Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska

"Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."

Elon Musk i astronauti NASA-e Victor Glover, Doug Hurley, Bob Behnken, Mike Hopkins te NASA-in administrator Jim Bridenstine u koridoru za pristup posade prvoj komercijalno proizvedenoj i upravljanoj svemirskoj letjelici SpaceX Crew Dragon, u sklopu NASA-inog Commercial Crew Programa, dan prije njezina lansiranja, Svemirski centar Kennedy, Florida, SAD, 1. ožujka 2019. godine (izvor: Airman Magazine @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa.



Elon Musk prošlog je mjeseca službeno postao najbogatiji čovjek na svijetu. Iako to zvuči kao zaplet drugorazrednog filma o Jamesu Bondu, on je trenutno i najmoćniji svemirski tajkun na planeti.
 
Naime, tako kaže nova analiza, prema kojoj glavni direktor firme SpaceX trenutno kontrolira više od 27 posto svih aktivnih satelita koji se trenutno nalaze u Zemljinoj orbiti – njih otprilike tisuću, od sveukupno 3500. Muskov udjel gotovo će sigurno porasti u nadolazećim godinama; fizičar Alastair Isaacs procjenjuje da bi udio mogao porasti na 50 posto već 2022. godine, temeljeći to na broju lansiranja trenutno povezanih uz SpaceX. Najveći dio ovih lansiranja povezani su sa Starlinkom – inicijativom za koju kompanija tvrdi da će ove godine rezultirati „gotovo globalnom“ pokrivenošću internetom visoke brzine.
 
Uzimajući u obzir Muskovu dobro poznatu sklonost apsurdnoj i često susramnoj samopromociji, ovu tvrdnju vjerojatno treba uzeti sa zrnom soli. U konačnici, ovaj je milijarder samo prije nekoliko godina na tehnološkoj konferenciji samouvjereno razlagao kako će započeti slati rakete na Mars 2018. godine, te da će kroz jednog desetljeća biti u stanju poduzeti kolonizacijske napore. Iako su to puke besmislice, kao što to često znaju biti, Muskovo tehnoutopijsko podizanje prašine pridalo mu je imidž koji više odgovara prometejskom stvoritelju negoli najobičnijem kapitalistu – u većoj mjeri avangardi međuzvjezdane budućnosti čovječanstva negoli aktualnom telekomunikacijskom monopolistu.
 
Neovisno o tome hoće li SpaceX u konačnici uspjeti poslati ljude na Mars, već i letimičan pogled na Muskovu viziju putovanja u svemir predstavlja upozorenje na opasnosti dopuštanja milijarderima da prošire svoj utjecaj onkraj atmosfere. Kompanija je prošle godine objavila ažurirane uvjete poslovanja svojeg projekta Starlink, najavljujući kako na Crvenom planetu neće priznavati međunarodno pravo. Umjesto toga, Musk ima viziju vanzemaljskog randijanizma u kojem „samoupravljački principi“ (odnosno, oni principi koje je odredila kompanija) sačinjavaju temeljna pravila. Iako je njegov proklamirani nacrt kolonizacije Marsa udžbenički primjer očiglednih besmislica (uključujući, između ostalog, i prilično apsurdne matematičke izračune), trebali bismo ga u svakom pogledu uzeti kao autentični iskaz Muskovih namjera. Ako nas na vanzemaljskim kolonijama uistinu čeka novi život, budući svemirski monopolisti odlučni su u tome da ga oblikuju sami, oslobođeni ograničenja. Imamo li u vidu na koji način kompanije poput Tesle već postupaju prema svojim radnicima_ama, nije teško zamisliti kako bi to moglo izgledati.
 
Dapače, sam je Musk manje-više eksplicitno artikulirao svoju viziju koja odgovara nekoj vrsti svemirskog feudalizma, odgovarajući na pitanja preko Twittera prošlog ljeta. Kao što je u to vrijeme napomenuo Tom McKay iz Gizmoda, čak se i u idealiziranoj marsovskoj budućnosti, predstavljenoj u milijarderovoj PR kampanji preko društvenih medija, zamišlja da će hipotetski međuzvjezdani putnici_e po dolasku postati zaposlenici_ce SpaceX-a:
Usput rečeno, svi koji se požele pridružiti avanturi morat će za to platiti, unatoč činjenici da će Mars po svoj prilici biti radna stanica SpaceX-a.

Ne možete si to priuštiti? Podignite kredit i otplatite ga radeći za SpaceX dok ste tamo, što definitivno nije dužničko ropstvo zbog… Marsa? Zbog toga što se odvija na Marsu. Izgleda da je takva logika na djelu.
Musk je, barem zasad, tek obični, neumjereno bogati korporativni oligarh čija aktivnost na društvenim mrežama izaziva jedinstven osjećaj susramlja. Međutim, čak i ako se njegova vizija postajanja marsijanskim bogo-carem nikada ne ostvari, ovaj je milijarder već na dobrom putu da u narednim desetljećima preuzme kontrolu nad vitalnim dijelom globalne infrastrukture. Jednako kao što su pljačkaški tajkuni Pozlaćenog doba monopolizirali željeznice, proizvodnju čelika, naftu i druge robe, oni iz 21. stoljeća danas uglavnom posjeduju internet, digitalni javni trg, i drugu krucijalnu arhitekturu modernog društvenog, kulturnog i ekonomskog života.
 
Najbogatiji čovjek na svijetu trenutno kontrolira gotovo 30 posto svjetskih satelita: Kakva je mogućnost da nešto krene po zlu? U budućnosti će možda biti nužno onemogućiti najbogatijim ljudima na planetu da šire svoju moć u solarni sustav. Zasad je već odavno prošlo vrijeme kada smo trebali maknuti njihov stisak nad infrastrukturom svakodnevnog života. Svemir onkraj Zemljine atmosfere treba zaštititi od Elona Muska.





Vezani članci

  • 10. travnja 2021. Nema dokaza za zabranu sudjelovanja trans žena u sportu Ideologem kojim se učvršćuju anti-trans norme i regulative, te legitimira isključivanje trans žena i interspolnih osoba iz ženskog sporta, zasniva se na vizuri spola kao biološkog. Potom se, još vulgarnije, sport razumije kao polje kompeticije koje poglavito zavisi od hormona, veličine organa i sličnih spolnih obilježja. Međutim, ne postoje utemeljena znanstvena istraživanja koja bi potkrijepila pretpostavku da trans žene općenito imaju bolje sportske performance u odnosu na cis žene, niti je istraženo kako točno na njihove predispozicije utječe hormonska terapija, dok je mit o automatski boljim rezultatima zahvaljujući većoj razini testosterona već srušen. S obzirom na to da su razlike u izvedbi unutar svih sportskih kategorija prije svega individualne, možda je vrijeme da se dovede u pitanje i mit o podjeli sporta na „ženski“ i „muški“.
  • 25. ožujka 2021. Spomenici, nazivi ulica i osporeno sjećanje "Ponosno „anti-woke“ pozicioniranje samo je posljednji u nizu vladinih pokušaja da memorijalizira bjelačku supremaciju. Meghan Tinsley izvještava o politici komemoracije."
  • 20. ožujka 2021. Talijanska vlada outsourceala je ekonomsku strategiju privatnoj konzultantskoj firmi McKinsey Još jedno postavljanje premijera „odozgo“ u Italiji znači nastavak tehnokratskih politika u sklopu kojih se čelnike_ce ne bira demokratski, dok se potez legitimira navodnim kompetencijama koje posjeduje izabrana osoba. Nekoć vodeća figura Europske centralne banke, premijer Mario Draghi formirao je kabinet koji je također sastavljen od „stručnjaka“, onih koji pretežno podupiru ekonomske politike već potvrđene kao devastirajuće po živote stanovništva u Italiji. Vrhunac ove navodno neutralno-ekspertne misije potez je kojim ekonomski plan oporavka od posljedica pandemijske krize ne donose čak ni ovi stručnjaci, nego je zadaća delegirana drugoj „stručnoj“ instanci ‒ privatnoj konzultantskoj firmi za upravljanje McKinsey. Birače i biračice i dalje nitko ništa ne pita.
  • 13. ožujka 2021. Zeleni feministički val u Čileu Zelena marama simbol je prosvjeda latinoameričkih feministkinja i feminista protiv kriminalizacije pobačaja, sveprisutna i u Čileu – jednoj od država u kojoj su zakoni u pogledu reproduktivnih prava najkonzervativniji. Nakon trodesetljetnog učvršćivanja neoliberalnog modela i drakonskog napada na reproduktivnu pravdu, Čileanke_ci dobivaju priliku da u procesu promjene pinočeovskog ustava kreiraju strukture koje bi mogle poboljšati njihove živote. Jedna od ključnih stavki koje feminističke skupine nastoje ugraditi u nacrt novog ustava upravo je emancipatorna reproduktivna politika koja će odlučno dekriminalizirati pobačaj.
  • 13. ožujka 2021. Pobjeda za radnike i radnice u sudskom sporu oko Ubera Odlukom britanskog Vrhovnog suda koja daje pravo zaposlenima u Uberu na minimalnu nadnicu i plaćeni godišnji odmor, konačno ih se legalno prepoznaje kao radnice i radnike, a ne kao samozaposlene. Ova važna pobjeda za radničku klasu u sukobu rada i kapitala dolazi nakon dugotrajne borbe, prije svega zahvaljujući inovativnim sindikalnim grupama koje su prepoznale da novi oblici eksploatacije u okviru ekonomije honorarnih poslova iziskuju i nove oblike otpora i kolektivnog radničkog udruživanja.
  • 13. ožujka 2021. Prijedlog izgradnje ugljenokopa u Cumbriji duguje svoju popularnost izostanku zelene alternative "Vlada je odgovorna za stvaranje održivih radnih mjesta u dijelu zemlje koji još uvijek nosi ožiljke nanesene desetljećima deindustrijalizacije te se oporavlja od ekonomskih psoljedica pandemije COVID-19"
  • 13. ožujka 2021. Studentice i studenti s Bosporskog sveučilišta protiv Erdoğana Postavljanje na čelo Bosporskog sveučilišta rektora koji je blizak vladajućoj Stranci pravde i razvoja, te poznat po svojim anti-LGBTIQ+ stavovima samo je korak u nizu proširenja dosega Erdoğanove autoritarne vlasti na nekoć nezavisne institucije i jačanja konzervativnog utjecaja na turski društveni život. Međutim, takav čin proizveo je dvomjesečne studentske prosvjede. Vlast demonizira pobunjenike_ce, označavajući ih kao teroriste, seksualne devijante, vandale i barbare, u pokušaju legitimiranja policijske brutalnosti i uhićenja. Studentski otpor u Istanbulu ipak žilavo opstaje, ali potrebna mu je međunarodna solidarnost.
  • 13. ožujka 2021. Štrajk na niskim granama "Zbog pravnih i poslovnih praksi u SAD-u je iznimno teško pokrenuti štrajk. Šefovi i njihovi političari razumiju da su radnice i radnici bez opcije uskraćivanja rada gotovo bespomoćni, i stoga su postavili bezbrojne zapreke štrajkačkim aktivnostima. Međutim, za one među nama koji vjeruju da nije moguće izgraditi bolje društvo bez snažnijih sindikata, ovi simptomi su kobni. Jerry Brown, mentor Jane McAlevey u sindikalnoj podružnici 1199 New England Međunarodnog sindikata zaposlenih u uslužnim djelatnostima kaže da je štrajk mišić rada i ako ga redovno ne koristimo, on atrofira."
  • 14. veljače 2021. Kako mirovinski fondovi oblikuju financijalizaciju u Kolumbiji i Peruu "U ekonomijama u nastajanju koje su podvrgnute podređenim oblicima ekonomske i financijske integracije, i gdje su zastupljeni interesi visoko koncentrirane financijske industrije, takvi mirovinski fondovi mogu podbaciti kao katalizator dubokih, likvidnih i stabilnih domaćih tržišta kapitala. Umjesto toga, mogli bi doprinijeti financiranju privatiziranih oblika infrastrukture i nekretnina te ojačati hijerarhije globalnog financijskog svijeta."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve