Izjava za javnost plenuma FFZG-a, 17. prosinca 2016.

Povodom povorke podrške Filozofskom fakultetu ispred zgrade Sveučilišta u Zagrebu okupilo se nekoliko stotina studenata i profesora iz Inicijative za Filozofski. Uz prisustvo interventne policije Senat se oglušio na njihove zahtjeve te nije prihvatio novoizabrane članove s Filozofskog fakulteta proglasivši sjednicu Fakultetskog vijeća na kojoj su izabrani nelegalnom. Također je zaključeno da Željko Holjevac ostaje v.d. dekana Filozofskog fakulteta. Kriza upravljanja na FFZG-u se nastavlja.

Interventna policija ispred Sveučilišta u Zagrebu brani zgradu od mirnih prosvjednika s Filozofskog fakulteta, 13. prosinac 2016. godine. (izvor:  Facebook stranica  Plenuma Filozofskog fakulteta)
Interventna policija ispred Sveučilišta u Zagrebu brani zgradu od mirnih prosvjednika s Filozofskog fakulteta, 13. prosinac 2016. godine. (izvor: Facebook stranica Plenuma Filozofskog fakulteta)
Povorka radnika i studenata Filozofskog fakulteta održana u utorak 13.12. krenula je prema zgradi Sveučilišta u Zagrebu kako bi povodom sjednice Senata prosvjedom upozorila na dirigiranu krizu upravljanja Filozofskim fakultetom. U povorci je sudjelovalo nekoliko stotina ljudi. Radilo se o mirnom prosvjedu koji je nadležnom tijelu prijavljen na vrijeme uz poštivanje svih procedura i bez ijednog incidenta. Pri dolasku, na samom ulazu u Sveučilište, povorku je dočekala interventna policija koja je branila studentima i profesorima ulaz u dvorište zgrade. Najoštrije osuđujemo takvu demonizaciju studenata i profesora te manipulaciju okolnostima i naravi našega prosvjeda te odbijamo biti nepodobna preslika stranih nasilnika.

Rektor Boras dopustio je, međutim, novoizbranim predstavnicima Filozofskog fakulteta u Senatu da prisustvuju sjednici, ali bez prava glasa i prava na raspravu, dok je točku o Filozofskom fakultetu pristao uvrstiti na dnevni red, ali na sam kraj sjednice. Sjednici je prisustvovao i takozvani o.d. dekana Željko Holjevac, jedan od glavnih i odgovornih Borasovih marioneta, koji je imao pravo glasa, iako na svojoj matičnoj instituciji nema nikakav demokratski legitimitet. To je pravo glasa, očekivano, iskoristio da bi lažima opravdao situaciju čiju kaotičnost svakim novim korakom maliciozno generira, čime se dodatno razotkrio kao marioneta u rukama Rektorata. Rektor Boras senatorima je na licu mjesta predočio pravno mišljenje privatne odvjetničke kuće Mihočević & Bajs, iako o ovim pitanjima svoje mišljenje treba, prije svega, dati Odbor za statutarna pitanja Sveučilišta. Senatori su s 9 suzdržanih glasova, a ostalima za, sjednicu Fakultetskog vijeća od 21.11. proglasili nelegalnom, a time i sve odluke koje je Vijeće na toj sjednici donijelo, uključujući i onu o razrješenju Željka Holjevca s mjesta o. d. dekana. S obzirom na duhovnu klimu na Senatu, možemo sa žaljenjem utvrditi da znamo što će i u budućnosti utjecati na njegove odluke: trebamo dakle samo čekati da rektor senatorima kaže „Skoči.“.

Plenum Filozofskog fakulteta stoga smatra odluku Senata Sveučilišta u Zagrebu u vezi Filozofskog fakulteta donesenu na sjednici 13.12. neprihvatljivom i štetnom po Filozofski fakultet i samo Sveučilište u Zagrebu. Na Fakultetu i dalje dosljedno opstaje suspenzija institucionalne demokracije koja ušutkava i difamira sve točke otpora, dok si rektor Boras pili granu na kojoj sjedi. Granično je nemoralno, a i iznimno uvredljivo za predstavljanje, zaštitu i organizaciju interesa Fakulteta zadužiti silom nametnutog čovjeka koji, pod budnim okom Rektorata, iz zaleđa proizvodi tenzije, uspostavlja nelegitimnu kontrolu i obezvređuje temeljne kontrolne točke legalnog djelovanja institucije – sve studente i profesore koji se bore za regularnu svakodnevicu. Nedvosmisleno naznačujemo da nećemo trpjeti daljnja ušutkavanja, zatiranja ni huškačka omalovažavanja. Car je gol!

Jedan svijet, jedna borba!
Plenum Filozofskog fakulteta

Vezani članci

  • 7. travnja 2016. Fotografija 203. plenuma preuzeta je s Facebook stranice  Akademska solidarnost (foto: Niko Goga) Izvještaj s 203. plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 6. travnja 2016. Na 203. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu raspravljalo se o provedbenim koracima u realizaciji službene suradnje s KBF-om te kako u njih efikasno intervenirati da bi se spriječilo sklapanje ugovora. Raspravljalo se i o prijetnji autonomiji FFZG-a te suspenziji prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Branke Galić. Sazvana je radna grupa za medije i radna grupa za procjenu trenutne situacije. Idući plenum održat će se 13. travnja 2016. godine u 20h, D7.
  • 14. travnja 2016. Početak 204. plenuma, 13.4.2016. (foto: MN) Izvještaj s 204. plenuma, 13. travnja 2016. Sinoć ste u Dvorani 7, između ostaloga, mogli saznati ponešto o pravnim aspektima suspenzije prodekanice Galić, čuti u kojem su obliku FFZG i KBF dosad surađivali i na koji način se ta suradnja razlikuje od nove sporne "suradnje" te koje su još suradnje, osim aktualne s KBF-om, potencijalno sporne i zašto. Još jednom se moglo čuti da plenumaši ne žele podjele niti diskriminacije u ikojem obliku te da je problem ugovora iznad svega politički problem, a rad Plenuma FFZG-a trenutno je većinom usmjeren na borbu unutar Filozofskog fakulteta. Prenosimo službeni izvještaj.
  • 24. travnja 2016. Izrada transparenta grupe za mini-akcije (izvor: Facebook stranica plenuma Filozofskog fakulteta) Izvještaj s 205. plenuma Filozofskog fakulteta Na 205. plenumu FFZG-a, koji se održao 20. travnja 2016. raspravljalo se o revidiranju odluke o povjerenju novinaru za snimanje dokumentarca, zatim o pravnim aspektima slučaja prodekanice Galić, o najavljenoj cenzuri rasprave na Fakultetskome vijeću, o Prijedlogu novoga Pravilnika o postupku vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu koji je predložen na Senatu Sveučilišta u Zagrebu te o potpori radnicima za Praznik rada.
  • 30. rujna 2016. Akcija "Student, a ne terorist!", 26.9.2016., ispred FFZG-a (izvor:  Facebook stranica plenuma Filozofskog fakulteta) Izvještaj s 210. plenuma Filozofskog fakulteta Na 210. plenumu FFZG-a, održanom u izvanrednim okolnostima ispred zgrade fakulteta, raspravljalo se o opstrukciji rada plenuma te novim postupcima dekana Previšića i rektora Borasa zbog kojih je plenum izglasao mogućnost blokiranja fakulteta ako dekan Previšić do 3. listopada ne podnese ostavku. Također, plenum je zatražio da rektor Boras da ostavku te će tražiti studentske zborove ostalih sastavnica Sveučilišta da supotpišu zahtjev. Plenum je oštro osudio nasilje uz napomenu da dosad ni na jednom plenumu nije bilo ekscesa.
  • 5. listopada 2016. Izvor:  Facebook stranica plenuma Filozofskog fakulteta Izvještaj s 211. plenuma Filozofskog fakulteta + izjava za medije Na 211. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održanog 3. listopada, raspravljalo se o statusu plenuma i studentskih predstavnika te njihova odnosa sa studentskim zborom, smjeru kretanja politike fakulteta s obzirom na v.d. dekana Holjevca, te legalnosti izbora novih prodekana od strane Senata.
  • 23. studenoga 2016. Predstavljanje kandidacijske liste "Filozofski je naš!" u predvorju knjižnice FFZG-a uoči održavanja izbora za Studentski zbor Filozofskog fakulteta (izvor: Facebook stranica kandidacijske liste "Filozofski je naš!") Izvještaj s 213. plenuma Filozofskog fakulteta Uoči izbora za Studentski zbor Filozofskog fakulteta, održan je još jedan plenum. Na plenumu su kandidati liste „Filozofski je naš!“ predstavili svoj program i odgovarali na pitanja koja su se ticala budućeg funkcioniranja SZ-a i njegovog odnosa s plenumom te nastavka borbe za besplatno obrazovanje. Plenum je izglasao podršku radnicima/ama Studentskog centra u borbi za njihova prava.
  • 8. travnja 2016. Autor vizuala: Antonio Karacha Izjava za medije Plenuma FFZG, 7. travnja 2016. Radna grupa za medije, delegirana na 203. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u svojem priopćenju za javnost izražava izglasani stav o ugovorima s Katoličkim bogoslovnim fakultetom te najavljenoj nelegitimnoj suspenziji prodekanice Branke Galić: ''Ključna razlika između teorije utemeljene u kritičkoj misli i teorije ograničene dogmom čini ova dva fakulteta nespojivima. Pravna i svjetonazorska neusklađenost otvara prostor cenzuri nastavnih sadržaja, a samim time i zatomljivanju kritičke misli na Filozofskom fakultetu.''
  • 21. travnja 2016. Transparent na pročelju zgrade Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Foto: IJ) Izjava Plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu za javnost i medije Na sjednici Fakultetskog vijeća 21. travnja 2016. dekanov pokušaj onemogućavanja otvorene rasprave izazvao je revolt među članovima Fakultetskog vijeća koji su većinski demonstrativno napustili sjednicu pokazavši da neće pristati na nedemokratske standarde koje se pokušava nametnuti. Plenum Filozofskog fakulteta izglasao je nepovjerenje Upravi fakulteta zbog cenzure te nepoštivanja zakona i propisa.
  • 7. listopada 2016. Svečana promocija doktora znanosti i umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (izvor: Hina / Tomislav Pavlek - 25.9.2016). Autorska prava su zaštićena, nije dozvoljeno preuzimanje, prenošenje i redistribuiranje sadržaja Hine. Napamet naučeni tržišni refren Obrazovanje u Hrvatskoj stiješnjeno je između optimističnog utopijskog liberalno-pluralističkog koncepta koji zagovaraju pobornici Cjelovite kurikularne reforme, permanentnih pritisaka za daljnjom komercijalizacijom i ekonomizacijom sustava i njegovih aktera te impulsa klerikalizacije obrazovnog sustava, uslijed čega brojne teme vezane uz obrazovanje ostaju neotvorene u široj javnosti. S Hrvojem Tutekom s Odsjeka za anglistiku FFZG-a razgovarali smo o prelamanju političkih silnica u obrazovanju, položaju studenata i akademskih radnika te manje vidljivim problemima desnog napada na sekularnu i humanističku obrazovnu, napose sveučilišnu tradiciju.
  • 31. listopada 2016. Skup Antifašističkog fronta žena u selu kraj Splita, svibanj 1944. godine (izvor: Znaci.net). Borba u polju diseminacije znanja U uvjetima depolitiziranog identitarnog (post)diskursa odvojenost koncepta roda od pripadajućih ekonomskih kategorija ideološka je nadgradnja buržoasko-tehnokratske vizije kurikularne reforme. U tom se kontekstu ključnima pokazuju emancipatorni napori za smještanjem feminističkog obrazovanja unutar obrazovnih institucija, ali uz očuvanje neformalnih oblika proizvodnje znanja koja bi trebala težiti širem, klasnom povezivanju te pomjeranju obrazovnog modela individualnog osnaživanja prema sistemskoj, kolektivnoj borbi za zajedničke društvene interese. O navedenim temama razgovarali smo s Andrejom Gregorinom iz Centra za ženske studije u Zagrebu.
  • 29. studenoga 2010. Alex Callinicos: Sveučilišta u neoliberalnom svijetu (I)

    Alex Callinicos u svom tekstu “Sveučilišta u neoliberalnom svijetu”, kojeg ćemo objaviti u četiri dijela, govori o ekspanziji visokog obrazovanja u Velikoj Britaniji čiji je cilj učiniti sveučilišta profitabilnim te ih prestrukturirati po potrebama krupnog kapitala dok se među samim visokoškolskim ustanovama potiče kompetitivnost, a izdvajanja za studente se režu tjerajući studente da ulaze u […]

  • 20. studenoga 2011. Alan Nasser i Kelly Norman: Mjehur studentskih dugova zbog kredita – Prokletstvo prve američke generacije zahvaćene mjerama štednje

    Prošloga je ljeta objavljeno kako studentski kreditni dug od 830 milijardi američkih dolara premašuje totalni američki dug na kreditnim karticama koji se i sam umjetno podigao na 827 milijardi dolara, a studentski kreditni dug raste za 90 milijardi dolara godišnje. Daleko je manje studenata nego korisnika kreditnih kartica. Postoji li mogućnost mjehura studentskog duga u […]

  • 24. rujna 2014. Alen Sućeska: Koga obrazuje obrazovanje? Gramsci i hegemonijska funkcija obrazovanja

    Na koji način obrazovanje vrši bitnu hegemonijsku ulogu u reprodukciji cjeline socijalne strukture kroz naslijeđeni klasni jezik, klasna značenja i klasni svjetonazor, te ga utoliko svaki progresivan društveni pokret treba postaviti u središte svojeg revolucionarnog političkog projekta, analizira Alen Sućeska u tekstu objavljenom u listopadu 2013. u zborniku “Političko-Pedagoško: Janusova lica pedagogije” udruge Blaberon. Moderni […]

  • 14. prosinca 2010. Alex Callinicos: Sveučilišta u neoliberalnom svijetu (III)

    Donosimo treći dio teksta “Sveučilišta u neoliberalnom svijetu”, poglavlje “Proletarizacija i prekarnost” u kojem Callinicos razmatra postepenu proletarizaciju akademskih profesija, pri čemu se profesore svodi na visokokvalificirane radnike za plaću, dok se istovremeno sveučilišta sve više oslanjaju na privremeno zaposleno osoblje, zbog čega se sve veći broj znanstvenog osoblja nalazi na nesigurnim poslovima. S druge […]

  • 26. svibnja 2011. Andrea Milat: Obrazovanje u EU između tržišnog i javnog dobra

    Na bojnom polju politike visokog obrazovanja i znanosti sukobljavaju se dva suprotna ideološka koncepta, a osnovu sukoba čini oprečno poimanje obrazovanja i znanosti kao javnog dobra odnosno kao robe. U sukob su involvirani veliki igrači. Na strani obrazovanja kao javnog dobra diljem svijeta nalaze se u prvom redu studenti – posljednje tri do četiri godine […]

  • 15. ožujka 2016. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar, dekan Katoličkog Bogoslovnog fakulteta Tonči Matulić, kardinal Josip Bozanić, predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner i Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu na svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća KBF-a povodom proslave 20. obljetnice povratka tog fakulteta u okrilje zagrebačkoga Sveučilišta (Izvor: HINA / Zagrebačka nadbiskupija / mm / 11.3.2016 - autorska prava su zaštićena, nije dozvoljeno preuzimanje, prenošenje i redistribuiranje sadržaja Hine) Amenovanje ugovora na neodređeno U jeku neokonzervativizacije hrvatskog društva ponovno je iskrsnulo pitanje uspostave formalne suradnje Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Trenutna Uprava FFZG-a još žustrije nego prije pokušava osigurati pristanak za novi prijedlog ugovora koji nije ništa manje sporan od svoje prethodne verzije. Problemi koje pritom identificiramo jasno ukazuju kako se i u prostoru obrazovanja otvara svjetonazorsko bojno polje. S obzirom na to, itekako je nužno razvoj situacije držati pod povećalom i pokušati formirati kritičku javnu svijest o potrebi pružanja otpora navedenome planu.