Prava definicija „privatnog vlasništva“

"Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije."

Policijska intervencija tijekom deložacije u Beogradu, 27. prosinca 2017. (izvor: Združena akcija „Krov nad glavom“)
Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije.



Privatnim vlasništvom ne opisuje se naprosto odnos između vlasnika i predmeta. Radi se o društvenom odnosu – pravu na isključivanje – prožetom nasiljem. Ako uzmem hranu iz samoposluge, odvezem automobil iz autosalona ili se uselim u vašu gostinjsku sobu, a sve bez dopuštenja i plaćanja, te još važnije, bez kazne ili barem straha od kazne – hranu, automobile ili gostinjske sobe ne možemo nazivati privatnim vlasništvom. Bez provođenja zakona koji osigurava eksluzivno pravo ne postoji privatno vlasništvo, i stoga ono uvijek počiva na sili – drugim riječima, nema privatnog vlasništva bez nasilja.
 
Kapitalistička država brani pravo privatnog vlasništva. „Prvi i glavni zadatak svakog sustava vlasti,“ prema Adamu Smithu, „jest održavati pravdu: sprečavati članove društva da si međusobno zadiru u vlasništvo ili posegnu za onime što nije njihovo. Namjera je pritom omogućiti svakome sigurno i mirno posjedovanje vlastite imovine.“[1] Drugim riječima, pravda se nalazi u domeni vlasništva. Državna uporaba nasilja u svrhu osiguravanja imovinskih odnosa je način na koji kapitalizam brani ono što smatra pravednim. Govoriti o provođenju zakona znači govoriti o policiji. Dakle, vlasništvo je oblik policijskog nasilja. U Smithovo doba, riječ „policija“ odnosila se na proširenu vlast nad regulacijom trgovine i vlasništva. Odjeljak naslovljen „Policija“ u njegovim Predavanjima o jurisprudenciji (Lectures on Jurisprudence) objašnjava opće principe prava i upravljanja kao domenu policije. Prema Smithu, „predmeti bavljenja policije su dostupnost roba, javna sigurnost i čistoća.“[2] Konkretnije, „za sve regulacije koje se poduzmu s obzirom na razmjenu, trgovinu, agrikulturu i manufakture u zemlji, vrijedi da ih svrstavamo pod policiju.“[3] Poanta sve ove policije koja osigurava vlasništvo jest proizvesti „slobodu“ – slobodu od prisile, slobodu od nasilja, slobodu da se ostvari svoj puni potencijal. Naravno, ironija je u tome da je sloboda od prisile i nasilja, koju obećava kapitalizam, sloboda isporučena s kraja policijskog pendreka. „Nevidljiva ruka tržišta“ pričvršćena je uz jaku ruku zakona.
 
Privatno vlasništvo, uspostavljeno silom, transformiralo je svijet u kojem živimo. Pritom je posao policije bio i ostao patroliranje krajolicima privatnog vlasništva, osiguravajući granice i barijere, zidove i ograđene prostore. Vlasništvo bismo tako možda najbolje mogli razumjeti kao policijsku kategoriju. Policija hapsi one koji neovlašteno ulaze na tuđi posjed, deložira skvotere, i provodi evikciju nad kućevlasnicima koji zbog gubitka posla ne mogu otplaćivati rate kredita ili hipoteke. Zadiranje u privatno vlasništvo je prijetnja kapitalističkom poretku kojom se bavi policija.
 
Privatnom vlasništvu je potrebno nasilje. Uzmimo u obzir, primjerice, zakon o dosjelosti (tzv. skvoterska prava). Vlasnik nekretnine – kuće u predgrađu ili gradskog zemljišta ili seoskog pašnjaka – dužan je proglasiti i održavati ekskluzivno pravo vlasništva čitavim nizom postupaka – plaćanjem poreza, podizanjem ograda i znakova koji „zabranjuju ulaz“, slanjem obavijesti o iseljenju stanarima s nepodmirenim financijskim obvezama, održavanjem i adaptacijom stambenih prostora itd. Sve su to izvođenja aktualnog, ekskluzivnog prava. Ako vlasnik ne provodi ove postupke, netko bi to drugi mogao učiniti i tražiti da mu se prizna vlasništvo. I nasilje je među potrebnim izvedbama vlasništva. Statut opravdane upotrebe sile (Justifiable Use of Force Statute) koji je snazi u saveznoj državi Floridi, poznat i pod nazivom Stand Your Ground (Brani svoj posjed), nasilje ubraja u prava vezana uz vlasništvo. Ako osoba „opravdano strahuje od neposredne smrtne opasnosti ili ozbiljne tjelesne povrede,“ zakon im dopušta upotrebu smrtonosne sile, ali jedino ako je napadač „nezakonito i nasilno ušao u nastambu, rezidenciju ili zauzeto vozilo.“ Međutim, zakon zabranjuje upotrebu smrtonosnog nasilja u istim okolnostima ako napadač „ima pravo biti u nastambi, rezidenciji ili vozilu, ili je njihov zakoniti stanar, u svojstvu vlasnika, najmoprimca ili nositelja vlasničkog prava.“ Drugim riječima, što se tiče zakona, mjerodavnost države da odobri upotrebu nasilja postoji samo kao dio imovinskih odnosa. Ljudi nemaju nekvalificirano pravo oduzeti nekome život, ali vlasnici imovine imaju.
 
Imovinski odnosi su nasilni odnosi, a vlasništvo je oduvijek bilo rasizirana kategorija. Historijski gledano, zakon je pri polaganju prava na vlasništvo davao prednost bijelim ljudima. Uzmite, primjerice, u obzir povijest robovske ophodnje u Virdžinijama i Karolinama, čije bismo djelovanje trebali razumjeti kao obranu bijele boje kože kao ekskluzivnog prava na vlasništvo – koje je obuhvaćalo i živote Crnih ljudi. A što se dogodi kada se ugnjetavani pobune i krenu u nerede kako bi doveli u pitanje privilegije vlasništva i njegovu vezu s bijelom bojom kože? Naravno, elite se pribojavaju uništenja njihova vlasništva, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji omogućuju privatno vlasništvo. Dakle, strepe od svijeta bez policije.
 





Bilješke:

[1] Smith, Adam, Lectures on Jurisprudence (Oxford University Press, 1978), 5.

[2] Ibid., 398.

[3] Ibid., 5.

Vezani članci

  • 22. studenoga 2020. Radne žene traže svoj glas "Ženski pokret sedamdesetih godina prošlog stoljeća uključivao je i val organiziranja na radnom mjestu. Novi dokumentarni film 9do5 donosi priču jednog pokreta."
  • 15. studenoga 2020. Sumrak idola na centru Iako dramski predložak Gospode Glembajevih nudi dovoljno ulaznih točaka za polemičku proizvodnju novog značenja na sceni, Branko Brezovec u svojoj najnovijoj inscenaciji Krležina kanonskog djela oslanja se na lako dostupnu kontroverznost i ne nalazi način da protegne problemska čvorišta onkraj individualne psihologizacije, zapostavljajući političko-ekonomski okvir drame.
  • 15. studenoga 2020. Mere štednje i uspon nacista "Odgovor mnogih zapadnih zemalja na uvećani javni dug koji je nastao kao posledica svetske ekonomske krize 2007/2008. godine bio je sprovođenje dubokih mera štednje i to se može ponovo desiti usled pandemije izazvane koronavirusom. Ovaj članak daje prikaz toga kako su mere štednje u ranim 30-im uvećale društvene tenzije i doprinele nastanku političkih nemira, što je stvorilo sve potrebne uslove za uspon Nacističke partije u Nemačkoj. Autori tvrde da je u nedostatku koherentne reakcije na povećanje društvene agonije, Vlada Vajmarske Nemačke samo produbila recesiju i na taj način doprinela još većoj radikalizaciji i polarizaciji unutar nemačkog biračkog tela."
  • 15. studenoga 2020. Najnoviji koraci prema pravoj demokraciji u Čileu su nit vodilja za ostatak svijeta "Postoje velika očekivanja da će premoćni rezultat glasanja u prilog obaranju ustava iz doba Pinocheta označiti početak novog razdoblja."
  • 8. studenoga 2020. Halucinatorni bunker bijele desnice "Negativne reakcije na pokret Black Lives Matter u Južnoj Africi naglašavaju sve izraženiju konvergenciju između krajnje desnice i konzervativaca."
  • 8. studenoga 2020. Trumpov poraz opravdan je povod za proslavu, ali na ulicama treba ostati još četiri godine Kolektivna anksioznost oko predsjedničkih izbora u SAD-u okončana je objavom rezultata, nakon čega su uslijedile euforične proslave na ulicama mnogih američkih gradova. Već je sada jasno da milijuni ljudi većinom nisu slavili Bidenovu pobjedu koliko Trumpov poraz, što je dodatni impuls protiv uljuljkavanja u lažnu sigurnost koju nudi naoko benevolentnija figura na čelu države. Istinska promjena i dalje iziskuje djelovanje odozdo, stoga je od presudne važnosti da se narod organizacijskim naporima odupre neoliberalnom centrizmu Demokratske stranke koji otvara prostor reakcionarima poput Trumpa.
  • 8. studenoga 2020. Nekoliko činjenica o ekonomiji SAD-a Povodom američkih predsjedničkih izbora, na kojima je aktualnog predsjednika iz Republikanske stranke Donalda Trumpa pobijedio kandidat Demokratske stranke Joe Biden, donosimo kompendij statistika u kojima se ekonomija i društvo Sjedinjenih Američkih Država uspoređuju s ostatkom svijeta.
  • 1. studenoga 2020. Život u zaleđu: Knin Ratne obljetnice ili koruptivne afere bivše gradonačelnice gotovo su jedini povodi za spominjanje Knina u medijskom mejnstrimu. S druge strane, propast gradske industrije zapostavljena je tema. Velik je broj opustjelih radnih pogona koji svjedoče o poprilično drugačijem Kninu prije rata.
  • 31. listopada 2020. Živući pakao Morije i nasljeđe europskog kolonijalizma "Kada iz zgarišta Morije naprosto nastane Morija 2.0, sve se više čini da europski sistem sam održava vlastiti kontinuitet"

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve