Potpora plenuma Filozofskog fakulteta prosvjedima 15. 10. (15.O)

Plenum je podržao prosvjednu akciju 15. listopada kada će građani širom svijeta izaći na ulice da izraze ogorčenje zato što su naša prava ugrožena savezom između političara i ekonomske elite (kapitalista i korporacija). Više informacija o samom pokretu možete naći na njihovoj web stranici i na Facebooku.

U zadnjih su godinu dana studenti širom svijeta izišli na ulice – krajem 2010. svjedočili smo velikim studentskim prosvjedima u Velikoj Britaniji koji su se borili protiv rastućih školarina i, kao i mi i naše kolege širom svijeta, za besplatno i svima dostupno obrazovanje. Ljetos su nas dočekale vijesti o masovnim prosvjedima studenata i učenika u Čileu koji se bore protiv komercijalizacije i privatizacije obrazovanja koja je ondje došla do doista neviđenih granica pod ekstremno neoliberalnim diktatorskim režimom generala Pinocheta i nakon njega. Studenti i mladi ljudi su, osim toga, sudjelovali u velikim brojevima i u drugim prosvjedima širom svijeta, a u sjevernoafričkim revolucijama ove godine, kao i npr. na velikim prosvjedima u Španjolskoj koji su počeli 15. svibnja 2010., upravo su studenti bez perspektive i nezaposleni mladi odigrali ključnu ulogu. Trenutno pažnju svjetske javnosti privlače prosvjedi u SAD-u, u kojima ponovo važan udio imaju studenti, koji nakon fakulteta ostaju u velikim dugovima, a bez mogućnosti da nađu posao. S obzirom na to da kod nas npr. Kukuriku koalicija predstavlja u svom programu studentske kredite kao “rješenje”, ne prihvaćajući, osim samo na riječima, zahtjeve studenata i akademskih radnika u Hrvatskoj za javno financiranim obrazovanjem, treba napomenuti da je u SAD-u ukupan iznos studentskih dugova ove godine premašio čak i ukupan iznos duga na kreditnim karticama. Želimo li doista i kod nas društvo u kojem će se moći studirati praktički samo ako si bogat ili ako se možeš zadužiti na nekoliko desetaka tisuća dolara?

Na inicijativu španjolskoga pokreta, za 15. listopada se najavljuje novi val prosvjeda širom svijeta, a prosvjedi su najavljeni i u Hrvatskoj. Opći ciljevi ovih demonstracija su prosvjed protiv trenutnog ekonomsko-političkog sustava u svijetu koji u trenutku krize prebacuje troškove na obične ljude, koji za nju nisu ni najmanje krivi; u kojem je privatan profit sitne manjine (koju u američkim prosvjedima nazivaju 1%) važniji od potreba čitavog društva (99%) i u kojem demokracija postoji samo nominalno i sastoji se od mogućnosti da svake četiri godine zaokružimo jednu od stranaka koje sve provode identičnu neoliberalnu politiku, koja ide u korist uskog sloja gospodarsko-političke vrhuške a protiv interesâ običnih ljudi i cijeloga društva. Španjolski prosvjednici su ideju cijelog pokreta najbolje izrazili riječima: “mi nismo protiv sistema, sistem je protiv nas”. U trenutku kada je referada FF-a blokirana u nastavku dugogodišnje borbe za javno financirano i svima dostupno obrazovanje, nikome to nije jasnije nego nama samima. Osim toga, protesti širom svijeta, od sjeverne Afrike preko Grčke i Španjolske do SAD-a, organizirani su na isti način kao i mi studenti ovdje u Hrvatskoj – direktnodemokratski, putem zajedničkog jednakopravnog odlučivanja na plenumima i kroz rad radnih grupa, bez vođâ, liderâ i hijerarhije… Kako su i metode i ciljevi ovih prosvjeda, zahtijevanje uvođenja direktne demokracije i težnja k novom i boljem političko-ekonomskom sustavu, širom svijeta gotovo pa istovjetni ciljevima i metodama za koje se već godinama zalažemo mi studenti, plenum Filozofskog fakulteta izglasao je 5. listopada svoju punu potporu rečenim prosvjedima. Za bolje društvo se nitko neće izboriti ako se sami za njega ne izborimo.

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve