Antikapitalistički seminar

Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.

Antikapitalistički seminar u organizaciji portala Slobodni Filozofski i Subversive Festivala ove godine će se održati od 18. do 20. te od 26. do 28. svibnja u sklopu Škole suvremene humanistike. Seminar teži otvoriti i razgranati prostor svim zainteresiranima za upoznavanje s temeljima marksističkih teorija i emancipatornih praksi te promišljanje mogućih modela političkog organiziranja.
 
Vraćanje marksizma u središte diskusija prema organiziranju ugnjetavanih i eksploatiranih skupina aranžira fragmentirana iskustava svakodnevice u razumijevanje mnogostrukih načina na koje se kapital okorištava našim tijelima i radom u koji su upregnuta. Smještanjem tih diskusija u kritičko-pedagoški kontekst antikapitalističke se težnje artikuliraju iznova kao jedino što mogu i što nužno trebaju biti: kolektivni projekt u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
 
U prikupljanju razlomljenih perspektiva, a prema izgradnji integrativne marksističke teorije, pokazuje se da kapitalizam počiva na pretpostavci izrabljivanja kako ljudskih tako i ne-ljudskih bića i prirode, s kumulativnim posljedicama na živote migranata_kinja, kao i etniciziranih, rasijaliziranih i rodno opresiranih osoba, često naseljenih u sredinama neposredno izloženima devastaciji okoliša i utjecaju klimatskih promjena.
 
Također ćemo se posvetiti razmatranju i vrednovanju kratkoročnog i dugoročnog dosega modela i strategija djelovanja u sindikalnom, civilnodruštvenom i kulturnom polju, gdje kapital i država uokviruju i stežu svako političko kretanje motivirano promjenom, te mogućnosti reimaginacije antikapitalističkog organiziranja.
 
Seminar će se održavati u poslijepodnevnim i večernjim satima u Srpskom privrednom društvu „Privrednik“ kroz susrete u trajanju od sat i pol vremena. Program je podijeljen u dva bloka po četiri predavanja uz jednu radionicu i tri otvorene rasprave u kojima će biti prilike da se kroz razgovor s koordinatorima_cama i predavačima_cama dodatno adresiraju pojedini koncepti i problemska mjesta. Preporučuje se polaznicima_ama da poprate i preostali program ovogodišnjeg festivala.
 
Teme seminara:
 
civilno društvo i sindikati
neoliberalna država
kritika političke ekonomije
socijalna reprodukcija i kapital
ideologija i fetišizam robe
kulturne politike u neoliberalizmu
kvir teorija i feminizam
historizacija seksualnog rada
transrodnost i transfobija
 
Zbog dinamike rada, broj polaznika_ca je ograničen. Prijave šaljite na slobodnifilozofski@gmail.com do 17. svibnja. Molimo vas da ukratko navedete na kakve ste se načine dosad politički educirali (mediji, kultura, obrazovni programi, aktivizam) i za kakav će vam budući aktivistički ili politički angažman biti korisno sudjelovanje na seminaru. Također, molimo vas da priložite jedno kraće pitanje vezano uz neke od navedenih tema, koje biste željeli problematizirati tijekom seminara.
 
Predavanja drže: Nina Čolović, Stipe Ćurković, Karolina Hrga, Lidija Krienzer Radojević, Mario Kikaš, Vir Lev, Maja Solar, Mislav Žitko
 
Seminar koordiniraju: Martin Beroš, Nina Čolović, Karolina Hrga, Vir Lev, Maja Solar
 
Seminarsku brošuru s opisima predavanja i literaturom možete skinuti ovdje.



RASPORED:
 
(termini susreta i naslovi predavanja podložni su izmjeni)
 
sri 18.5.
 
17.30h uvod + kraće izlaganje Karolina Hrga: „Kratkoročne i dugoročne perspektive političkog djelovanja“ + kraća uvodna otvorena raspravna sesija
 
čet 19.5.
 
17.30h Mislav Žitko: „Marx, politička ekonomija i klasna borba“
 
19.15h Maja Solar: „Teorija socijalne reprodukcije: struktura i politika“
 
pet 20.5.
 
17.30h Stipe Ćurković: „Ideologija (i nevolje koje izaziva)“
 
19.15h otvorena raspravna sesija
 
čet 26.5.
 
17.30h Mario Kikaš: „Uvod u kritiku civilnog društva“
 
19.15h Lidija Krienzer Radojević: „Razvoj kulture unutar neoliberalnih politika“
 
pet 27.5.
 
17.30h Nina Čolović: „Povijest odnosa feminizma i kvira“
 
19.15h Vir Lev: „Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma“
 
sub 28.5.
 
15.30h Nina Čolović: „Prijepori oko seksualnog rada u feminizmu: radionica kritičke analize teksta“
 
17.15h zaključna otvorena raspravna sesija
 
19.00h druženje
 



(snimke predavanja s prošlogodišnjeg Antikapitalističkog seminara potražite na plejlisti)



 
plakat: [RUTA]





Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve