nastalih u predratnim, ratnim i poratnim godinama, kako bismo ih skenirale i arhivirale na licu mjesta. Vlasnice/i će uz vraćene fotografije dobiti i elektronski zapis fotografija. Na taj način formirao bi se arhiv u kojemu bi i osobna sjećanja postala dio kolektivne povijesti.

Kružok i razgovor počet će u 18 sati, a prezentacija i prikupljanje fotoarhiva odvijat će se od 14 do 18 sati, u suradnji s Odborom koordinaciju žena antifašistkinja pri Savezu antifašističkih boraca i antifašista RH.

Pridružite nam se uz kavu i kolače u Booksi!




Fotografija je preuzeta s Facebook stranice eventa i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve