Nijedna manje

Sve aktualniji napadi na ženska prava okupili su Europu na prosvjedima. Oni najmasovniji, održani u Poljskoj na „crni ponedjeljak“, 2.10.2016., istaknuli su probleme s kojima se žene suočavaju pri ugrožavanju njihovih reproduktivnih prava. Samo dva tjedna kasnije, 19.10. u Argentini su održani prosvjedi na „crnu srijedu“ povodom brutalnog ubojstva mlade Lucíje Pérez, no žene Argentine nisu propustile prepoznati ulogu kapitalističke agende u uzrocima njihovih problema. Ovaj put je izostala masovna solidarizacija iz Europe, pokazujući da naš internacionalizam teško prelazi kontinentalne granice. Kako bismo te granice bar nakratko premostili, preveli smo članak Luciane Zorzoli.

Argentinska zastava, modificirana za potrebe prosvjeda (izvor: Rodrigo Paredes prema Creative Commons licenci).
Argentinska zastava, modificirana za potrebe prosvjeda (izvor: Rodrigo Paredes prema Creative Commons licenci).

Prije mjesec dana [u listopadu, op.prev.] žene u Argentini napustile su radna mjesta da bi zahtijevale ukidanje nasilja, pravedne plaće i puna reproduktivna prava.

 

Prije mjesec dana [u listopadu, op.prev.], jaka je kiša natopila čitavu Argentinu. Međutim, vrijeme nije spriječilo stotine tisuća žena odjevenih u crno koje su u sklopu generalnog štrajka marširale protiv nasilja patrijarhata.

 „Štrajkamo“, rekle su organizatorice po završetku marša. „Mi, kućanice, radnice u službenoj i neslužbenoj ekonomiji, učiteljice, zadrugarke, akademkinje, radnice, nezaposlene, novinarke, aktivistkinje, umjetnice, majke i kćeri, sluškinje… mi smo žene, trans osobe, lezbijke.“

Jednosatna nacionalna industrijska akcija, nakon koje je slijedio masovni ulični prosvjed, sazvana je kao odgovor rastućem nasilju prema ženama. Korištenjem hashtagova #niunamenos, #paronacionaldemujeres i #vivasnosqueremos — „nijedna manje“, „opći štrajk žena“, „želimo nas žive“ –  akcija je isplanirana unutar manje od šest dana kao odgovor na brutalno ubojstvo Lucíje Pérez, tinejdžerice koja je bila drogirana, silovana i mučena te, na kraju, ubijena u primorskom gradu Mar del Plata.

No, štrajk je također stavio velik skup zahtjeva na dnevni red nacije, a njegove posljedice danas su vidljive diljem Latinske Amerike. Sudjeluje u novoj „Ljubičastoj plimi“ – nazvanoj prema
„Ljubičasta plima“ želi razmontirati način na koji je izgrađena društvena i državna agenda, prizivajući rješenja koja se bave pitanjima širima od rodno uvjetovanog nasilja
feminističkim grupama koje se identificiraju pomoću te boje – pokretu koji pokušava adresirati kapitalistički patrijarhat.
 

Samo tijekom prošlog mjeseca [listopada, op.prev.], u Argentini su ubijene dvadeset i tri žene, što očito pokazuje blagi porast rodno uvjetovanog nasilja. No, pokret želi adresirati ovaj problem izvan uskih granica provedbe zakona. Prva masovna akcija protiv rodno orijentiranih zločina održana je u lipnju 2015, kada su organizatorice objavile popis zahtjeva usmjerenih prema državi i građanstvu, osmišljenih za suočavanje s patrijarhatom na svim razinama.

Argentina ima dugu povijest feminističkog aktivizma. Ovaj novi val proizlazi prvenstveno iz Encuentro Nacional de Mujeres, održavanog na godišnjoj bazi od 1986. godine u gradovima koji su se izmjenjivali te u organizaciji samoorganiziranih radnih grupa. Ti sastanci iznjedrili su nove inicijative, uključujući nacionalnu kampanju za legalizaciju pobačaja koja je započela 2003. godine.

Kampanja okuplja više od 350 organizacija u borbi za legalan, siguran i besplatan pobačaj u javnim bolnicama – suštinski zahtjev u zemlji u kojoj svaki drugi dan jedna žena umre od posljedica nezakonito provedenog pobačaja. Političke stranke i Kongres još uvijek odbijaju raspravljati o tom problemu.

Štoviše, pokret osuđuje vladu koja se orijentirala na sprovođenje mjera štednje predsjednika Mauricija Macrija i seksizam ugrađen u temelje tržišta rada i države. Politički i sudski sustav Argentine podređuje ženska pitanja muškom vodstvu. „Ljubičasta plima“, nazvana po boji odjeće koju nose prosvjednice/i na ulici, želi razmontirati način na koji je izgrađena društvena i državna agenda, prizivajući rješenja koja se bave pitanjima širima od rodno uvjetovanog nasilja.

Malo raspravljani aspekt ovih marševa jest, primjerice, taj što sudionice postavljaju mnoge zahtjeve vezane uz posao. Argentinske žene – poput žena svugdje u svijetu – trpe veću stopu nezaposlenosti i neformalne zaposlenosti te su vršiteljice 76 % neplaćenog kućanskog rada.
Masovne demonstracije na ulicama Buenos Airesa 2015. godine (izvor: Jaluj prema Creative Commons licenci).
Masovne demonstracije na ulicama Buenos Airesa 2015. godine (izvor: Jaluj prema Creative Commons licenci).
Prema službenim brojkama nezaposlenosti u zemlji, žene u prosjeku rade dva sata tjedno više, a zarađuju 27 % manje od muškaraca.
 

Zahtjevi štrajka uključili su veće i ravnomjerne plaće, ukidanje prekarnog i neformalnog rada, duže porodiljne dopuste koji uključuju očeve, organiziranu dječju njegu na lokacijama rada i djelotvorno sankcioniranje zlostavljanja, nasilja i diskriminacije na radnom mjestu.

Organizatorice su predstavile svoje zahtjeve vladi, međutim i službeni argentinski radnički pokret one prepoznaju kao problem. U ovom trenutku, sindikalno vodstvo pokušava ugušiti prosvjede protiv nove vlade i podupire odluku Vrhovnog suda koja jedino sindikatima s državnom potporom dopušta sazivanje štrajka. Ovo pravilo ne samo da oduzima mogućnost akcije obustave rada nesindikaliziranim radnicima i vanjskim suradnicima – najveći dio kojih čine upravo žene – uz to, ono radnicima nalaže i da traže dozvolu sindikalnog vodstva prije bilo kakvog djelovanja, što znatno umanjuje moć radnika koji se ne nalaze na izvršnim pozicijama.

Odluka suda, donesena u lipnju, učinila bi akcije napuštanja radnog mjesta – koje u zemlji uživaju dugu tradiciju – maltene ilegalnima. Politička motivacija došla je od nezavisnih industrijskih akcija ustalih protiv rastućeg broja otpuštanja radnika nakon Macrijeve pobjede na izborima.

Kao rezultat presude, Ministarstvo rada potiče progon lijevih i nezavisnih sindikalnih vođa, istovremeno uspostavljajući „grupu za dijalog“ s potpuno muškim vodstvom Općeg radničkog saveza (GCL) – glavne sindikalne federacije u Argentini. Uz to, grupa je najavila tražiti smjernice od katoličke hijerarhije, jačajući patrijarhalni konzervativizam u državi i radničkom pokretu.

Ljubičasta plima bori se protiv rastuće mizoginije i mjera štednje u zemlji. Žene koje su sudjelovale u jednodnevnom štrajku suprotstavile su se sindikalnom monopolu nad štrajkačkim taktikama, kontroli muškaraca nad vodstvom zemlje i agendi muške dominacije nad radničkim pokretom. Nadajmo se da je 19. listopada tek početak.



Luciana Zorzoli doktorirala je društvene znanosti na Sveučilištu u Buenos Airesu te završila postdoktorski studij kao CONICET-ova istraživačica na Institutu za istraživanje Humanističkih i društvenih znanosti (IdIHCS, Argentina), s fokusom rada na sindikalnim strukturama prostora Južnog konusa. Trenutno je korisnica Fulbrightove stipendije na Institutu za studije Latinske Amerike Sveučilišta Columbia.



Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2016. godinu.

Vezani članci

  • 31. prosinca 2016. Marija Šoljan-Bakarić u svojoj radnoj sobi, 1957. godine (fotografija je dio privatnog arhiva obitelji Šoljan-Bakarić). Žensko i klasno – zaboravljeni historijat U trenutku kada su feminističke borbe i diskusije najzad došle na dnevni red ljevice, otvara se i diskusija o feminističkom nasljeđu jugoslavenskog socijalizma i Narodnooslobodilačke borbe kojom je inauguriran. Tako je 29. prosinca u Sarajevu predstavljen zbornik Izgubljena revolucija: AFŽ između mita i zaborava, a mi donosimo tekst Andreje Gregorine iz zagrebačkog Centra za ženske studije, u kojemu adresira današnje potencijale AFŽ-ovske tradicije. Te je potencijale važno obnavljati danas, kaže Gregorina, kada se ženski pokret dominantno oslanja na liberalno-radikalnu tradiciju i brani autonomiju ženskog tijela, dočim se ugroženost žena materijalnim uvjetima društvene reprodukcije često zanemaruje.
  • 31. prosinca 2016. Dugina zastava (izvor: Lukas Volk prema Creative Commons licenci). Solidarnost u prostorima nevidljivosti Dominantna javna percepcija o temama kojima se bavi LGBTIQ+ pokret dovela je do njihove redukcije na problematiku ljudskih prava, uz često prenaglašavanje prvih dvaju identiteta koje ovaj akronim označava. Unatoč proklamiranim najboljim namjerama liberalnog mainstreama, takva „borba“ za prava LGBTIQ+ osoba zapravo rezultira održavanjem nevidljivosti redovnih i svakodnevnih poteškoća ove populacije i prateće uloge društvenih institucija, primjerice obitelji, u njihovom perpetuiranju. S Ninom Čolović, iz LGBTIQ inicijative „AUT“, razgovarali smo o tim redovnim i svakodnevnim problemima koje LGBTIQ+ osobe doživljavaju isključivanjem iz obitelji i posljedičnom društvenom marginalizacijom.
  • 31. prosinca 2016. Kućanski poslovi (izvor: Mario Mancuso prema Creative Commons licenci). Feminizam nije moralna policija U koautorstvu s Nicole Cox, Silvia Federici je prije četiri desetljeća pokrenula „kuhinjsku kontraofanzivu“ na patrijarhat i njegova kapitalistička uporišta. Tadašnje isticanje problema neplaćenog kućanskog rada otvorilo je novu perspektivu kritike te neizmjerno obogatilo repertoar teorijske i praktične ljevice. Danas, kada se žene nalaze na udaru autoritarnih kapitalističkih režima i dok društvo prolazi snažnu repatrijarhalizaciju, važno je ponovo eksplicirati kako se kapitalizam i patrijarhat uzajamno konstituiraju. Takva perspektiva, koja objedinjuje historije eksploatacije i opresije otvara priliku za artikuliranje novih emancipatornih politika. Zato smo s ovom feminističkom historičarkom i teoretičarkom razgovarali o feminističkoj teoriji te njezinoj društvenoj i političkoj ulozi.
  • 19. prosinca 2016.
    Featured Video Play Icon
    Razgovor o knjizi „Garments Against Women“

    Organizacija: Multimedijalni institut MAMA Zagreb, Kulturtreger/Booksa (Zagreb)   Datum i lokacija: 28.6.2016., 19h, Klub „Booksa“, Martićeva 14d, Zagreb   Projekt: Aesthetic Education Expanded / Prošireni estetički odgoj   Partneri: kuda.org (Novi Sad), Berliner Gazette, Kontrapunkt (Skopje)   Moderira: Dunja Kučinac Anne Boyer pjesnikinja je, esejistica i predavačica na Kansas City Art Institute, koja u Booksu […]

  • 1. kolovoza 2016. Mural na sindikalnoj zgradi u Belfastu (Izvor:  William Murphy@Flickr) Nužno je uspostaviti kontrolu nad državnim institucijama U sklopu zimskog seminara Zelene Akademije na Plitvičkim jezerima razgovarali smo s Hilary Wainwright, stručnjakinjom za demokraciju i javni sektor te članicom uredništva lijevog britanskog online magazina Red Pepper. Wainwright iznosi teze o emancipatornom potencijalu tehnologije, sindikatima i prekarnim oblicima rada, grassroots mobilizacijama, razvoju paralelne ekonomije, obrani socijalne države te feminizmu i pitanju kućanskog rada.
  • 3. srpnja 2016.
    Featured Video Play Icon
    Razgovor sa Sonjom Lokar

    Organizacija: Centar za ženske studije   Lokacija: Multimedijalni institut (net.kulturni klub MaMa), Preradovićeva 18, Zagreb   Datum održavanja: 20.5.2016. od 18 do 20h   Moderira: Ankica Čakardić   Obrazovni program Centra za ženske studije u petak, 20. svibnja završava još jednu nastavnu godinu. Dvosemestralni studij zaključujemo velikim kolegijem Feministička kritika političke ekonomije u okviru kojega […]

  • 14. ožujka 2016.
    Featured Video Play Icon
    Noćni marš – 8. mart

    Priopćenje za medije   Organizacijski odbor Noćnog marša – 8. mart Utorak, 8.3.2016. Zagreb, Park kralja Petra Krešimira IV do Zrinjevca   „Feministička borba za prava žena ne dopušta predah, pogotovo ne sad kad su ponovno na meti sve otvorenijih napada seksualna i reproduktivna, radnička prava žena, a nasilje nad ženama i dalje je sveprisutno, […]

  • 17. kolovoza 2013. Silvia Federici: Rod i demokracija u neoliberalnoj agendi i feminističke politike u prošlosti i danas, 13.5.2013.

    Pogledajte snimku predavanja Silvie Federici, feminističke aktivistkinje, književnice i profesorice, održanog u sklopu ovogodišnjeg Subversivea. “Budući da je u ime demokratizacije feminizam institucionaliziran i ukorporiran u neoliberalnu agendu, feministička kritika liberalne demokracije danas je važnija nego ikada prije. Federici će govoriti o ulozi koju je ova velika iluzija odigrala u feminizmu te joj suprotstaviti doprinos […]

  • 24. srpnja 2013. Dora Levačić: Nepodnošljiva lakoća društvene reprodukcije

    Iz temata “Ljevica: Uvjeti reprodukcije” (Zarez #361, 20. lipnja) prenosimo tekst Dore Levačić Nepodnošljiva lakoća društvene reprodukcije. “Često se događa da istraživanja o ženskom položaju na tržištu rada naglašavaju postojane ekonomske nejednakosti između žena i muškaraca, ali zanemaruju strukturnu povezanost plaćenog i neplaćenog rada te završavaju zaključkom o nužnosti fleksibilizacije i uključivanja žena na tržište […]

Plenum FFZG

pogledaj sve

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve