Izvorno objavljeno 27. ožujka 2022. godine na portalu Tribune.
Kapitalistički uvjeti igraju veliku ulogu u našim ljubavnim, prijateljskim i drugim intimnim vezama. Nekoliko istraživanja u Britaniji pokazalo je kako je glavna sfera oko koje se vrte partnerski problemi – novac. Financijski stres i prekomjerni rad ujedno su i ograničenja zbog kojih mnogi ne mogu napustiti nasilne i neispunjavajuće veze. I dok terapije mogu samo olakšati neke nedaće u vezama, brojne probleme koji stvaraju društveni pritisci nijedna terapija ne rješava. Dok se rješenja ovakvih problema u datom kontekstu svode na „više vremena i više novca“, oslobođenje seksualnosti i održavanje veza mogu svoj potencijal izraziti samo u nekom drugačijem društvu koje je usmjereno na potrebe ljudi.
Problemi u vezi obično se smatraju privatnima – no, od financijskog stresa do prekomjernog rada, pritisci uzrokovani kapitalizmom također mogu ispreturati naše ljubavne živote.
Seks i veze naveliko se obrađuju na terapiji. Bilo da je riječ o sukobu s partnerom ili bračnim drugom, odlučivanju o tome hoćete li ostati u vezi ili ne, boli i zbunjenosti nakon prekida ili razvoda, frustracijama vezanima uz dejtanje i samački život, ili pitanjima povezanima sa seksualnošću, terapija može pružiti intiman i relativno objektivan prostor za stjecanje uvida i učenje vještina.
Problem je u tome što se seksualni i romantični odnosi ne odvijaju u vakuumu. Izlazimo s ljudima, spavamo s njima, prekidamo, vjenčavamo se, razvodimo, razmnožavamo i komuniciramo u društvenim i ekonomskim uvjetima u kojima se nalazimo. Terapijske tehnike kao što su „ja“ izjave, inventura vrijednosti i vještina DEAR MAN mogu olakšati snalaženje u vezama, no kada su intimni odnosi u pitanju, kapitalizam nad nama i dalje vrši pritisak na bezbroj načina. Stoga ne možemo naprosto terapijom riješiti svoje probleme u vezi koji podliježu našem društvenom kontekstu.
Kao što sam već pisala u Tribuneu, kapitalizam život čini mnogo stresnijim no što bi trebao biti. Većina ljudi muku muči u društvu u kojem troškovi života nezaustavljivo rastu, i većina neprestano radi kako bi platila osnovne životne potrepštine. Nedostaje nam i vremena i novca, a te udvojene oskudice mogu uzrokovati ozbiljne probleme u seksu i vezama.
U istraživanju iz 2009. godine, objavljenom u glasilu Family Relations, istraživači su otkrili da „bračni drugovi ocjenjuju sukobe [vezano za novac] kao intenzivnije i značajnije od drugih tema sukoba: trajali su dulje, češće su se doticali problema o kojima se ranije raspravljalo i bili su od veće aktualne i dugoročne važnosti za odnose parova“. Još u veljači 2022. Independent je izvijestio o britanskom istraživanju koje je pokazalo da gotovo dvije trećine ljudi koji priznaju da se svađaju s partnerom to čine zbog novca. Trećina ih je priznala da od partnera skrivaju financijske tajne, poput ušteđevine ili dugova – dokaz moći kojom financijski stres može potkopati osnove dobrog upravljanja odnosima, poput komunikacije i otvorenosti. Još je teže ukloniti pitanje financijskog stresa iz romantičnog odnosa kada je taj stres pogoršan, kao što to često i biva, prekomjernim radom.
Pitanje nedostatka vremena postaje još izraženije kada se radi o bilo kakvoj vrsti nemonogamne veze – otvorenoj vezi, swinganju, poliamoriji. Sve veći broj terapeuta promovira se kao seksualno pozitivno, nudeći specijalizirano znanje o ovim stilovima života i predlažući ih kao osnažujuće alternative statusu quo. Jednom me, prije nekoliko godina, terapeutkinja pitala bih li razmotrila otvorenu vezu kao alternativu nesretnoj vezi u kojoj sam osjećala da sam zaglibila. Nasmijala sam joj se. „Otkud mi vremena?”
Financijski čimbenici također mogu utjecati na to koliko brzo neka veza napreduje. Vrtoglavi troškovi najma često natjeraju mlađe parove da zajedno usele prije nego što su zapravo spremni na to: samo u Londonu podstanari se suočavaju s rekordnim najamninama usred krize troškova života, dok su u rujnu 2021. stanarine izvan Londona bile u najbržem porastu od 2008. godine, a useljavanje s partnerom često se može činiti kao način da se to ublaži. Financijski čimbenici potom sprečavaju ljude da napuste veze u kojima više nisu sretni, a da zlostavljačke veze ni ne spominjemo. Terapeuti se često nađu u situaciji da klijentima pomažu pronaći sigurnost u situacijama interpersonalnog nasilja – no kako da klijenti za sebe donesu sigurne odluke kada su im raspoložive opcije zlostavljanje ili beskućništvo?
Tu je i samački život. Kao što spisateljica Anne Helen Peterson primjećuje, nemogućnost podjele troškova stanovanja, režija, kućanskih potrepština i ostalih izdataka stavlja samce u financijski nepovoljniji položaj u usporedbi s parovima. U Sjedinjenim Državama samci plaćaju više poreza, a brak je jedan od rijetkih pouzdanih načina da dobijete dobro zdravstveno osiguranje. U jednom istraživanju iz 2010. godine koje Peterson navodi, procjenjuje se da će neudana žena s godišnjom plaćom od 40 000 dolara tijekom svog života platiti gotovo pola milijuna dolara više od udane žene s istom plaćom. S obzirom na takve opcije, zašto ne biste ostali u lošoj vezi?
Rješenja ovakvih problema općenito se svode na više novca i više vremena. Primjerice, jedan od mnogih mogućih posrednih učinaka financijskog stresa i prekomjernog rada su promjene libida. Godine 2017., gradić Övertorneå u Švedskoj iznio je ideju o plaćenom dopustu za seks kao odgovor na sve višu prosječnu dob stanovništva – iako je ta ideja očigledno luckasta, zapravo ukazuje na vrstu materijalnog pristupa koji bi mogao imati pozitivan učinak na veze. Realističnija interpretacija mogla bi imati oblik četverodnevnog tjedna bez smanjenja plaće, što bi pojedincima ostavilo više vremena za opuštanje i njegovanje kako fizičkih, tako i emocionalnih elemenata njihovih veza. Da bismo malo ublažili financijski pritisak na romantične odnose, naprosto su nam potrebne veće plaće.
Kakve god odnose imali – i to ne samo romantične, već i s prijateljima i članovima obitelji – kapitalistički uvjeti imaju ulogu u našoj sposobnosti da ih održavamo i njegujemo, otimajući nam vrijeme i nagrađujući nas plaćom koja je jedva dovoljna da preživimo. To ne znači da socijalizam može riješiti sve romantične probleme – no postoje očite prednosti izgradnje svijeta koji cijeni slobodu i dobrobit svih više od bogatstva nekolicine.
Colette Shade je kolumnistica Tribunea. Spisateljica je i psihoterapeutkinja koja živi u Baltimoreu.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.
8. svibnja 2026.Antikapitalistički seminar
Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
20. travnja 2026.Breme prihvaćeno
Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
10. travnja 2026.Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize
U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
23. prosinca 2025.Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas
U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
20. prosinca 2025.Čija su djeca?
Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
17. prosinca 2025.Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma
Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
14. prosinca 2025.Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio)
Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
13. prosinca 2025.Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025
Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
10. prosinca 2025.Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici
Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.