Nijedna manje

Sve aktualniji napadi na ženska prava okupili su Europu na prosvjedima. Oni najmasovniji, održani u Poljskoj na „crni ponedjeljak“, 2.10.2016., istaknuli su probleme s kojima se žene suočavaju pri ugrožavanju njihovih reproduktivnih prava. Samo dva tjedna kasnije, 19.10. u Argentini su održani prosvjedi na „crnu srijedu“ povodom brutalnog ubojstva mlade Lucíje Pérez, no žene Argentine nisu propustile prepoznati ulogu kapitalističke agende u uzrocima njihovih problema. Ovaj put je izostala masovna solidarizacija iz Europe, pokazujući da naš internacionalizam teško prelazi kontinentalne granice. Kako bismo te granice bar nakratko premostili, preveli smo članak Luciane Zorzoli.

Argentinska zastava, modificirana za potrebe prosvjeda (izvor: Rodrigo Paredes prema Creative Commons licenci).

Prije mjesec dana [u listopadu, op.prev.] žene u Argentini izašle su sa svojih radnih mjesta kako bi zahtijevale ukidanje nasilja, pravedne plaće i puna reproduktivna prava.

 

Prije mjesec dana [u listopadu, op.prev.], jaka je kiša natopila čitavu Argentinu. Međutim, vrijeme nije spriječilo stotine tisuća žena odjevenih u crno koje su u sklopu generalnog štrajka marširale protiv nasilja patrijarhata.

„Štrajkamo“, rekle su organizatorice po završetku marša. „Mi, kućanice, radnice u službenoj i neslužbenoj ekonomiji, učiteljice, zadrugarke, akademske radnice, radnice, nezaposlene, novinarke, aktivistkinje, umjetnice, majke i kćeri, sluškinje… mi smo žene, trans osobe, lezbijke.“

Jednosatna nacionalna industrijska akcija, nakon koje je slijedio masovni ulični prosvjed, organizirana je kao odgovor na rastuće nasilje prema ženama. Korištenjem hashtagova #niunamenos, #paronacionaldemujeres i #vivasnosqueremos — „nijedna manje“, „opći štrajk žena“, „želimo živjeti“ – akcija je isplanirana u manje od šest dana kao odgovor na brutalno ubojstvo Lucíje Pérez, tinejdžerice koja je bila drogirana, silovana i mučena te, na kraju, ubijena u primorskom gradu Mar del Plata.

No, štrajk je također stavio širi niz zahtjeva na dnevni red u toj zemlji, a njegove posljedice danas su vidljive diljem Latinske Amerike. Dio je to nove „Ljubičaste plime“ – nazvane prema
„Ljubičasta plima“ želi razmontirati način na koji je izgrađena društvena i državna agenda, prizivajući rješenja koja se bave i pitanjima širima od rodno uvjetovanog nasilja
feminističkim grupama koje se identificiraju pomoću te boje – pokretu koji pokušava adresirati kapitalistički patrijarhat.
 

Samo tijekom prošlog mjeseca [listopada, op.prev.], u Argentini su ubijene dvadeset i tri žene, što očito pokazuje blagi porast rodno uvjetovanog nasilja. No, pokret želi adresirati ovaj problem izvan uskih granica provedbe zakona. Prva masovna akcija protiv rodno uvjetovanih zločina održana je u lipnju 2015. godine, kada su organizatorice objavile popis zahtjeva usmjerenih prema državi i građanstvu, osmišljenih za suočavanje s patrijarhatom na svim razinama.

Argentina ima dugu povijest feminističkog aktivizma. Ovaj novi val proizlazi prvenstveno iz Encuentro Nacional de Mujeres,, koji se održava jednom godišnje od 1986. godine u gradovima koji se izmjenjuju te u organizaciji samoorganiziranih radnih grupa. Ti sastanci iznjedrili su nove inicijative, uključujući nacionalnu kampanju za legalizaciju pobačaja koja je započela 2003. godine.

Kampanja okuplja više od 350 organizacija u borbi za legalan, siguran i besplatan pobačaj u javnim bolnicama – esencijalan zahtjev u zemlji u kojoj svaki drugi dan jedna žena umre od posljedica nezakonito provedenog pobačaja. Političke stranke i Kongres još uvijek odbijaju raspravljati o tom problemu.

Štoviše, pokret osuđuje vladu predsjednika Mauricija Macrija koja se orijentirala na sprovođenje mjera štednje, kao i seksizam ugrađen u tržište rada i državu. Politički i pravosudni sustav Argentine podređuje ženska pitanja vodstvu u kojem dominiraju muškarci. „Ljubičasta plima“, nazvana po boji odjeće koju nose prosvjednice/i na ulici, želi razmontirati način na koji je izgrađena društvena i državna agenda, prizivajući rješenja koja se bave i pitanjima širima od rodno uvjetovanog nasilja.

Aspekt ovih marševa o kojem se manje raspravljalo jest, primjerice, taj što sudionice postavljaju mnoge zahtjeve vezane uz rad. Argentinske žene – poput žena svugdje u svijetu – imaju veće stope nezaposlenosti i neformalne zaposlenosti, te obavljaju 76% neplaćenog kućanskog rada.
Masovne demonstracije na ulicama Buenos Airesa 2015. godine (izvor: Jaluj prema Creative Commons licenci).
Masovne demonstracije na ulicama Buenos Airesa 2015. godine (izvor: Jaluj prema Creative Commons licenci).
Prema službenim statistikama o zaposlenosti u zemlji, žene u prosjeku tjedno rade dva sata više, a zarađuju 27% manje od muškaraca.
 

Zahtjevi štrajka uključili su veće i ravnomjerne plaće, ukidanje prekarnog i neformalnog rada, duže porodiljne dopuste koji uključuju očeve, organiziranu dječju njegu na radnim mjestima i djelotvorno sankcioniranje slučajeva zlostavljanja, nasilja i diskriminacije na radnom mjestu.

Organizatorice su predstavile svoje zahtjeve vladi, međutim prepoznaju problem i u službenom argentinskom radničkom pokretu. Sindikalno vodstvo trenutno pokušava ugušiti prosvjede protiv nove vlade i podupire odluku Vrhovnog suda koja sazivanje štrajka dopušta jedino državno ovjerenim sindikatima. Ovo pravilo ne samo da oduzima mogućnost poduzimanja akcije obustave rada nesindikaliziranim i outsourceanim radnicima – najveći dio kojih čine upravo žene – već radnicima nalaže i da traže dozvolu sindikalnog vodstva prije bilo kakvog djelovanja, što znatno umanjuje moć radnika koji se ne nalaze na izvršnim pozicijama.

Sudskom odlukom donesenom u lipnju, akcije napuštanja radnog mjesta – koje u zemlji imaju dugu tradiciju – učinilo bi se maltene ilegalnima. Politička motivacija za donošenje odluke posljedica je nezavisnih industrijskih akcija koje su organizirane protiv rastućeg broja otpuštenih radnika nakon Macrijeve pobjede na izborima.

Kao rezultat presude, Ministarstvo rada potaknulo je pravni progon lijevih i nezavisnih sindikalnih vođa, istovremeno uspostavljajući „grupu za dijalog“ s potpuno muškim vodstvom Općeg radničkog saveza (GCL) – glavne sindikalne federacije u Argentini. Uz to, grupa je najavila da će zatražiti smjernice od katoličke hijerarhije, jačajući patrijarhalni konzervativizam u državi i radničkom pokretu.

Ljubičasta plima bori se protiv rastuće mizoginije i mjera štednje u zemlji. Žene koje su sudjelovale u jednodnevnom štrajku suprotstavile su se sindikalnom monopolu nad štrajkačkim taktikama, kontroli muškaraca nad sindikalnim vodstvom i agendi radničkog pokreta kojom dominiraju muškarci. Nadajmo se da je 19. listopada tek početak.



Luciana Zorzoli doktorirala je društvene znanosti na Sveučilištu u Buenos Airesu te završila postdoktorski studij kao CONICET-ova istraživačica na Institutu za istraživanje humanističkih i društvenih znanosti (IdIHCS, Argentina), s fokusom na sindikalnim strukturama prostora Južnog konusa. Trenutno je korisnica Fulbrightove stipendije na Institutu za studije Latinske Amerike Sveučilišta Columbia.



Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2016. godinu.

Vezani članci

  • 31. prosinca 2016. Žensko i klasno – zaboravljeni historijat U trenutku kada su feminističke borbe i diskusije najzad došle na dnevni red ljevice, otvara se i diskusija o feminističkom nasljeđu jugoslavenskog socijalizma i Narodnooslobodilačke borbe kojom je inauguriran. Tako je 29. prosinca u Sarajevu predstavljen zbornik Izgubljena revolucija: AFŽ između mita i zaborava, a mi donosimo tekst Andreje Gregorine iz zagrebačkog Centra za ženske studije, u kojemu adresira današnje potencijale AFŽ-ovske tradicije. Te je potencijale važno obnavljati danas, kaže Gregorina, kada se ženski pokret dominantno oslanja na liberalno-radikalnu tradiciju i brani autonomiju ženskog tijela, dočim se ugroženost žena materijalnim uvjetima društvene reprodukcije često zanemaruje.
  • 31. prosinca 2016. Solidarnost u prostorima nevidljivosti Dominantna javna percepcija o temama kojima se bavi LGBTIQ+ pokret dovela je do njihove redukcije na problematiku ljudskih prava, uz često prenaglašavanje prvih dvaju identiteta koje ovaj akronim označava. Unatoč proklamiranim najboljim namjerama liberalnog mainstreama, takva „borba“ za prava LGBTIQ+ osoba zapravo rezultira održavanjem nevidljivosti redovnih i svakodnevnih poteškoća ove populacije i prateće uloge društvenih institucija, primjerice obitelji, u njihovom perpetuiranju. S Ninom Čolović, iz LGBTIQ inicijative „AUT“, razgovarali smo o tim redovnim i svakodnevnim problemima koje LGBTIQ+ osobe doživljavaju isključivanjem iz obitelji i posljedičnom društvenom marginalizacijom.
  • 31. prosinca 2016. Feminizam nije moralna policija U koautorstvu s Nicole Cox, Silvia Federici je prije četiri desetljeća pokrenula „kuhinjsku kontraofanzivu“ na patrijarhat i njegova kapitalistička uporišta. Tadašnje isticanje problema neplaćenog kućanskog rada otvorilo je novu perspektivu kritike te neizmjerno obogatilo repertoar teorijske i praktične ljevice. Danas, kada se žene nalaze na udaru autoritarnih kapitalističkih režima i dok društvo prolazi snažnu repatrijarhalizaciju, važno je ponovo eksplicirati kako se kapitalizam i patrijarhat uzajamno konstituiraju. Takva perspektiva, koja objedinjuje historije eksploatacije i opresije otvara priliku za artikuliranje novih emancipatornih politika. Zato smo s ovom feminističkom historičarkom i teoretičarkom razgovarali o feminističkoj teoriji te njezinoj društvenoj i političkoj ulozi.
  • 19. prosinca 2016.
    Featured Video Play Icon
    Razgovor o knjizi „Garments Against Women“
    Anne Boyer američka je pjesnikinja, esejistica i predavačica na Kansas City Art Institutu. Objavila je nekoliko knjiga poezije, a u zagrebačkoj Booksi predstavila je svoju posljednju, višestruko nagrađenu knjigu „Garments Against Women“ – zbirku pjesama inspiriranih autoričinim životnim iskustvima u kontekstu razornih posljedica recentne financijske krize. Nakon čitanja nekoliko pjesama iz knjige, Boyer je s Dunjom Kučinac i publikom razgovarala o temama svoje književnosti, borbi za glas u muškom (spisateljskom) svijetu, mizoginiji nekih kultnih filozofa, strategijama opstanka u kapitalističkom sustavu, društvenoj reprodukciji, biopolitici te odnosima tijela i pisanja, javnog i privatnog, individualnog i kolektivnog.
  • 1. kolovoza 2016. Nužno je uspostaviti kontrolu nad državnim institucijama U sklopu zimskog seminara Zelene Akademije na Plitvičkim jezerima razgovarali smo s Hilary Wainwright, stručnjakinjom za demokraciju i javni sektor te članicom uredništva lijevog britanskog online magazina Red Pepper. Wainwright iznosi teze o emancipatornom potencijalu tehnologije, sindikatima i prekarnim oblicima rada, grassroots mobilizacijama, razvoju paralelne ekonomije, obrani socijalne države te feminizmu i pitanju kućanskog rada.
  • 3. srpnja 2016.
    Featured Video Play Icon
    Razgovor sa Sonjom Lokar
    Pogledajte snimku razgovora održanog u sklopu programa „Feministički petak Centra za ženske studije“. Slovenska feministkinja i sociologinja Sonja Lokar govorila je o prošlosti i sadašnjosti feminističkog pokreta, stanju ženskih prava nakon raspada Jugoslavije i u Europi od 1990-ih, socijalizmu i socijaldemokraciji, tranziciji, ljevici i njezinim revolucionarnim potencijalima, fašizaciji društva i neoliberalizmu, radu, sindikalizmu i radničkim pravima, te antikapitalističkim strategijama otpora i borbe protiv sistemske opresije.
  • 14. ožujka 2016.
    Featured Video Play Icon
    Noćni marš – 8. mart
    Prvi po redu, "Noćni marš - 8. mart" održan je u Zagrebu u večernjem terminu orijentiranom prema mobilizaciji šire populacije, a u solidarnoj se atmosferi organizatoricama marša pridružilo petstotinjak feministkinja i feminista u simboličkom zauzimanju javnog prostora te zahtjevima za uvažavanjem ženskih prava na svim razinama, kao i hitnom društvenom promjenom. Velik broj inicijativa i udruga civilnog društva naznačenih na popisu organizatorica i podržavateljica Marša budi nadu u dugoočekivano buđenje ženske antifašističke fronte. Marš smo popratili video prilogom, prenosimo priopćenje za medije, kao i tekstove održanih govora te se pridružujemo podršci.
  • 17. kolovoza 2013. Rod i demokracija u neoliberalnoj agendi i feminističke politike u prošlosti i danas, 13.5.2013.
  • 24. srpnja 2013. Nepodnošljiva lakoća društvene reprodukcije

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve