Prava definicija „privatnog vlasništva“

"Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije."

Policijska intervencija tijekom deložacije u Beogradu, 27. prosinca 2017. (izvor: Združena akcija „Krov nad glavom“)
Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije.



Privatnim vlasništvom ne opisuje se naprosto odnos između vlasnika i predmeta. Radi se o društvenom odnosu – pravu na isključivanje – prožetom nasiljem. Ako uzmem hranu iz samoposluge, odvezem automobil iz autosalona ili se uselim u vašu gostinjsku sobu, a sve bez dopuštenja i plaćanja, te još važnije, bez kazne ili barem straha od kazne – hranu, automobile ili gostinjske sobe ne možemo nazivati privatnim vlasništvom. Bez provođenja zakona koji osigurava eksluzivno pravo ne postoji privatno vlasništvo, i stoga ono uvijek počiva na sili – drugim riječima, nema privatnog vlasništva bez nasilja.
 
Kapitalistička država brani pravo privatnog vlasništva. „Prvi i glavni zadatak svakog sustava vlasti,“ prema Adamu Smithu, „jest održavati pravdu: sprečavati članove društva da si međusobno zadiru u vlasništvo ili posegnu za onime što nije njihovo. Namjera je pritom omogućiti svakome sigurno i mirno posjedovanje vlastite imovine.“[1] Drugim riječima, pravda se nalazi u domeni vlasništva. Državna uporaba nasilja u svrhu osiguravanja imovinskih odnosa je način na koji kapitalizam brani ono što smatra pravednim. Govoriti o provođenju zakona znači govoriti o policiji. Dakle, vlasništvo je oblik policijskog nasilja. U Smithovo doba, riječ „policija“ odnosila se na proširenu vlast nad regulacijom trgovine i vlasništva. Odjeljak naslovljen „Policija“ u njegovim Predavanjima o jurisprudenciji (Lectures on Jurisprudence) objašnjava opće principe prava i upravljanja kao domenu policije. Prema Smithu, „predmeti bavljenja policije su dostupnost roba, javna sigurnost i čistoća.“[2] Konkretnije, „za sve regulacije koje se poduzmu s obzirom na razmjenu, trgovinu, agrikulturu i manufakture u zemlji, vrijedi da ih svrstavamo pod policiju.“[3] Poanta sve ove policije koja osigurava vlasništvo jest proizvesti „slobodu“ – slobodu od prisile, slobodu od nasilja, slobodu da se ostvari svoj puni potencijal. Naravno, ironija je u tome da je sloboda od prisile i nasilja, koju obećava kapitalizam, sloboda isporučena s kraja policijskog pendreka. „Nevidljiva ruka tržišta“ pričvršćena je uz jaku ruku zakona.
 
Privatno vlasništvo, uspostavljeno silom, transformiralo je svijet u kojem živimo. Pritom je posao policije bio i ostao patroliranje krajolicima privatnog vlasništva, osiguravajući granice i barijere, zidove i ograđene prostore. Vlasništvo bismo tako možda najbolje mogli razumjeti kao policijsku kategoriju. Policija hapsi one koji neovlašteno ulaze na tuđi posjed, deložira skvotere, i provodi evikciju nad kućevlasnicima koji zbog gubitka posla ne mogu otplaćivati rate kredita ili hipoteke. Zadiranje u privatno vlasništvo je prijetnja kapitalističkom poretku kojom se bavi policija.
 
Privatnom vlasništvu je potrebno nasilje. Uzmimo u obzir, primjerice, zakon o dosjelosti (tzv. skvoterska prava). Vlasnik nekretnine – kuće u predgrađu ili gradskog zemljišta ili seoskog pašnjaka – dužan je proglasiti i održavati ekskluzivno pravo vlasništva čitavim nizom postupaka – plaćanjem poreza, podizanjem ograda i znakova koji „zabranjuju ulaz“, slanjem obavijesti o iseljenju stanarima s nepodmirenim financijskim obvezama, održavanjem i adaptacijom stambenih prostora itd. Sve su to izvođenja aktualnog, ekskluzivnog prava. Ako vlasnik ne provodi ove postupke, netko bi to drugi mogao učiniti i tražiti da mu se prizna vlasništvo. I nasilje je među potrebnim izvedbama vlasništva. Statut opravdane upotrebe sile (Justifiable Use of Force Statute) koji je snazi u saveznoj državi Floridi, poznat i pod nazivom Stand Your Ground (Brani svoj posjed), nasilje ubraja u prava vezana uz vlasništvo. Ako osoba „opravdano strahuje od neposredne smrtne opasnosti ili ozbiljne tjelesne povrede,“ zakon im dopušta upotrebu smrtonosne sile, ali jedino ako je napadač „nezakonito i nasilno ušao u nastambu, rezidenciju ili zauzeto vozilo.“ Međutim, zakon zabranjuje upotrebu smrtonosnog nasilja u istim okolnostima ako napadač „ima pravo biti u nastambi, rezidenciji ili vozilu, ili je njihov zakoniti stanar, u svojstvu vlasnika, najmoprimca ili nositelja vlasničkog prava.“ Drugim riječima, što se tiče zakona, mjerodavnost države da odobri upotrebu nasilja postoji samo kao dio imovinskih odnosa. Ljudi nemaju nekvalificirano pravo oduzeti nekome život, ali vlasnici imovine imaju.
 
Imovinski odnosi su nasilni odnosi, a vlasništvo je oduvijek bilo rasizirana kategorija. Historijski gledano, zakon je pri polaganju prava na vlasništvo davao prednost bijelim ljudima. Uzmite, primjerice, u obzir povijest robovske ophodnje u Virdžinijama i Karolinama, čije bismo djelovanje trebali razumjeti kao obranu bijele boje kože kao ekskluzivnog prava na vlasništvo – koje je obuhvaćalo i živote Crnih ljudi. A što se dogodi kada se ugnjetavani pobune i krenu u nerede kako bi doveli u pitanje privilegije vlasništva i njegovu vezu s bijelom bojom kože? Naravno, elite se pribojavaju uništenja njihova vlasništva, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji omogućuju privatno vlasništvo. Dakle, strepe od svijeta bez policije.
 





Bilješke:

[1] Smith, Adam, Lectures on Jurisprudence (Oxford University Press, 1978), 5.

[2] Ibid., 398.

[3] Ibid., 5.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.
  • 9. listopada 2023. Kad ti petsto zakonskih prijedloga radi o glavi Liberalna i neoliberalna legislativa te pravni okviri, kako u Europi tako i Americi, očekivano, uspješno i brzo apsorbiraju ultrakonzervativne pritiske i transfobnu artikulaciju koja direktno utječe na trans populaciju. Donose se diskriminatorni zakoni koji zatiru prava jedne društvene skupine i u sebi sadržavaju opasne eradikcionističke elemente koji prijete genocidnim nasiljem.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve