Izvještaj s 2. plenuma, 21. travnja 2009.

Na plenumu održanom 21.4.2009. raspravljalo se deset točaka dnevnog reda, te su većinskim glasanjem izglasane daljnje akcije u sklopu blokade.

Što se tiče sudjelovanja u emisiji Otvoreno, zahtjevi su upućeni prema vladi i ministarstvu te je potrebno razgovarati s ministrom a ne s našim profesorima. Odabrana je studentica da dâ izjavu za Otvoreno putem kamera ispred faksa u kojoj je izrečeno da nećemo sudjelovati u takvim raspravama bez ministra Primorca, koji je odbio poziv u emisiju i dva dana se nije očitovao o blokadi.

Što se tiče komunikacije s fakultetskom upravom, na plenumu su izabrani su studenti koji idu na Fakultetsko vijeće kao predstavnici plenuma (uz redovne studente-članove Vijeća) gdje će zatražiti da Vijeće podrži blokadu tako što će obustaviti nastavu. Prodekan Boras je prethodno izjavio da u potpunosti podržavaju naše zahtjeve.

Odlučeno je da se u sklopu blokade organizira i peticija, te je predloženo nekoliko zahtjeva za istu: besplatno visoko školstvo na svim razinama; drugačije financiranje sektora obrazovanja vođeno načelima društvene solidarnosti i socijalne osjetljivosti te idejom da je znanje javno dobro; potpuna transparentnost proračuna MZOŠ-a (na što se točno troše školarine i novac poreznih obveznika); znanje je javno dobro, a ne roba i mora biti dostupno svima.

Revidirana je jučerašnja odluka o kolokvijima – odlučeno je da se oni tijekom blokade sprječavaju na svaki način, ali ako se neki uspije održati, neće biti poništen. Tražit će se da studenti koji su sudjelovali u blokadi i nisu pristupili kolokviju u dogovoru s profesorom izađu na kolokvij naknadno bez ikakvih sankcija. Tražit će se i poništavanje minusa studentima koji nisu prisustvovali nastavi koja se održala unatoč blokadi – ove odluke plenuma bit će teme sutrašnjeg razgovora s Fakultetskim vijećem.

Nastava koja ne spada u preddiplomski, diplomski i doktorski studij se ne blokira – to uključuje Croaticum, slobodne studije, tečajeve jezika itd.

Redare se podsjetilo da djeluju u skladu s kodeksom te da pri prekidanju nastave nastupaju miroljubivo i dostojanstveno. Dodatno ih se podsjetilo da: jave ako ne mogu doći kako bi se osigurala zamjena; da jutarnja smjena počinje u 8 sati; da nikakvo fizičko zaustavljanje nastavnika i/ili studenata ne dolazi u obzir ni u kojem slučaju; te da pri svakom prekidanju nastave zahtjev mora prvo biti pristojno obrazložen nastavniku.

Nakon toga na dnevni red došla je odluka o nastavku blokade, te je izglasano da se s blokadom nastavlja i idući dan.

Raspravljalo se i o događajima na drugim sveučilištima. Zadarsko Sveučilište je blokirano, dok se u Splitu i Rijeci priprema prosvjed – tamošnji studenti traže pomoć i savjet za pokretanje blokade. Riječani mole za delegate koji će pomoći detaljnim informiranjem, javila su se dva studenta. Sutrašnji plenum možda će uključivati izravnu videokonferenciju sa Zadrom i Rijekom.

Plenum je obaviješten da Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja nudi još snažniju podršku ovoj inicijativi. Sindikati uskoro kreću u prosvjede a nakon toga i u štrajk, te je uzajamna podrška od velike važnosti za sve.

Izglasano je da se presica produži sa 15 na 30 minuta, te su predložene i prihvaćene tri glasnogovorne osobe za sutra. Napravljen je blog gdje se mogu naći informacije. Videomaterijali su dostupni na www.restarted.hr. Zaključeno je da prema medijima trebamo biti maksimalno korektni i da su oni počeli prihvaćati naš princip izlaska u javnost.

Što se tiče aktivnosti tijekom blokade, kontakt za prijedloge programa je program.blokade [at]gmail.com. Studente se podsjeća da je Fakultet u rukama studenata, studenti organiziraju nastavu. Pozivaju se studenti da organiziraju vlastitu nastavu.

Na kraju plenuma izabrana su dva moderatora za sutrašnji plenum.

Prije zaključenja plenuma, javio se kolega s PMF-a, član SZPMF-a i član FV-a PMF-a. Prenosi da predsjednik SZPMF-a podupire ciljeve, ali ne i blokadu.

Plenum raspušten u 22:50.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve