Najnoviji koraci prema pravoj demokraciji u Čileu su nit vodilja za ostatak svijeta

"Postoje velika očekivanja da će premoćni rezultat glasanja u prilog obaranju ustava iz doba Pinocheta označiti početak novog razdoblja."

Sudionice_i proslave pobjede opcije izmjene ustava na referendumu s zastavama naroda Mapuče i LGBTIQ+ zastavama na Plaza Italia u Santiagu, 25. listopada 2020. godine (izvor: Peoples Dispatch)
Postoje velika očekivanja da će premoćni rezultat glasanja u prilog obaranju ustava iz doba Pinocheta označiti početak novog razdoblja.



Čileanke i Čileanci u nedjelju su premoćno glasali za donošenje novog ustava. Nakon godinu dana gotovo neprestanih nasilnih društvenih prosvjeda, u zemlji su se nakon objave vijesti o rezultatima referenduma rasplamsali trijumfalni skupovi i ulične proslave kakve su se zadnji put mogle vidjeti kada je 1989. godine plebiscitom okončana sedamnaestogodišnja diktatura Augusta Pinocheta.
 
Trenutni čileanski ustav napisao je Pinochetov savjetnik i desničarski ideolog Jaime Guzmán i u to je vrijeme donesen na namještenom referendumu. Kada je Čile naknadno 1990. godine postao demokracija, autoritarni principi koji su usađeni u ovaj ustav obuzdavali su proces demokratizacije u toj zemlji i nametali neoliberalni model ekonomskog razvoja. Ustav je omogućavao Pinochetu da nominira senatore, uspostavio sustav glasanja u kojem je u početku bila prezastupljena politička desnica, te iziskivao kvalificiranu većinu za reformu institucija poput vojnih snaga ili sustava obrazovanja.
 
Iako su tijekom više godina provedene brojne promjene, ponajviše za vrijeme vlada Ricarda Lagosa i MIchelle Bachelet, sam je ustav u očima mnogih Čileanaca bio kompromitiran i nelegitiman. Povrh toga, ustav je tijekom proteklih 30 godina imao značajnu ulogu kreiranja političkih elita koje su se održavale na vlasti i priječile da političke reforme idu ukorak s društvenim promjenama i očekivanjima. Obrazovanija srednja klasa živjela je iznimno prekarno: nezaposlenost ili bolest doveli su mnoge do ruba siromaštva. Vjera i pouzdanje u institucije erodirani su političkim i institucionalnim korupcijskim skandalima. Život mnogih ljudi bio je obilježen brojnim nejednakostima i nemoći da se s njima uhvate ukoštac.
 
Iako su masovni studentski prosvjedi iz 2011. godine stvorili političku volju za provođenje značajnih strukturnih reformi tijekom drugog Bacheletinog mandata, one su nastupile prekasno da rasprše prosvjede potaknute rutinskim povećanjem cijena karata podzemne željeznice u listopadu 2019. godine. Nasilje koje je uslijedilo pretvorilo je čileanske gradove u nešto nalik napuštenim bojištima. Ekonomski rast i investicije našli su se u naglom padu. Kriza je šokirala političke elite i primorala ih na djelovanje, potaknuvši pokušaje vlade desnog centra na čelu sa Sebastiánom Piñerom da umiri prosvjednike.
 
Međutim, obećanja da će njihovi zahtjevi biti adresirani nisu proizvela željeni učinak smirivanja situacije, osobito nakon što je postalo jasno da nereformirane policijske snage postojano krše njihova ljudska prava. Sergio Micco, direktor čileanske organizacije National Human Rights Institute, predstavio je ovoga tjedna izvještaj u kojem se opisuje 3 203 navodno kršenje ljudskih prava, uz objašnjenje: „Čile se suočava s najozbiljnijim kršenjima ljudskih prava od prijelaza u demokraciju (…) osobito smo zabrinuti zbog (…) ozljeda očiju, zlouporabe sačmarica za nerede, te neljudskog, okrutnog i seksualno ponižavajućeg tretmana žrtava.“
 
Glasovi onih koji već dulje vrijeme zahtijevaju sazivanje ustavotvorne skupštine tijekom krize su privukli pažnju javnosti. U studenom 2019. godine, zbog strahova od pojačanog nasilja na ulicama, predstavnici širokog dijafazona političkih stranaka potpisali su sporazum za društveni mir i novi ustav, koji su potom gotovo jednoglasno prihvatila oba doma u parlamentu. Dakle, sve je bilo spremno za nedjeljni referendum (koji bi se zbio i ranije da nije COVID-19 krize). U ključnom potezu za koji ne postoji presedan, došlo je i do dogovora prema kojem bi žene trebale sačinjavati 50 posto bilo kakve buduće ustavotvorne skupštine.
 
U konačnici je opcija uspostave novog ustava odnijela pobjedu s čak i većim postotkom glasova (78,3 posto izbornog tijela) nego što su bila predviđanja većine anketa. Izlaznost na referendumu bila je 50,9 posto, nešto viša nego u najnovijim predsjedničkim izborima. Mnoge mlade (i ne toliko mlade) osobe glasovale su po prvi puta. Prizor milijuna društveno distanciranih Čileanaca i Čileanki koji strpljivo stoje pod maskama u redovima ispred svojih biračkih mjesta svjedoči o njihovom povjerenju u demokratska i institucionalna rješenja.
 
Na kontinentu na kojem je demokracija proteklih godina pretrpjela teške udare, i gdje se ustavotvorne skupštine često koristi kako bi se zaštitila moć određenog predsjednika ili političke frakcije, Čile ima potencijal postaviti novi presedan u regiji: mogao bi zaliječiti polarizirajuće podjele političkog spektra; zaštititi ljudska, socijalna i okolišna prava ustavom; poboljšati političke i društvene nejednakosti. Međutim, ključno je da bi trebao naglasiti važnost funkcionirajućih demokratskih institucija, kao i moći socijalnog dijaloga među širokim rasponom aktera.
 
Glasanje o izboru članova nove skupštine zakazano je za travanj 2021. godine, a drugi referendum na kojem bi se trebalo prihvatiti ili odbiti proizvedeni dokument očekuje se prvom polovinom 2022. godine. Važno je i da se opći izbori po rasporedu održavaju u studenom 2021. godine, što znači da ustavotvorni proces neće biti povezan samo s jednom vladom. Predstoje brojni izazovi, i nema garancija da će proces biti uspješan. Međutim, u Čileu postoji mnogo uvaženih ustavnih stručnjaka, iskusnih donositelja politika i širok raspon osnaženih predstavnika civilnog društva koji mogu uspješno oblikovati ovaj proces.
 
Novi ustav neće automatski razriješiti mnoge probleme koji su uzrokovali nedavnu krizu. No trebao bi učiniti politički proces legitimnijim u očima mnogih Čileanaca, primorati političke elite da budu inkluzivnije i odgovornije, kao i omogućiti političarima da dogovore i implementiraju nužne reforme. Zasad bismo trebali pozdraviti posvećenost demokraciji koja je Čile dovela do ove točke. Možemo se samo nadati da će se nadolazeći američki izbori 3. studenog razriješiti jednako dobro te da će čelnici SAD-a naučiti lekciju iz Čilea.




Kirsten Sehnbruch je globalna profesorica Britanske akademije na LSE-u i suurednica knjige Democratic Chile: The Politics and Policies of a Historic Coalition.




Vezani članci

  • 22. studenoga 2020. Radne žene traže svoj glas "Ženski pokret sedamdesetih godina prošlog stoljeća uključivao je i val organiziranja na radnom mjestu. Novi dokumentarni film 9do5 donosi priču jednog pokreta."
  • 15. studenoga 2020. Sumrak idola na centru Iako dramski predložak Gospode Glembajevih nudi dovoljno ulaznih točaka za polemičku proizvodnju novog značenja na sceni, Branko Brezovec u svojoj najnovijoj inscenaciji Krležina kanonskog djela oslanja se na lako dostupnu kontroverznost i ne nalazi način da protegne problemska čvorišta onkraj individualne psihologizacije, zapostavljajući političko-ekonomski okvir drame.
  • 15. studenoga 2020. Mere štednje i uspon nacista "Odgovor mnogih zapadnih zemalja na uvećani javni dug koji je nastao kao posledica svetske ekonomske krize 2007/2008. godine bio je sprovođenje dubokih mera štednje i to se može ponovo desiti usled pandemije izazvane koronavirusom. Ovaj članak daje prikaz toga kako su mere štednje u ranim 30-im uvećale društvene tenzije i doprinele nastanku političkih nemira, što je stvorilo sve potrebne uslove za uspon Nacističke partije u Nemačkoj. Autori tvrde da je u nedostatku koherentne reakcije na povećanje društvene agonije, Vlada Vajmarske Nemačke samo produbila recesiju i na taj način doprinela još većoj radikalizaciji i polarizaciji unutar nemačkog biračkog tela."
  • 8. studenoga 2020. Halucinatorni bunker bijele desnice "Negativne reakcije na pokret Black Lives Matter u Južnoj Africi naglašavaju sve izraženiju konvergenciju između krajnje desnice i konzervativaca."
  • 8. studenoga 2020. Trumpov poraz opravdan je povod za proslavu, ali na ulicama treba ostati još četiri godine Kolektivna anksioznost oko predsjedničkih izbora u SAD-u okončana je objavom rezultata, nakon čega su uslijedile euforične proslave na ulicama mnogih američkih gradova. Već je sada jasno da milijuni ljudi većinom nisu slavili Bidenovu pobjedu koliko Trumpov poraz, što je dodatni impuls protiv uljuljkavanja u lažnu sigurnost koju nudi naoko benevolentnija figura na čelu države. Istinska promjena i dalje iziskuje djelovanje odozdo, stoga je od presudne važnosti da se narod organizacijskim naporima odupre neoliberalnom centrizmu Demokratske stranke koji otvara prostor reakcionarima poput Trumpa.
  • 8. studenoga 2020. Nekoliko činjenica o ekonomiji SAD-a Povodom američkih predsjedničkih izbora, na kojima je aktualnog predsjednika iz Republikanske stranke Donalda Trumpa pobijedio kandidat Demokratske stranke Joe Biden, donosimo kompendij statistika u kojima se ekonomija i društvo Sjedinjenih Američkih Država uspoređuju s ostatkom svijeta.
  • 1. studenoga 2020. Život u zaleđu: Knin Ratne obljetnice ili koruptivne afere bivše gradonačelnice gotovo su jedini povodi za spominjanje Knina u medijskom mejnstrimu. S druge strane, propast gradske industrije zapostavljena je tema. Velik je broj opustjelih radnih pogona koji svjedoče o poprilično drugačijem Kninu prije rata.
  • 31. listopada 2020. Živući pakao Morije i nasljeđe europskog kolonijalizma "Kada iz zgarišta Morije naprosto nastane Morija 2.0, sve se više čini da europski sistem sam održava vlastiti kontinuitet"
  • 31. listopada 2020. Nafta, prosvjedi i masovna solidarnost na Mauricijusu "Za otočke države poput Mauricijusa, more i ocean isprepleteni su s identitetom ondašnjih ljudi, kao i ključna odrednica njihove egzistencije. Nedjelovanje na državnoj razini, tajnost koja okružuje izljev, kao i pogrešno postupanje s takvom ogromnom krizom poslužili su kao katalizator gnjeva javnosti i potaknuli povijesne antidržavne prosvjede koje vrijedi pomno pratiti u nadolazećim mjesecima."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve