Događanja

Poziv na kružok o fotografskim arhivima ‘Naše bake, naše majke’

Iz Centra za ženske studije u sklopu Ženskog antifašističkog Zagreba, istraživačkog projekta koji prati povijest ženskih pokreta i otpora žena Zagreba fašizmu, potiču na arhiviranje i pozivaju na kružok u Booksu: “Pozivamo zainteresirane građanke i građane da nam ustupe fotografije iz porodičnih albuma nastalih u predratnim, ratnim i poratnim godinama, kako bismo ih skenirale i arhivirale na licu mjesta. Na taj način formirao bi se arhiv u kojemu bi i osobna sjećanja postala dio kolektivne povijesti. O ulozi fotografija kao povijesnih dokumenata i njihovom nastanku i korištenju, razgovarat ćemo s Rheom Ivanuš, muzejskom savjetnicom i kustosicom Zbirke fotografija, filmova i negativa Hrvatskog povijesnog muzeja. Kružok i razgovor počet će u 18 sati, a prezentacija i prikupljanje fotoarhiva odvijat će se od 14 do 18 sati.”

Kružok o fotografskim arhivima ‘Naše bake, naše majke’
Ženski antifašistički Zagreb je istraživački projekt koji prati povijest ženskih pokreta i otpora žena Zagreba fašizmu u predratnim, ratnim i poratnim godinama. Projektom je tako obuhvaćeno razdoblje od sredine 1930-ih do početka 1950-ih. Radi se o prvoj generaciji žena na ovim prostorima koje su značajno sudjelovale u javnom i političkom životu, što je ključno i neizbrisivo oblikovalo društvo i generacije nakon njih, sve do danas. U sklopu projekta u 2014. i 2015. godini realizirane su izložba, tribina i obilazak grada, te se projekt nastavlja kroz takve prezentacijske cjeline ove zime i u idućoj godini.

Ovaj kružok je posvećen fotografskim izvorima iz tog razdoblja, kako onih iz javnih arhiva tako i onih u privatnim kolekcijama i foto-albumima. O ulozi fotografija kao povijesnih dokumenata i njihovom nastanku i korištenju, razgovarat ćemo s Rheom Ivanuš, muzejskom savjetnicom i kustosicom Zbirke fotografija, filmova i negativa Hrvatskog povijesnog muzeja.

Proučavajući žensku feminističku, radničku, sindikalnu, omladinsku i studentsku scenu međuratnog Zagreba, a potom i antifašističko djelovanje žena Zagreba u ratnim godinama, neizbježan povijesni izvor predstavljaju fotografije. Fotografije na koje nailazimo u istraživanjima tog razdoblja snimane su u službenim prilikama, za štrajkova i skupova, za potrebe policijskih kartona, za vrijeme izleta i privatnih druženja, u koncentracijskim logorima i na bojišnici. Snimali su ih profesionalni fotografi i fotografkinje, organizirano i radi bilježenja važnih društvenih, političkih i ratnih zbivanja, ali i amateri i amaterke kako bi zabilježili svakodnevne trenutke. Privatne fotografije iz osobnih i porodičnih albuma ponekad su korištene u službene svrhe čime dolazi do ispreplitanja opće (javne) i privatne povijesti. Brojnim sačuvanim fotografijama ne znamo autorice ni autore, kao ni osobe ili lokacije prikazane na njima, stoga ih promatramo kao anonimne sudionice i sudionike, no mnoge od njih imaju vrijednost povijesnog svjedočanstva.

Stoga, pozivamo zainteresirane građanke i građane da nam ustupe fotografije iz porodičnih albuma nastalih u predratnim, ratnim i poratnim godinama, kako bismo ih skenirale i arhivirale na licu mjesta. Vlasnice/i će uz vraćene fotografije dobiti i elektronski zapis fotografija. Na taj način formirao bi se arhiv u kojemu bi i osobna sjećanja postala dio kolektivne povijesti.

Kružok i razgovor počet će u 18 sati, a prezentacija i prikupljanje fotoarhiva odvijat će se od 14 do 18 sati, u suradnji s Odborom koordinaciju žena antifašistkinja pri Savezu antifašističkih boraca i antifašista RH.

Pridružite nam se uz kavu i kolače u Booksi!

Fotografija je preuzeta s Facebook stranice eventa i prilagođena formi ikone.

30. listopada 2015.
Tagovi:
, , , , ,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu svjesnog njegova prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka