Balkanska ljevica

Donosimo integralnu snimku i izvještaj s okruglog stola koji je u svibnju 2016. godine održan u sklopu 9. Subversive festivala. Usprkos polazišnoj pretpostavci koju je formulirao moderator tribine Dragan Markovina, prema kojoj ljevici na Balkanu nedostaje internacionalna komponenta zbog čega veći mobilizacijski potencijal pridaje tzv. građanskoj antifašističkoj ljevici naspram antikapitalističkih lijevih pozicija, naglašavamo kontraargumente Nenada Porobića i Tanje Petrović koji inzistiraju na klasnoj dimenziji pri pokušaju donošenja suvisle lijeve strategije.

Featured Video Play Icon


Na konferenciji „Politike prijateljstva“ u sklopu 9. Subversive festivala održan je okrugli stol „Balkanska ljevica“. Na ovom su okruglom stolu, uz moderatora Dragana Markovinu, nastupili komentator tportala Vuk Perišić, istraživačica na ljubljanskom Institutu za kulturalne studije i studije sjećanja Tanja Petrović te Nenad Porobić iz inicijative Ne rehabilitaciji. Polazišna pozicija tribine pretpostavka je, koju je formulirao moderator, da je ljevica na balkanskom prostoru zatvorena u svoje nacionalne prostore, čime na praktičnoj razini izostaje internacionalizam kao njezino važno historijsko obilježje. Nadalje, Markovina je u uvodu iznio i svoj dojam da su nevladine organizacije koje baštine tradiciju antiratnog pokreta devedesetih, dakle one koje tvore tzv. ljudskopravaško civilno društvo, bolje međurepublički povezane od organizacija antikapitalističke ljevice. Iz toga je izveo zaključak da njihova platforma, ona koju je nazvao građanski antifašističkom, nosi veći politički potencijal platformi koje nudi antikapitalistička ljevica.

Već ovakav okvir rasprave, koji u poziciji ljevice preferira vidjeti liberalne organizacije koje se legitimiraju pozivanjem na antifašističko nasljeđe, odudara od praksi rasprava o ljevici koje se vode na samoj ljevici. Kada tome dodamo da su govornici na tribini regrutirani tako da oni iz akademskog i medijskog mainstreama imaju premoć nad onima iz lijevih političkih praksi, onda se može reći da su okolnosti rasprave čak i nepovoljne za antikapitalističke lijeve pozicije.

Međutim, čak su i takve nepovoljne situacije potencijalno produktivne. U prvom redu, odmakom od standardnih ljevičarskih rasprava, ova tribina ocrtava podređene pozicije koje antikapitalističke lijeve perspektive imaju u medijskoj i društvenoj stvarnosti. Povrh toga, ona direktno suočava, to jest napada, antikapitalističku ljevicu s libertarijanskim prigovorima i prigovorima lijevog krila srednje klase. Time se konstituira izazov da ljevica rezultate svoje analitičke produkcije stavi u pogon te da pronađe argumentacijske strategije i taktike kojima će uspješno odgovoriti na prigovore s kojima se suočava. Utoliko su važni argumenti koje su iznijeli Nenad Porobić i Tanja Petrović: s jedne strane, inzistiranje na klasnoj dimenziji – na problemima svojinskih odnosa i suprotstavljenosti privatnog i javnog interesa – a s druge strane, problematiziranje zabranjenosti sjećanja na jugoslavenski samoupravni projekt. Iako se u tim argumentima ni blizu ne iscrpljuju antikapitalističke lijeve pozicije, oni su se pokazali kao adekvatne točke ulaza u šire javne rasprave.

L.M.

 

5.5.2016. od 19 do 21h, Kino Europa, Zagreb

9. Subversive Festival “Politike prijateljstva”

Sudjeluju: Vuk Perišić, Tanja Petrović, Nenad Porobić

Moderira: Dragan Markovina

 

S obzirom na sveopću revitalizaciju klerikalne nacionalističke desnice, praktično na cijelom jugoslavenskom prostoru, koja se s jedne strane očituje u rehabilitaciji kolaboracionističkih režima i pokreta iz Drugog svjetskog rata, a s druge u ozbiljnim nastojanjima za gušenjem slobode medija i sveopćom provincijalizacijom kulture, nema nikakve sumnje da čitav balkanski prostor živi u drugoj mladosti devedesetih godina i vrijednosti koje je to doba afirmiralo. Takvo stanje stvari svjedoči o dubinskom porazu ljevice, koja ne samo da ne uspijeva artikulirati nekakve nove politike i povesti ozbiljan otpor prema vladajućim trendovima, prepuštajući inicijativu pojedincima i organizacijama civilnog društva, nego nije u stanju ni ponuditi viziju budućeg razvoja društva. Imajući u vidu da je takva izgubljenost rezultat neosviještenih uzroka poraza s početka devedesetih, ali i dio šire nemoći ljevice na europskom prostoru, panel će analizirati nekoliko fenomena koji opterećuju ljevicu na balkanskim prostorima. S jedne strane to je analiza uzroka poraza, s druge antagonizam između tzv. nove ljevice i onoga što ona smatra liberalima, s treće njezina afirmacija nacionalističkih vrijednosti uspostavljenih ratnih godina te s četvrte uporno zaobilaženje jugoslavenskog konteksta, koje umnogome doprinosi nemoći regionalne ljevice.

(Izvor)

 

Dijelovi tribine prikazani su u mozaičnom pregledu programa vaninstitucionalnog političkog obrazovanja druge epizode edukativno-mozaične emisije „Promjena okvira“, emitirane 27.5.2016. na TV Istra te uskoro dostupne na SkriptaTV-u.

Vezani članci

  • 6. kolovoza 2016. Japanski laki tenkovi elitne Kwantunške armije u ofenzivi protiv sovjetsko-mongolskih snaga na rijeci Khalkhi/Halki, srpanj 1939. godine (izvor: wikimedia). Fašizam i kultura zaborava Jedno od utemeljujućih mjesta suvremenog historijskog revizionizma korištenje je sporazuma Molotov-Ribbentrop kao dokaza da je Sovjetski Savez, baš kao i Treći Reich, imao agresivne ekspanzionističke namjere prema ostatku europskog kontinenta. Nasuprot uvriježenim vjerovanjima, autor teksta nastoji mapirati cjelovitu sliku dinamike svjetske vanjske politike u predratnom periodu, u kontekstu kojega sklapanje sporazuma o nenapadanju između SSSR-a i Njemačke u kolovozu 1939. godine postaje očajnički sovjetski pokušaj odgađanja rata.
  • 18. srpnja 2016. Izvor: Maciej Lewandowski @ Flickr Privatizacija društva: proizvodnja ljudskog viška Na pozadini demontaže socijalnih država i resemantizacije „društva“ kao „zone nesputane trgovinske razmjene“, neujednačena tržišna utakmica tretira mase ljudi u najboljem slučaju kao jeftinu radnu snagu, a ni srednja klasa više ne uživa nekadašnju razinu sigurnosti i materijalnih privilegija – zbog čega postaje potencijalno prijemčiva za fašizirajuće trendove obračunavanja s percipiranom „nelojalnom konkurencijom“. Pročitajte proširenu, prilagođenu verziju intervjua s voditeljicom programa „Motor mijene“.
  • 28. lipnja 2016. Talijanski fašisti prilikom tzv. Marša na Rim, 1922. godine (izvor). Fašizam u službi zaštite kapitalizma od demokracije U prilogu o fašizmu prve epizode edukativno-mozaične emisije „Promjena okvira“ razgovarali smo s Nikolom Vukobratovićem, urednikom hrvatskog izdanja Le Monde diplomatiquea. Pročitajte proširenu, prilagođenu verziju intervjua u kojoj se dotičemo pitanja društvenih implikacija preuske, odnosno preširoke definicije fašizma, političko-ekonomske funkcije povijesnih fašizama i njihovih ideoloških nasljednika te, kao jedinu uistinu djelotvornu metodu borbe protiv njihove revitalizacije, uočavamo potrebu za masovnom demokratskom mobilizacijom odozdo.
  • 12. lipnja 2016. Fašističko uništavanje sjedišta sindikata CGL, Rim, 1922. godine (izvor). Iste klase profitiraju od liberalizma i od fašizma Diskurs antitotalitarizama pretvorio je 20. stoljeće u „noć u kojoj su sve krave crne“, a njegove političke aktere u zlikovce podjednakih kalibara. U postsocijalističkim zemljama, to je diskreditiralo socijalizam kao političku i ekonomsku alternativu. Danas, kada ponovo svjedočimo formiranju bloka liberala i nacionalista, analitički se vraćamo u prošlost i ponovo osvjetljavamo uvjete u kojima je nastao fašizam, s naglaskom na strategije gušenja radničkog pokreta. Donosimo proširenu verziju intervjua s Lukom Matićem iz Antifašističkog VJESNIKA.
  • 6. travnja 2016. Hillary Clinton govori pred pristašama na skupu "Get Out the Caucus" u Iowi, 24. siječnja 2016. (Izvor: Gage Skidmore @ Flickr, preuzeto prema Attribution-ShareAlike 2.0 Generic licenci) Antifašizam budala Poistovjećivanje bjelačkog nacionalističkog pokreta Donalda Trumpa s fašizmom dodatno pogoni apel centrističkih snaga okupljenih iza pretendentice na predsjedničku nominaciju Demokratske stranke, Hillary Clinton, na postrojavanje u njezin tabor, i to prije nego što dinastička kandidatkinja odgovori na izazov suparničke kampanje socijaldemokratskog kandidata Bernie Sandersa koji, unatoč inicijalnom zaostajanju za Clinton u broju osvojenih delegata, trenutno drži politički momentum, s uglavnom premoćno osvojenih 7 od 8 zadnjih država na predizborima američke Demokratske stranke.
  • 28. lipnja 2015. Alex Gourevitch: Socijalizam bi trebao započeti s onim za što se bori, a ne s onim protiv čega se bori

    Odgovarajući na pitanje “Kako izgleda budućnost socijalizma?”, autor razmatra potencijal socijalističkog projekta kao alternative, koristeći kao ulaznu točku kontradikcije kapitalizma koje sputavaju ljudske kreativne potencijale u ime podređivanja ljudskih aktivnosti ostvarivanju profita u korist malobrojne vladajuće klase. “Zbog pomanjkanja velikih socijalističkih pokreta ili socijalističkih stranaka koje – za razliku od realno postojećih europskih „socijalističkih” stranaka […]

  • 8. veljače 2015. Richard Seymour: Kamo dalje, ljevico?

    “Nemogućnost da se razumije uspjeh neoliberalizma kao sveobuhvatnog političkog, ekonomskog i kulturnog projekta, kao i neuspjeh pri razumijevanju njegova dugoročnog hegemonijskog karaktera, znači da ne uspijevamo razumjeti u kakvoj smo se vrsti konjunkture zatekli, i koji je stvarni omjer klasnih i političkih snaga. Potrebno je iz temelja preispitati razdoblje neoliberalizma i njegove učinke, te pokazati […]

  • 28. studenoga 2014. Sindikalne borbe u savezništvu s udrugama civilnog društva + promocija 4. broja časopisa “Nepokoreni grad”

    Povodom izlaska četvrtog broja časopisa “Nepokoreni grad” u izdanju Mreže antifašistkinja Zagreba (MAZ), čija će se promocija održati danas, 28.11.2014. u 20h u caffe baru “Škver” (Zvonimirova 31), prenosimo tekst Bojana Nonkovića o novijoj povijesti sindikalnog rada te nužnosti stvaranja zajedničkih platformi za djelovanje povezivanjem sindikata i udruga civilnog društva kao prirodnih partnera u izgradnji […]

  • 20. veljače 2014. Pitanja organizacije

    Iz temata “Ljevica: Uvjeti reprodukcije” (Zarez #361, 20. lipnja 2013. godine) prenosimo tekst Jovice Lončara Pitanje organizacije. “Pred sindikatima se nalazi izazov da iznađu nove načine organiziranja i pružanja solidarnosti koji bi mogli dovesti do promjene nabolje analizom uspješnih praksi radničke borbe.” Militantnost, u bilo kojem području ljudske aktivnosti, iziskuje iznimnu dozu velikodušnosti: jednostavni egoizam […]

  • 13. listopada 2013. Zanimanje: revolucionar/ka

    Iz temata “Ljevica: Uvjeti reprodukcije” (Zarez #361, 20. lipnja 2013. godine) prenosimo tekst Nikole Vukobratovića Zanimanje: revolucionar/ka. “Staro sportsko pitanje spora “profesionalizam ili amaterizam” još je uvijek boljka ljevice koja se nastoji samoodržati.” Kada su krajem devetnaestog stoljeća nastajali moderni sportovi, jedna od najpopularnijih igara tadašnje Engleske, centra industrijske proizvodnje svijeta, bio je ragbi. Upravo tada, […]

  • 2. rujna 2011. G. Albo, S. Gindin, L. Panitch: Mrtva točka radničkog pokreta i ljevica

    Autori knjige In and Out of Crisis: The Global Financial Meltdown and Left Alternatives, Greg Albo, Sam Gindin i Leo Panitch predaju političku ekonomiju na Sveučilištu York u Torontu. Panitch i Albo su urednici časopisa Social Register, dok je Sam Gindin godinama bio voditelj istraživanja u Kanadskom sindikatu zaposlenih u autoindustriji. U 6. poglavlju autori […]

Plenum FFZG

pogledaj sve

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve