Pismo podrške s Bogoslovnog fakulteta

Osjećajući moralnu odgovornost podržati borbu za svaki pravedan cilj te solidarnost sa svima onima koji se u nju prikladno uključuju, upućujemo

OTVORENO PISMO PODRŠKE
inicijativi za pravo na besplatno obrazovanje

Aktualni studentski prosvjedi pljuska su i poticaj koji su nas natjerali da se probudimo i iznova promislimo o ulozi čovjeka u društvu i ulozi društva u čovjeku.
Učenje i želja za znanjem temeljne su ljudske osobine. Na njima se, kao važnim temeljima, zasniva dostojanstvo osobe, ali i mogućnost ljudske kulture. Stoga nas to upućuje na činjenicu da su znanje i mogućnost obrazovanja jedne od najvažnijih društvenih vrijednosti. Oni su nezaobilazna sredstva u ostvarenju potpune čovječnosti i ta ih trajna uloga čini osobito važnima. Čini nam se da sami po sebi oni ne zahtijevaju ni neko posebno opravdanje ili dokazivanje jer vrjednota progovara snagom svoje vlastite istine. Vrjednota je legitimacija društva i zajednička dužnost! Zbog tog razloga smatramo krivim svaki oblik partikularizacije problema, banalizacije i pokušaja prezentacije aktualnog prosvjeda kao borbe male, ideološki i politički motivirane skupine studenata vođene isključivo vlastitim interesima. U borbi oko zajedničkih vrijednosti već vrlo predvidljive podjele na „nas“ i „njih“ su potpuno nerazumljive i promašene. Tako možemo čuti kako se „oni opet bune“, „oni opet prave probleme“, „oni opet imaju svoje zahtjeve“. Ukoliko tako tvrdite, pokušajte odgovoriti na pitanje tko su to „oni“ i što je to za što se „oni“ bore, a da ujedno ne koristi i „vama“? Kako god se čvrsto dijelili na lijevi i desni blok, nemojte zaboraviti da imate jednu stranicu zajedničku! Prema tome, potrebno je razmišljati o problemu i djelovati sukladno njemu. Sve drugo se svodi na traženje izlike i izbjegavanje odgovornosti za zajedničko dobro.

Čudi nas i neobična retorika koja kaže da se besplatne stvari nikada ne znaju cijeniti, da je ispod ljudskog dostojanstva primiti nešto besplatno i da novčana participacija povećava motivaciju. Pokušajte promisliti možete li tu istu tvrdnju primijeniti i na vodu, zrak, vašu obitelj, prijateljstvo itd. Ukoliko je vaš argument dosljedan, onda već danas uvedite članarinu u vašoj obitelji jer taj status sada zasigurno ne znaju cijeniti, a novčana participacija će im vjerojatno povećati motivaciju. Zahtjev za besplatnim školstvom nije zahtjev za besposlenim školstvom. Mi ne zahtijevamo besplatne diplome nego besplatno pravo da ih steknemo. One se i dalje plaćaju teškim radom i unutarnjom motivacijom. Novac ne smije postati sredstvo manipulacije motivima. Ispod ljudskog dostojanstva je odgovornost za sebe i društvo preračunati u novčani iznos. Stoga u sustavu u kojem je obrazovanje zajednička vrjednota jedini oblik delegitimacije može biti napuštanje te vrjednote, tj. svoje pravo na besplatno školstvo možete izgubiti jedino ako svojim nemarom pokažete da vam do toga nije stalo. Neke se stvari ne mogu kupiti novcem i tu nema iznimke!

U raspravama o proračunskim izdacima pogubno je zaustaviti se na kratkoročnim planovima. Cilj države mora biti dobro svih njezinih građana, a upravo je visoko obrazovani kadar najbolja garancija društvene dobrobiti, kako kulturne tako i gospodarske. Može se činiti da školstvo nepravedno „guta“ zajedničke resurse. Ali razmislite u kojoj mjeri ono doprinosi povećanju tih istih resursa. Poslovično rečeno – više glava ne znači manje hrane nego više mozgova koji razmišljaju o stjecanju hrane.

Ponekad se vrijednost prosvjeda želi osporiti na način da se osporava legitimnost članova prosvjeda da predstavljaju sveukupnu studentsku populaciju navodeći da se radi o „manjini“ dok „većina“ ipak smatra suprotno. Također se žele osporiti i metode kojima se koriste u ostvarenju svojih ciljeva, kao što je onemogućavanje izvođenja nastave u predavaonicama i preuzimanje prostora fakulteta. Ponajprije su problematične vrlo proizvoljne opservacije o „manjini“ i „tihoj većini“. Podržavamo organiziranje Plenuma kao glavnom odlučivačkog tijela koje omogućuje svakom da izrazi svoje mišljenje i svakoj većini da dođe do izražaja. Stoga bilo koja „većina“ ili manjina koja ostaje tiha time samo pokazuje svoju pasivnost i nezainteresiranost za opće dobro. U krajnjoj liniji, temeljna ljudska vrjednota ima značaj sama po sebi, pa i ne smije biti stvar većine ili manjine.
Govoreći o problemu prekidanja nastave ili zauzimanja fakulteta prvo pitanje nije koliko su mjere drastične nego kakav je to sustav u kojem jedino drastične mjere mogu polučiti promjenu.

Željeli bismo naglasiti i važnost deklarativne razine. Naime, hrvatsko društvo želi biti društvo znanja. Dok se ne izjasni suprotno, svaki oblik borbe protiv prava na znanje je licemjeran.

Kao studenti teologije, osjećamo ne samo solidarnost nego i moralnu dužnost progovoriti u ovoj situaciji. Smatramo da svaku pravednu borbu za opće dobro treba zdušno poduprijeti dokle god ona ostane takva. Istaknuli bismo i ulogu Crkvenih dokumenata koji upućuju na važnost edukacije u izgradnji osobe i društvenoga dobra. Katekizam Katoličke Crkve, pastoralna konstitucija Gaudium et Spes i Kompendij socijalnog nauka Crkve opće dobro razumijevaju kao „skup onih uvjeta koji grupama i pojedincima omogućuju da potpunije i lakše dođu do vlastitog savršenstva“. U tom usavršavanju, velika se uloga pridaje edukaciji (usp. GE). Kompendij dalje navodi kako opće dobro obvezuje sve članove društva, svi sudjeluju u odgovornosti njegovog postizanja, no veliki udio tereta pada na političku vlast jer opće dobro je razlog njezina postojanja, dok je svrha političkih institucija učiniti pristupačnim materijalna, kulturna, moralna, duhovna dobra da bi omogućile življenje humanijeg života (DNC 167-168). A način tog ostvarenja mora uvijek staviti čovjeka na pravo mjesto, tj. red stvari treba podrediti redu osoba, a ne obratno (KKC 1912). Ne može se zanemariti ni važnost društvene solidarnosti. Naime, načelo solidarnosti zahtjeva da ljudi našeg doba više njeguju svijest o dugu što ga imaju u odnosu prema društvu u koje su uključeni: dužnici su onih uvjeta koji ljudskom životu omogućuju postojanje, kao i one nužne i nedjeljive baštine što je tvore kultura, znanstvena i tehnološka zdanja, materijalna i nematerijalna dobra, svega onoga što je ljudski slijed proizveo. (DNC 195).

Sve u svemu, vidljivo je kako su u borbi za zajedničko dobro predanost, odgovornost i savjesnost neizostavni elementi; kako su odgoj i edukacija nužne etape ljudskog i društvenog usavršavanja.

Šutnja znači ignoranciju, ignorancija znači nemar, nemar znači izdaju!

Neka ovo postane poziv svima na zajedničku solidarnost u pravednoj borbi za dobro društva, vlastito dobro i dobro budućih naraštaja!

Udruga studenata Katoličkog bogoslovnog fakulteta
Vedran Bonačić, predsjednik

Udruga za poticanje savjesnog informiranja i djelovanja
Domagoj Mesić, predsjednik

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve