Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!
Treći Antikapitalistički seminar u organizaciji portala Slobodni Filozofski i Subversive festivala ove će se godine održati od 15. do 20. svibnja 2023. godine u sklopu Škole suvremene humanistike. Kao i seminari prethodnih godina, i ovaj se razvija kao politička edukacija koja otvara prostor za stvaranje i kritičko propitivanje pojmova, ideja i teorija koje će doprinijeti promjeni svijeta.
Osnovno polazište antikapitalističkih znanja je neodvojivost teorije i prakse. U političkoj edukaciji ovog tipa se, dakle, ne radi o usko shvaćenoj teoriji iz akademskih i kanonskih optika, već o znanju koje ide iz prakse i oblikuje praksu. Ovakav tip teorije razvija se u marksizmu, ali i u drugim kritičkim pristupima znanju. Premda bi se moglo tvrditi da je svako znanje u određenom smislu političko znanje, tip teorijsko-praktičkog znanja koje nastoji promijeniti svijet u pravcu jednakosti i većih sloboda ne prikriva svoju političnost (pod krinkom tobožnje vrijednosne neutralnosti i bezinteresnosti), već proizvodi znanje koje jest i mora biti politika – političko organiziranje koje preobražava ljudske zajednice prema njihovim potrebama. Ovakav tip političke edukacije, također, svjesno ističe kolektivnu proizvodnju znanja. Svako znanje je proizvedeno kolektivno (čak i ono koje inzistira na ideologemima o individualnom i „genijalnom“ autorstvu i ekspertizi), ali obrazovanje koje promiče i smjera prema kolektivnom stvaranju, učenju, iskustvu i imaginaciji ujedno teži biti dostupno svima.
Na tom je tragu osmišljen i Antikapitalistički seminar: kao mjesto zajedničke proizvodnje znanja koje je integralni dio borbe za bolji svijet. Stoga ćemo i ove godine propitivati neke od pojmova i teorija koje objašnjavaju postojeći sistem i njemu svojstvene odnose eksploatacije, opresija, nasilja i discipliniranja, ne bismo li zajednički razvile_i alatke za njegovu promjenu. Znanje i imaginiranje ćemo razvijati kroz upoznavanje s nekima od temeljnih koncepata, teorija i kritika, kroz predavanja, čitanja, radionice, oprimjeravanja kroz popularnu kulturu i razgovore.
Teme seminara:
popularna kultura i društvo
obrazovanje u kapitalizmu
marksistički pojam klase
rod, spol, klasa
orodnjeno nasilje
nacionalizam i marksizam
organiziranje u umjetničkom polju
kritika ejblizma
transrodnost i politika
Seminar će se održavati u poslijepodnevnim i večernjim satima u SKD „Prosvjeta“ (Preradovićeva 21, u dvorištu) kroz susrete u trajanju od sat i pol vremena po terminu. Program će se realizirati kroz osam predavanja s raspravama i dvije radionice. Preporučuje se polaznicima_ama da poprate i preostali program ovogodišnjeg festivala.
Za prijavu je dovoljno da nam pošaljete svoje ime i prezime te zamjenice koje koristite na slobodnifilozofski@gmail.com do 10. svibnja 2023. Ako želite, možete nam ukratko napisati i svoju motivaciju ili navesti dosadašnje iskustvo. Osim za polaznike_ce seminarske grupe, predavanja i radionice otvorene su i za sve koji_e nisu u mogućnosti popratiti cjelokupni program seminara.
Predavanja i radionice drže: Nina Čolović, Maja Solar, Vir Lev, Stipe Ćurković, Lazar Petković, Andrea Vuljević, Martin Beroš i Vesna Vuković
Seminar koordiniraju: Karolina Hrga, Martin Beroš, Andrea Vuljević, Maja Solar, Vir Lev
Seminarsku brošuru s opisima predavanja i literaturom možete preuzeti ovdje.
RASPORED:
(termini susreta i naslovi predavanja/radionica podložni su izmjeni)
ponedjeljak 15.5.
17.30h Uvod u seminar
18.00h Martin Beroš: „Tragovima političke edukacije u popularnoj kulturi“
20.00h Nina Čolović: „Škola protiv života / život protiv škole“
utorak 16.5.
17.30h Lazar Petković: „Klasa u Marksovoj i marksističkim teorijama“
19.30h Nina Čolović: „Zašto žene nisu klasa?“ (radionica)
srijeda 17.5.
17.30h Maja Solar: „Orodnjeno nasilje: strukturni uvjeti“
19.30h Maja Solar: „Orodnjeno nasilje: politike“ (radionica)
23. prosinca 2025.Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas
U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
20. prosinca 2025.Čija su djeca?
Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
17. prosinca 2025.Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma
Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
14. prosinca 2025.Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio)
Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
13. prosinca 2025.Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025
Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
10. prosinca 2025.Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici
Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
8. prosinca 2025.Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟
Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
6. prosinca 2025.Dvostruka konotacija i jahanje tigra
Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
4. prosinca 2025.Kako je holokaust postao Holokaust?
U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.