«Odbrojavanje» za društveno odgovorniji plesni centar / predizborna debata

U trenutnom gradskom politikom ugroženom prostoru kina Tuškanac (peticija), u sklopu kampanje „Odbrojavanje za društveno odgovorniji plesni centar“ UPUH-a i Plenuma Zagrebačkog plesnog centra, održan je okrugli stol s kandidatima na lokalnim izborima u Zagrebu. U polemičkoj atmosferi uz intervencije iz publike, o temama autonomije i održivosti plesne umjetnosti, gradskim kulturnim politikama, modelima organizacije i financiranja u kulturi i nasrtaju na AKC Mediku, debatirali su Marko Torjanac (NLSŠ, HSLS, ZS), Anka Mrak Taritaš i Tomislav Stojak (SDP, HNS, HSS, HSU, NAPRIJED HRVATSKA!, SU), Milana Vuković Runjić (BANDIĆ MILAN 365 - STRANKA RADA I SOLIDARNOSTI) i Goran Sergej Pristaš (Zagreb je NAŠ!, Nova ljevica, ORaH, Radnička fronta, Za grad), uz uvodne riječi Ane Kreitmeyer i Silvie Marchig, te moderaturu Zdravka Popovića i Nataše Govedić, a na podlozi ideje o obvezujućem javnom govoru u politici.

Featured Video Play Icon


Uključi se u akciju «Odbrojavanje» za društveno odgovorniji plesni centar:

 

02/05/2017 @ 10h – 03/05/2017 @ 10h Ispred Gradske skupštine Grada Zagreba

Tjelovanje, 24-satna akcija

 

09/05/2017 @ 17-20h Ilica 10, dvorište ZPC-a

Kakav plesni centar želimo, radionica za plesnu zajednicu i sve zainteresirane

 

11/05/2017 @ 11h Kino Tuškanac

Okrugli stol s predstavnicima kandidata za gradonačelnika/gradonačelnicu Zagreba, razgovor moderiraju Nataša Govedić i Zdravko Popović

 

Dugogodišnja nastojanja plesne scene da organizira javni plesni centar kojim će se upravljati transparentno i odgovorno, ponovno je postala aktualna prije točno godinu dana. Tada je odlukom gradonačelnika Bandića, prostor Zagrebačkog plesnog centra «iza zatvorenih vrata» i na principu političke podobnosti dat na upravljanje Zagrebačkom kazalištu mladih.

 

Tom je odlukom gradska uprava praktički po drugi put (prvi put 2009.) privatizirala jedini prostorni i produkcijski resurs za ples u Zagrebu, ovaj put pod krinkom racionalizacije troškova.

 

Danas je zbog te odluke upravljanje, kadroviranje, programiranje i financiranje plesne umjetnosti u Zagrebačkom plesnom centru u rukama jedne osobe – ravnateljice dramskog kazališta – koja obje funkcije obnaša provodeći Bandićevu politiku.

 

Ta politika korupciju, klijentelizam i nepotizam stavlja ispred transparentnog i odgovornog raspolaganja javnim resursima. Nažalost, Zagrebački plesni centar samo je još jedan primjer kako se javni resursi u gradu Zagrebu koriste za uhljebljivanje politički podobnih, a ne djelovanje u širem društvenom interesu na principu jednakih šansi.

 

Naša je umjetnička i građanska dužnost ukazati na društveno neodgovorne procese upravljanja javnim dobrom, odnosno naše je pravo i obaveza prostor plesne umjetnost i rada u umjetničkom polju obraniti od takve politike zagovarajući drugačije, pravednije odnose i načine upravljanja.

 

Zato smo u susret lokalnim izborima odlučili organizirati akciju Odbrojavanje. Akcijom želimo još jednom ukazati na propuste u upravljanju gradom, uzimajući pritom Zagrebački plesni centar za paradigmatski primjer štetne politike, istovremeno nastavljajući zagovarati autonomiju plesu kroz osnivanje javne ustanove za ples kojom će se upravljati na transparentan i društveno odgovoran način.

 

Akcija Odbrojavanje započet će Tjelovanjem, 24-satnom protestnom akcijom na Markovom trgu, zatim će se nastaviti radionicom za plesnu zajednicu i sve zainteresirane na kojoj ćemo razvijati model društveno odgovornog centra za ples, a završit će okruglim stolom na temu Zagrebačkog plesnog centra i upravljanja javnim prostorima u gradu.

 

Pozivamo vas da nam se pridružite i aktivno sudjelujete u svim aktivnostima.

 

Plesna zajednica i građani u bojkotu Zagrebačkog plesnog centra

 

RASPORED AKTIVNOSTI

 

02/05/2017 @ 10h – 03/05/2017 @ 10h Ispred Gradske skupštine Grada Zagreba

Tjelovanje, 24-satna akcija

 

Hm, misliš da nisi plesač/ica? Ne brini, svi su dobrodošli i svačiji ples je jednako važan!

Za sudjelovanje se upiši u kalendar na linku ispod.

Termin kojeg upišeš znači da ćeš u to vrijeme svojim plesom ili bilo kakvim fizičkim prisustvom biti na Markovom trgu.

http://doodle.com/poll/fekkrgnfnnyap9ni

 

+++ upute +++

 

Pozivamo sve plesne umjetnice i umjetnike te sve one koji svojim plesom ili bilo kakvim fizičkim prisustvom žele sudjelovati u akciji da se upišu u kalendar. Upisivanje smjene (vrijeme u kojem možeš biti na trgu) omogućava pregled nad 24-satnom rotacijom – odnosno pokušajem da izvedemo 24-satni, neprekinuti protestni ples na Markovom trgu.

 

Dan pred akciju ćemo definirati točnu rotaciju (prijedlog je da se u rotaciji ostaje 60 minuta). Rotaciju možete izvesti sami ili s nekim u paru ili grupi, ili se nekome možete spontano pridružiti. Računajte da se netko može priključiti i vama. Također, imajte na umu da se možete predbilježiti i za dežurstvo – grupu koja bdije nad onima koji tjeluju (posebno u noćnim satima) te je spremna reagirati u slučaju da se na lokaciji pojave novinari ili policija. Sve one koji akciju žele dokumentirati pozivamo da ponesu svoje aparate.

 

09/05/2017 @ 17-20h Ilica 10, Dvorište ZPC-a

Kakav plesni centar želimo, radionica za plesnu zajednicu i sve zainteresirane

 

11/05/2017 @ 11h Kino Tuškanac

Okrugli stol s predstavnicima kandidata za gradonačelnika/gradonačelnicu Zagreba, razgovor moderiraju Nataša Govedić i Zdravko Popović

(Izvor)

 

Vezani članci

  • 15. listopada 2016. 30. Riječki karneval, 10. veljače 2013. (izvor: Roberta F. prema Creative Commons licenci). Urbane sinegdohe Projekt Europske prijestolnice kulture za jedan od svojih ciljeva ima revitalizaciju postindustrijskih urbanih krajobraza. Na taj način, pod lozinkom „urbane regeneracije“, proizvode se sveobuhvatne ekonomske i socijalne posljedice. S jedne strane, potvrđuje se ireverzibilnost procesa deindustrijalizacije prelaskom na djelatnosti tzv. „ekonomije znanja“ ili „informacijske ekonomije“, dok se s druge uspostavlja klasna barijera pristupu visokokomodificiranim središnjim gradskim prostorima te održava prekarizacija radne snage u „dinamičnoj“ kulturnoj i drugim uslužnim djelatnostima.
  • 30. rujna 2016. Radnici knjižare na Hay festivalu u Walesu 2016. godine (izvor: Andrew Lih prema Creative Commons licenci). Eksploatacijski potencijali festivalskog formata Deinstitucionalizacija koja je zahvatila javni sektor i inaugurirala outsourcing kao poslovni standard, transformirala je i institucionalni krajobraz kulturne proizvodnje, izmjestivši kulturne djelatnosti iz financijski sigurnijeg okrilja države na tržište projektnih prijedloga te u utrku za privatnim, poslovnim i javnim financijerima. Suočen s promjenom izvora materijalnih uvjeta svoje reprodukcije, sektor je promijenio i strukturu radnih mjesta - uz prekarnost rada, atomizacija aktera na kulturnoj sceni pogoduje nesindikaliziranosti radništva, a time je otežano i stvaranje mogućnosti za strateški promišljene i organizirane intervencije u reprodukciju postojećeg stanja.
  • 9. ožujka 2010. Ljetna škola – Franck Lepage: Od obrazovanja naroda do pripitomljavanja preko “kulture” (Povijest utopije o emancipaciji)

    U sklopu Ljetne škole prenosimo prijevod teksta Francka Lepagea iz hrvatskog izdanja Le Monde Diplomatiquea za svibanj 2009. u kojem se pitanju narodnog obrazovanja i socijalnih antagonizama u Francuskoj pristupa problematizirajući pojam “kulture” u situaciji u kojoj se ona poistovjećuje s “umjetnošću”, umjesto bilo kojim društvenim odnosom. Također, kako “kulturno”, poništavanjem “političkog” u smislu vrijednosnog […]

  • 30. rujna 2016. Prosvjed američkog sindikata umjetnika, oko 1935. godine (izvor: Smithsonianov arhiv američke umjetnosti prema Fair Use licenci). O klasnoj strukturi kulturne proizvodnje Propast realnih socijalizama uz prateću devastaciju socijalne države odrazila se i na kulturni život društva. Prije svega, napušteno je shvaćanje kulture kao cjelokupnog načina djelovanja u prilog razumijevanju kulture kao umjetničkog stvaralaštva. Uslijedila je njena transformacija u ekonomsku aktivnost povezanu s različitim granama privrede, čime je promijenjena i njezina uloga u društvenoj reprodukciji. S Vesnom Vuković iz BLOK-a razgovarali smo o refleksijama navedenih transformacija na kulturno polje, kulturnu i umjetničku djelatnost te na položaj radnika/ca u kulturi, kao i o mogućim lijevim strategijama unutar ovog sektora.
  • 31. siječnja 2016. Kulturni materijalizam i politike identiteta "Činjenica je da 'identiteti' imaju materijalnu osnovu u kapitalističkim procesima. A samo zato što su konstruirani (iz te materijalne osnove) ne znači da se naprosto radi o spontanim odgovorima na životnu situaciju iz koje izrastaju, koja se može modificirati ili odbaciti po volji. Dakle nije realistično reći nekome 'imaš pogrešan identitet; trebaš zapravo misliti o sebi kao o radniku'. Govoriti o kapitalizmu znači govoriti o sustavu jedinstva u različitosti, kompleksnog jedinstva strukturiranog antagonizmima. U bilo kojoj konkretnoj kapitalističkoj formaciji, snage koje se pojavljuju kao podrška opozicijskim i ljevičarskim borbama obično dolaze iz neke identitetske pozicije; a obično iz više od jedne identitetske pozicije, jer se linije antagonizma križaju, a polja politizacije preklapaju."
  • 23. travnja 2016. Suveniri na Dolcu (foto: KD). Prema sezoni bez kraja Aproprijacijom različitih srednjoeuropskih modela svojih turističkih uzora, i „mali Beč“ odnedavno se upisao na mapu važnih turističkih destinacija. Uz zanemarivanje ograničenih resursa lokacije, turistička mašinerija u svrhe brendiranja Grada Zagreba sa sobom neizbježno donosi gentrifikacijske procese, komodifikaciju i depolitizaciju kulture. Revizionizam „sretnog zaborava“ upisan je i u većinu itinerara grada, koji uglavnom izostavljaju period od 1918. do 1991. godine, u istom ključu pretvarajući Trg maršala Tita u „Kazališni trg“.
  • 30. rujna 2016. Operacija:grad 2008 :: Europska kulturna politika i nezavisna kulturna scena regije (izvor: Tomislav Medak prema Creative Commons licenci). Infrastrukturni deficiti kulturne participacije Kulturna se djelatnost obično promatra kroz prizmu samoaktualizacije kulturnih radnika/ca pa često gubimo iz vida strukturne probleme sektora. Riječ je, prije svega, o problemu prekarnosti rada u kulturi koji je vezan uz financiranje relativno kratkotrajnim projektima, zbog čega izostaje sustavno i strateški osmišljena politika kulturne djelatnosti. U kulturi se pojavljuju i neki opći trendovi poput reprodukcije klasnih, rodnih i etničkih nejednakosti te nejednakog pristupa kulturnim sadržajima. O ovim temama razgovarali smo s dr. sc. Jakom Primorac, sociologinjom s Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu.
  • 2. rujna 2014. Katerina Duda: Socijalizam kao brend – pakiranje iskustva života u nekadašnjem sustavu u turističku ponudu Istočne Europe

    Nakon što je 1990-e proveo kao potisnuti dio neželjene povijesti istočne Europe, socijalizam se u posljednjih desetak godina vraća kao turistički sadržaj prikladno ispražnjen od svake političke poruke koja nije totalitarizam. Katerina Duda propituje učinke banalizacije koje dinamika turizma diktira komodifikacijom socijalističkih ideja i simbola. Dok klopate s lokalnim stanovništvom, oduševit ćete se kako još […]

  • 28. prosinca 2014. Lutz Henke: Zašto smo prefarbali najpoznatije berlinske grafite

    Lutz Henke, sukreator muralâ u četvrti Kreutzberg, za Guardian objašnjava kakve je poteškoće za život u gradu donijela gentrifikacija berlinskih četvrti i kako je natjerala ulične umjetnike da odbiju artificijelno savezništvo te odgovore intervencijom kojom će sami presuditi svojoj umjetnosti. Gentrifikacija i zombifikacija Berlina u punom je jeku. Radije ćemo uništiti svoju uličnu umjetnost nego […]

  • 3. kolovoza 2012.
    Featured Video Play Icon
    Olimpijske igre – vladin cinični dar investitorima

    Podržavate li globalnu borbu za besplatno, potpuno javno financirano obrazovanje na svim razinama? Ako da, zašto da, ako ne, zašto ne? Prije svega, apsolutno je podržavam, i na vrlo jednostavnoj razini ideala – na moralnoj i etičkoj razini, ali i na praktičnoj razini, jer u Ujedinjenom Kraljevstvu smo posljednjih par generacija imali nešto slično. Imali […]

  • 3. listopada 2013. Hito Steyerl: Politika umjetnosti: Suvremena umjetnost i tranzicija prema postdemokraciji

    “Možemo pretpostaviti da je umjetnost – osim rada u kućanstvu i njegovateljskog posla – industrija s najvećom fluktuacijom neplaćene radne snage. To je sustav koji se održava na životu hraneći se vremenom i energijom neplaćenih pripravnika i samoeksploatacijom na svakom nivou i gotovo u svakoj funkciji. Neplaćeni rad i obijesno izrabljivanje nevidljiva su tamna tvar […]

  • 4. rujna 2011. George Monbiot: Pored akademskih izdavača Murdoch se čini kao socijalist

    George Monbiot, engleski pisac, ekološki i politički aktivist objašnjava u svojoj kolumni u Guardianu kako akademski izdavači zarađuju na javno financiranim istraživanjima te što bi trebalo učiniti da se takvoj parazitskoj praksi stane na kraj. Tekst objavljen u Guardianu 29. kolovoza 2011. pod naslovom “Pored akademskih izdavača Murdoch se čini kao socijalist”. Akademski izdavači naplaćuju […]