Izvještaj s 50. plenuma, 23. listopada 2009.

Na pedesetom plenumu održanom 23.10.2009. godine raspravljalo se o devet točaka dnevnog reda.

Nakon pozdrava kolegama gostima iz susjednih gradova plenum je pogledao dokumentarni film „Susret“ autora Igora Bezinovića o studentskoj potpori seljačkom prosvjedu održanom na proljeće.

Plenum je obaviješten da se grupu za informiranje od sada može kontaktirati slanjem maila na adresu skripta.bo[at]gmail.com.

Plenum je dobio poziv na Okrugli stol „Važnost informiranja i sudjelovanja javnosti u procesu ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju – analiza stanja i preporuke”.

Tekst Jasenke Kodrnje koji nije objavljen u listu Globus uskoro će biti dostupan na slobodnifilozofski.com. Tekst je upućen Renatu Matiću kao odgovor na njegovo pismo objavljeno u listu Globus 25. rujna 2009. godine.

Sindikati su objavili svoje zahtjeve koji uključuju besplatno obrazovanje, kao i uvođenje kredita za financiranje ostalih troškova studija.

Radne grupe su podnijele izvještaje.

Međuplenumska radna grupa pripremala je zajednički vikend-sastanak studenata Hrvatske i predstavila dnevni red sastanka.

Radna grupa za procjenu situacije i preporuku za daljnje djelovanje je, nakon što se plenum složio da je došlo do kršenja procedure jer grupa nije javno sazvana i nema mandat za bavljenje tim pitanjem te nakon što je ipak dopustio da se prezentiraju zaključci sa sastanka, izložila prijedlog osiguranja fakulteta tijekom moguće jesenske blokade. Nakon saslušanog prijedloga i žive rasprave u kojoj je ukazano da bismo prvo trebali odabrati oblik budućeg djelovanja, da bi se, umjesto na njihovu brojnost, trebao staviti naglasak na povećanje efikasnosti redara te da plenum nema praksu davanja mandata konkretnim pojedincima unutar radnih grupa, već radnoj grupi u cijelosti, plenum je odbio dati mandat za vršenje pojedinih funkcija pojedincima te je prijedlog poslan na doradu radnoj grupi za osiguranje koja je preimenovana u Operativa, logistika i osiguranje.

Radna grupa za tehnička pitanja plenuma prezentirala je plenumu svoju raspravu o Studentskom zboru i zaključak da bi trebalo reformirati studentsko predstavništvo da se što je više moguće približi principu direktne demokracije.

Radna grupa za informiranje zahvalila je svima koji su sudjelovali na savijanju Skripte koja je izašla u dovoljno velikoj nakladi kako bi je gosti-studenti ponijeli u svoje matične gradove. Grupa je uputila poziv: „Savijajte ih kad ih vidite“.

Radna grupa za mini akcije upoznala je plenum s pozivom Međunarodnog pokreta za pravo na besplatno obrazovanje da snimi film u kojem izvikuje „Jedan svijet jedna borba“. Mini akcije također planiraju reagirati na kampanju EPH „Moja Hrvatska“. Sljedeći sastanak grupe je u četvrtak, 29.10. u 18h u A002.

Medijska sekcija traži prevoditelje za prevođenje tekstova vezanih uz besplatno obrazovanje, direktnu demokraciju i neoliberalnu ekonomiju. Trenutno je najveća potreba za prevoditeljima s engleskog jezika. Zainteresirani se mogu javiti kolegi na broj 098 937 2003.

Plenum je izglasao potporu studentima u Beču koji od jučer blokiraju Akademie der bildenden Künste prosvjedujući protiv novog zakona o upisima na fakultete koji predviđa školarine za sve, niske kvote za diplomski i uvođenje privatnih osiguranja na fakultete (na koje policija ne smije).

KSFF, koji 12.12. u klubu Boogaloo organizira brucošijadu FFZG-a, pozvao je sve zainteresirane da sudjeluju u osmišljavanju njenog vizualnog identiteta koji bi bio povezan s inicijativom za besplatno obrazovanje i proljetnom studentskom blokadom fakulteta. Zainteresirani mogu poslati svoje prijedloge do 1.11. na e-mail: ksff[at]ffzg.hr.

Plenum je pozvan da na 10. sjednicu Povjerenstva za razovoj studija koja će se održati 26. listopada 2009. pošalje delegate da sudjeluju u radu Povjerenstva na temelju do sada na plenumu iznesenih stavova. Plenum je izglasao tri sudionika koji će proučiti materijale s dosadašnjih sjednica i, slijedeći odluke plenuma, ali u svoje ime, sudjelovati u radu Povjerenstva.

Udruga studenata južne slavistike A302 pismeno je pojasnila plenumu da bi na predstojećem skupu „Slavistički duh“ jednu tematsku cijelinu posvetila inicijativi za besplatno obrazovanje i pozvala delegata plenuma da ispriča kako je blokada izgledala u susjednim zemljama, koji je doseg imala, kakav je rezultat polučila, temelji li se u svim zemljama zahtjev za besplatnim obrazovanjem na direktnoj demokraciji i borbi protiv neoliberalizma, te koji je stav plenuma prema marksističkim postavkama socijalizma. Plenum je odluku o eventualnom sudjelovanju na skupu odgodio do sljedećeg plenuma jer nije raspolagao datumom održavanja skupa, a na plenumu nije bilo studenata koji su mu uputili poziv.

Član plenuma je izvijestio plenum što se događa u Povjerenstvu MZOŠ-a za izradu novog zakona o visokom obrazovanju. Za sada nema rezultata; povjerenstvo koje broji 29 ljudi do sada se sastalo dva puta i nije donijelo konkretne prijedloge. Bit će izmjena u članstvu Povjerenstva koje planira osnovati svoje radno povjerenstvo za izradu prijedloga. Planira se ići u reformu cjelokupnog sustava obrazovanja koja bi između ostalog zahvatila financiranje, studentska prava i organiziranje te izbor u zvanja. Kada bude donesen, prijedlog promjene zakona ići će na javnu raspravu.

Plenumu je pristiglo i pismo zabrinute studentice koja smatra da plenum u posljednje vrijeme ne planira nikakve akcije te da je neizvjesno kada će pokrenuti blokadu planiranu za jesen – koja je već stigla. Član plenuma ukazao je na to da je plenum upravo zato organizirao vikend-susret studenata iz Hrvatske te da o blokadi možemo raspravljati nakon što čujemo sva mišljenja i izvještaje.

Točka pod nazivom „Traženje ustavnih promjena“ je odgođena jer predlagač nije bio prisutan na plenumu.

Plenum je odlučio ponovno se okupiti u utorak 27.10. u 20 h u D7. Kako bi se gosti-studenti što ugodnije osjećali te ostali siti tijekom radnog vikenda, plenum je provjerio ima li među njima vegetarijanaca koje treba prehraniti.

Izglasani su novi moderatori te je plenum zaključen u 23:06 h.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve