Kratka povijest Jordana Petersona

"Poruka Jordana Petersona je jednostavna: „zlo“ je inherentno ljudskoj vrsti, a dominacija određenih ljudi nad drugima biološki je utemeljena."

Jordan Peterson u razgovoru s polaznicima i polaznicama Student Action Summita u organizaciji Turning Point USA, Palm Beach County Convention Center, West Palm Beach, Florida, 20. prosinca 2018. (izvor: Gage Skidmore @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Poruka Jordana Petersona je jednostavna: „zlo“ je inherentno ljudskoj vrsti, a dominacija određenih ljudi nad drugima biološki je utemeljena.



U početku bijahu jastozi. Potom nasta muškarac. A muškarac, kao i muškarci-jastozi prije njega, bijaše snažniji od žene, kojoj se svidješe samo najsnažniji među muškarcima. Potom postade Bog. Bog zatim umre. Potom nasta ideologija. Milijuni pomriješe. A onda se dogodi Jordan Peterson.
 
U početku, dječak Jordan Peterson odlazi u crkvu. Tamo je Bog. Tinejdžer Jordan Peterson napušta Boga i postaje član „umjereno socijalističke“ političke stranke. Tamo je ideologija. Nitko nije umro, ali skupina privlači gubitnike: ljude bez poslova i obitelji, motivirane isključivo gorčinom prema bogatima. Peterson otkriva da su ljudi – odnosno, „Homo sapiensi“, kako ih ponekad naziva – zli, a ideologija je još gora i omogućava ljudima da sakriju svoju inherentnu zloću od sebe samih. Pod „ideologijom“ Peterson podrazumijeva staljinizam i nacizam, kao i marksizam, u koji ubraja i postmodernizam. Sve ideologije teže koncentracijskom kampu/gulagu, jedinstvenom entitetu u Petersonovom svijetu, gdje nije uvijek jednostavno razlučiti između aktivista za transrodna prava, Pol Pota, Derridae, i Hitlera.
 
Nakon promašenog koketiranja s politikom, mladić Jordan Peterson započinje studij psihologije. Lišen svojih prijašnjih uvjerenja, osjeća se anksiozno i opsjedaju ga apokaliptične noćne more. Jedne pijane noći slika Isusa na križu. Potom otkriva rad Carla Junga, čiji opis drevnih sustava vjerovanja koji čine most prema svijetu psihe rezoniraju s njegovim iskustvima. Peterson opisuje svoj susret s Jungovim radom u osobnim, a ne profesionalnim terminima – negdje između terapije i religijske epifanije.
 
Jung se udaljio od Freuda svojim inzistiranjem na postojanju „kolektivnog nesvjesnog“, psihičkog supstrata koji sadrži riznicu mitoloških arhetipa koje svi dijelimo, i koji su stariji i dublji od onoga što naziva „osobnim nesvjesnim“. Čitati Junga znači kročiti u ovaj mordorliki svijet vilenjaka, čarobnjaka, vještica, alkemičara, i zmajeva koji čuvaju brda zlata. Radi se o svijetu u kojem se neki od muškaraca koji na Redditu grozničavo objavljuju postove na dretvama posvećenima Petersonu, u estetičkom smislu vjerojatno osjećaju kao kod kuće.
 
Poput Junga, Peterson garnira svoje tekstove terminima kao što su pad, truljenje, istrošenost, poništenje, degeneracija, dekadencija. Red prijeti biti progutan kaosom, staro novim, maskulino femininim, uobičajeno čudnim, poznato nepoznatim. U Rajskom vrtu čuči zmija, avioni su se zabili u nebodere blizance, a žene uvijek varaju svoje muževe. Jung komunicira svoje ideje u registru nepokolebljive teatralnosti prikladnom njegovim spektakularnim pejzažima prekrivenima sumaglicom, dok Peterson barata kako platitudama, tako i sumpornim ognjem. Bezdani zijevaju, praznine zjape, praiskonska čudovišta reže, ali njegovo zazivanje plamenih paklenih dubina često skreće u svakodnevicu; pakleni plameni jezici ližu ostatke našiljene olovke na vašem neurednom radnom stolu. Čitati Petersona je poput gledanja Lohengrina kojega izvode Muppeti.
 
Peterson će se spremno ograditi od svojih smionijih proklamacija brzopletim uvjeravanjem kako će rubovi poretka uvijek biti zamrljani kaosom, ali ma koliko to izbjegavao jasno izreći, tvrdi da su Zapadne navike, tradicije, i običaji dobri i ugroženi. Petersonova logika ide otprilike ovako: mi – ne radi se o inkluzivnoj kategoriji – se nalazimo na tankom ledu pod kojim leže zmajevi, i pod zmajevima žene, a žene su kaos, koji dolazi izvana, i stranci prijete razbiti led te ukrasti klizaljke Zapadne civilizacije koje su se stvarale tisućama godina … međutim, realno, u redu je da se nešto leda otopi, a da si snažniji bio bi i bolji u klizanju, gubitniče.
 
Petersonova proza možda je nešto rasutija, njegove anegdote prošaranije patetikom, njegovi arhetipski primjeri pop-kulturniji (ne preporučam njegovo trosatno predavanje pod nazivom Carl Jung i Kralj Lavova), a za njegova iskonska čudovišta jednako je vjerojatno da počivaju u mozgu, kao i u nesvjesnom, ali jungijanski je utjecaj očigledan. Uz svo njegovo inzistiranje na univerzalnim aspektima psihičkog života, Jungov rad na sličan je način bio usmjeren na bijelog, muškog, kršćanskog subjekta, otrgnutog iz sigurne luke tradicije. U svojem tekstu iz 1937. godine, Walter Benjamin, njemačko-židovski filozof koji je pet godina ranije pobjegao iz nacističke Njemačke, ukazuje kako Jungova psihologija nudi terapiju koja je rezervirana isključivo za „arijevsku dušu“.
 
Neki komentatori napominju da Petersonovi radovi nisu toliko zlokobni koliko njegovi kritičari s ljevice sugeriraju. Navode kako 12 životnih pravila nije ukrašena svastikama, već je puna bezopasnih anegdota o vjevericama. Štoviše, pomaže ljudima. No Peterson ne kaže samo uspravi se, pospremi sobu i nemoj biti gubitnik; on neobavezno inzistira na tome da je „zlo“ inherentno ljudskoj vrsti i da je dominacija jedne vrste ljudi nad drugima biološki utemeljena. Peterson uklanja svaku specifičnost iz nasilne povijesti koju navodno želi razumjeti, a preteče njegovih nasilnih vizija o praiskonskoj psihi pritom padaju u zaborav.






Hannah Proctor je suradnica na ICI Berlin koja radi na historijama i teorijama radikalne psihijatrije.
 



Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu.

Vezani članci

  • 19. travnja 2021. Startupi neće riješiti nezaposlenost u Italiji Talijanski i strani korporativni gurui koji već desetljećima mantraju neoliberalne trope poput digitalizacije, očekivano pozdravljaju Draghijeve najave poreznih olakšica digitalnim startupima kao inovativne. Međutim, dosadašnji digitalizacijski napori, usmjereni na privlačenje stranog kapitala i zaogrnuti agendom društvene mobilnosti kroz malo poduzetništvo, niti su doveli do smanjenja nezaposlenosti, niti do procvata tehnološke učinkovitosti od koje bi stanovništvo zaista imalo koristi.
  • 17. travnja 2021. Tesla proglašena krivom za razbijanje sindikata "„Ovo je ogromna pobjeda za radnice i radnike koji su imali hrabrosti usprotiviti se i organizirati u sistemu koji trenutno u velikoj mjeri ide u prilog zapošljavatelja poput Tesle koji ne prezaju od kršenja zakona“, izjavila je potpredsjednica UAW-a Cindy Estrada „Iako slavimo pravdu sadržanu u današnjoj presudi, ona naglašava supstancijalne mane američkog Zakona o radu. Ovdje imamo primjer kompanije koja je očito prekršila zakon, a ipak mora proći tri godine prije negoli radnice i radnici pogođeni time dobiju ikakvu pravdu.“"
  • 10. travnja 2021. Nema dokaza za zabranu sudjelovanja trans žena u sportu Ideologem kojim se učvršćuju anti-trans norme i regulative, te legitimira isključivanje trans žena i interspolnih osoba iz ženskog sporta, zasniva se na vizuri spola kao biološkog. Potom se, još vulgarnije, sport razumije kao polje kompeticije koje poglavito zavisi od hormona, veličine organa i sličnih spolnih obilježja. Međutim, ne postoje utemeljena znanstvena istraživanja koja bi potkrijepila pretpostavku da trans žene općenito imaju bolje sportske performance u odnosu na cis žene, niti je istraženo kako točno na njihove predispozicije utječe hormonska terapija, dok je mit o automatski boljim rezultatima zahvaljujući većoj razini testosterona već srušen. S obzirom na to da su razlike u izvedbi unutar svih sportskih kategorija prije svega individualne, možda je vrijeme da se dovede u pitanje i mit o podjeli sporta na „ženski“ i „muški“.
  • 25. ožujka 2021. Spomenici, nazivi ulica i osporeno sjećanje "Ponosno „anti-woke“ pozicioniranje samo je posljednji u nizu vladinih pokušaja da memorijalizira bjelačku supremaciju. Meghan Tinsley izvještava o politici komemoracije."
  • 20. ožujka 2021. Talijanska vlada outsourceala je ekonomsku strategiju privatnoj konzultantskoj firmi McKinsey Još jedno postavljanje premijera „odozgo“ u Italiji znači nastavak tehnokratskih politika u sklopu kojih se čelnike_ce ne bira demokratski, dok se potez legitimira navodnim kompetencijama koje posjeduje izabrana osoba. Nekoć vodeća figura Europske centralne banke, premijer Mario Draghi formirao je kabinet koji je također sastavljen od „stručnjaka“, onih koji pretežno podupiru ekonomske politike već potvrđene kao devastirajuće po živote stanovništva u Italiji. Vrhunac ove navodno neutralno-ekspertne misije potez je kojim ekonomski plan oporavka od posljedica pandemijske krize ne donose čak ni ovi stručnjaci, nego je zadaća delegirana drugoj „stručnoj“ instanci ‒ privatnoj konzultantskoj firmi za upravljanje McKinsey. Birače i biračice i dalje nitko ništa ne pita.
  • 13. ožujka 2021. Zeleni feministički val u Čileu Zelena marama simbol je prosvjeda latinoameričkih feministkinja i feminista protiv kriminalizacije pobačaja, sveprisutna i u Čileu – jednoj od država u kojoj su zakoni u pogledu reproduktivnih prava najkonzervativniji. Nakon trodesetljetnog učvršćivanja neoliberalnog modela i drakonskog napada na reproduktivnu pravdu, Čileanke_ci dobivaju priliku da u procesu promjene pinočeovskog ustava kreiraju strukture koje bi mogle poboljšati njihove živote. Jedna od ključnih stavki koje feminističke skupine nastoje ugraditi u nacrt novog ustava upravo je emancipatorna reproduktivna politika koja će odlučno dekriminalizirati pobačaj.
  • 13. ožujka 2021. Pobjeda za radnike i radnice u sudskom sporu oko Ubera Odlukom britanskog Vrhovnog suda koja daje pravo zaposlenima u Uberu na minimalnu nadnicu i plaćeni godišnji odmor, konačno ih se legalno prepoznaje kao radnice i radnike, a ne kao samozaposlene. Ova važna pobjeda za radničku klasu u sukobu rada i kapitala dolazi nakon dugotrajne borbe, prije svega zahvaljujući inovativnim sindikalnim grupama koje su prepoznale da novi oblici eksploatacije u okviru ekonomije honorarnih poslova iziskuju i nove oblike otpora i kolektivnog radničkog udruživanja.
  • 13. ožujka 2021. Prijedlog izgradnje ugljenokopa u Cumbriji duguje svoju popularnost izostanku zelene alternative "Vlada je odgovorna za stvaranje održivih radnih mjesta u dijelu zemlje koji još uvijek nosi ožiljke nanesene desetljećima deindustrijalizacije te se oporavlja od ekonomskih psoljedica pandemije COVID-19"
  • 13. ožujka 2021. Studentice i studenti s Bosporskog sveučilišta protiv Erdoğana Postavljanje na čelo Bosporskog sveučilišta rektora koji je blizak vladajućoj Stranci pravde i razvoja, te poznat po svojim anti-LGBTIQ+ stavovima samo je korak u nizu proširenja dosega Erdoğanove autoritarne vlasti na nekoć nezavisne institucije i jačanja konzervativnog utjecaja na turski društveni život. Međutim, takav čin proizveo je dvomjesečne studentske prosvjede. Vlast demonizira pobunjenike_ce, označavajući ih kao teroriste, seksualne devijante, vandale i barbare, u pokušaju legitimiranja policijske brutalnosti i uhićenja. Studentski otpor u Istanbulu ipak žilavo opstaje, ali potrebna mu je međunarodna solidarnost.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve