«Odbrojavanje» za društveno odgovorniji plesni centar / predizborna debata

U trenutnom gradskom politikom ugroženom prostoru kina Tuškanac (peticija), u sklopu kampanje „Odbrojavanje za društveno odgovorniji plesni centar“ UPUH-a i Plenuma Zagrebačkog plesnog centra, održan je okrugli stol s kandidatima na lokalnim izborima u Zagrebu. U polemičkoj atmosferi uz intervencije iz publike, o temama autonomije i održivosti plesne umjetnosti, gradskim kulturnim politikama, modelima organizacije i financiranja u kulturi i nasrtaju na AKC Mediku, debatirali su Marko Torjanac (NLSŠ, HSLS, ZS), Anka Mrak Taritaš i Tomislav Stojak (SDP, HNS, HSS, HSU, NAPRIJED HRVATSKA!, SU), Milana Vuković Runjić (BANDIĆ MILAN 365 - STRANKA RADA I SOLIDARNOSTI) i Goran Sergej Pristaš (Zagreb je NAŠ!, Nova ljevica, ORaH, Radnička fronta, Za grad), uz uvodne riječi Ane Kreitmeyer i Silvie Marchig, te moderaturu Zdravka Popovića i Nataše Govedić, a na podlozi ideje o obvezujućem javnom govoru u politici.

Featured Video Play Icon


Uključi se u akciju «Odbrojavanje» za društveno odgovorniji plesni centar:

 

02/05/2017 @ 10h – 03/05/2017 @ 10h Ispred Gradske skupštine Grada Zagreba

Tjelovanje, 24-satna akcija

 

09/05/2017 @ 17-20h Ilica 10, dvorište ZPC-a

Kakav plesni centar želimo, radionica za plesnu zajednicu i sve zainteresirane

 

11/05/2017 @ 11h Kino Tuškanac

Okrugli stol s predstavnicima kandidata za gradonačelnika/gradonačelnicu Zagreba, razgovor moderiraju Nataša Govedić i Zdravko Popović

 

Dugogodišnja nastojanja plesne scene da organizira javni plesni centar kojim će se upravljati transparentno i odgovorno, ponovno je postala aktualna prije točno godinu dana. Tada je odlukom gradonačelnika Bandića, prostor Zagrebačkog plesnog centra «iza zatvorenih vrata» i na principu političke podobnosti dat na upravljanje Zagrebačkom kazalištu mladih.

 

Tom je odlukom gradska uprava praktički po drugi put (prvi put 2009.) privatizirala jedini prostorni i produkcijski resurs za ples u Zagrebu, ovaj put pod krinkom racionalizacije troškova.

 

Danas je zbog te odluke upravljanje, kadroviranje, programiranje i financiranje plesne umjetnosti u Zagrebačkom plesnom centru u rukama jedne osobe – ravnateljice dramskog kazališta – koja obje funkcije obnaša provodeći Bandićevu politiku.

 

Ta politika korupciju, klijentelizam i nepotizam stavlja ispred transparentnog i odgovornog raspolaganja javnim resursima. Nažalost, Zagrebački plesni centar samo je još jedan primjer kako se javni resursi u gradu Zagrebu koriste za uhljebljivanje politički podobnih, a ne djelovanje u širem društvenom interesu na principu jednakih šansi.

 

Naša je umjetnička i građanska dužnost ukazati na društveno neodgovorne procese upravljanja javnim dobrom, odnosno naše je pravo i obaveza prostor plesne umjetnost i rada u umjetničkom polju obraniti od takve politike zagovarajući drugačije, pravednije odnose i načine upravljanja.

 

Zato smo u susret lokalnim izborima odlučili organizirati akciju Odbrojavanje. Akcijom želimo još jednom ukazati na propuste u upravljanju gradom, uzimajući pritom Zagrebački plesni centar za paradigmatski primjer štetne politike, istovremeno nastavljajući zagovarati autonomiju plesu kroz osnivanje javne ustanove za ples kojom će se upravljati na transparentan i društveno odgovoran način.

 

Akcija Odbrojavanje započet će Tjelovanjem, 24-satnom protestnom akcijom na Markovom trgu, zatim će se nastaviti radionicom za plesnu zajednicu i sve zainteresirane na kojoj ćemo razvijati model društveno odgovornog centra za ples, a završit će okruglim stolom na temu Zagrebačkog plesnog centra i upravljanja javnim prostorima u gradu.

 

Pozivamo vas da nam se pridružite i aktivno sudjelujete u svim aktivnostima.

 

Plesna zajednica i građani u bojkotu Zagrebačkog plesnog centra

 

RASPORED AKTIVNOSTI

 

02/05/2017 @ 10h – 03/05/2017 @ 10h Ispred Gradske skupštine Grada Zagreba

Tjelovanje, 24-satna akcija

 

Hm, misliš da nisi plesač/ica? Ne brini, svi su dobrodošli i svačiji ples je jednako važan!

Za sudjelovanje se upiši u kalendar na linku ispod.

Termin kojeg upišeš znači da ćeš u to vrijeme svojim plesom ili bilo kakvim fizičkim prisustvom biti na Markovom trgu.

http://doodle.com/poll/fekkrgnfnnyap9ni

 

+++ upute +++

 

Pozivamo sve plesne umjetnice i umjetnike te sve one koji svojim plesom ili bilo kakvim fizičkim prisustvom žele sudjelovati u akciji da se upišu u kalendar. Upisivanje smjene (vrijeme u kojem možeš biti na trgu) omogućava pregled nad 24-satnom rotacijom – odnosno pokušajem da izvedemo 24-satni, neprekinuti protestni ples na Markovom trgu.

 

Dan pred akciju ćemo definirati točnu rotaciju (prijedlog je da se u rotaciji ostaje 60 minuta). Rotaciju možete izvesti sami ili s nekim u paru ili grupi, ili se nekome možete spontano pridružiti. Računajte da se netko može priključiti i vama. Također, imajte na umu da se možete predbilježiti i za dežurstvo – grupu koja bdije nad onima koji tjeluju (posebno u noćnim satima) te je spremna reagirati u slučaju da se na lokaciji pojave novinari ili policija. Sve one koji akciju žele dokumentirati pozivamo da ponesu svoje aparate.

 

09/05/2017 @ 17-20h Ilica 10, Dvorište ZPC-a

Kakav plesni centar želimo, radionica za plesnu zajednicu i sve zainteresirane

 

11/05/2017 @ 11h Kino Tuškanac

Okrugli stol s predstavnicima kandidata za gradonačelnika/gradonačelnicu Zagreba, razgovor moderiraju Nataša Govedić i Zdravko Popović

(Izvor)

 

Vezani članci

  • 15. listopada 2016. Urbane sinegdohe Projekt Europske prijestolnice kulture za jedan od svojih ciljeva ima revitalizaciju postindustrijskih urbanih krajobraza. Na taj način, pod lozinkom „urbane regeneracije“, proizvode se sveobuhvatne ekonomske i socijalne posljedice. S jedne strane, potvrđuje se ireverzibilnost procesa deindustrijalizacije prelaskom na djelatnosti tzv. „ekonomije znanja“ ili „informacijske ekonomije“, dok se s druge uspostavlja klasna barijera pristupu visokokomodificiranim središnjim gradskim prostorima te održava prekarizacija radne snage u „dinamičnoj“ kulturnoj i drugim uslužnim djelatnostima.
  • 30. rujna 2016. Eksploatacijski potencijali festivalskog formata Deinstitucionalizacija koja je zahvatila javni sektor i inaugurirala outsourcing kao poslovni standard, transformirala je i institucionalni krajobraz kulturne proizvodnje, izmjestivši kulturne djelatnosti iz financijski sigurnijeg okrilja države na tržište projektnih prijedloga te u utrku za privatnim, poslovnim i javnim financijerima. Suočen s promjenom izvora materijalnih uvjeta svoje reprodukcije, sektor je promijenio i strukturu radnih mjesta - uz prekarnost rada, atomizacija aktera na kulturnoj sceni pogoduje nesindikaliziranosti radništva, a time je otežano i stvaranje mogućnosti za strateški promišljene i organizirane intervencije u reprodukciju postojećeg stanja.
  • 9. ožujka 2010. Ljetna škola – Franck Lepage: Od obrazovanja naroda do pripitomljavanja preko “kulture” (Povijest utopije o emancipaciji)
  • 30. rujna 2016. O klasnoj strukturi kulturne proizvodnje Propast realnih socijalizama uz prateću devastaciju socijalne države odrazila se i na kulturni život društva. Prije svega, napušteno je shvaćanje kulture kao cjelokupnog načina djelovanja u prilog razumijevanju kulture kao umjetničkog stvaralaštva. Uslijedila je njena transformacija u ekonomsku aktivnost povezanu s različitim granama privrede, čime je promijenjena i njezina uloga u društvenoj reprodukciji. S Vesnom Vuković iz BLOK-a razgovarali smo o refleksijama navedenih transformacija na kulturno polje, kulturnu i umjetničku djelatnost te na položaj radnika/ca u kulturi, kao i o mogućim lijevim strategijama unutar ovog sektora.
  • 31. siječnja 2016. Kulturni materijalizam i politike identiteta Kako stvoriti univerzalni socijalistički projekt u kontekstu prioritiziranja „identitarnih politika“ danas je jedno od ključnih pitanja prilikom promišljanja lijevih progresivnih strategija otpora. Iz Up&Undergrounda 27/28 prenosimo prijevod teksta Richarda Seymoura o važnosti materijalizacije kulture i „identitarnih pitanja“ te neophodnosti da se u izgradnji univerzalnog političkog subjekta operacionalizira realno postojeća partikularna iskustva nepravde kao dio materijalnih procesa.
  • 23. travnja 2016. Prema sezoni bez kraja Aproprijacijom različitih srednjoeuropskih modela svojih turističkih uzora, i „mali Beč“ odnedavno se upisao na mapu važnih turističkih destinacija. Uz zanemarivanje ograničenih resursa lokacije, turistička mašinerija u svrhe brendiranja Grada Zagreba sa sobom neizbježno donosi gentrifikacijske procese, komodifikaciju i depolitizaciju kulture. Revizionizam „sretnog zaborava“ upisan je i u većinu itinerara grada, koji uglavnom izostavljaju period od 1918. do 1991. godine, u istom ključu pretvarajući Trg maršala Tita u „Kazališni trg“.
  • 30. rujna 2016. Infrastrukturni deficiti kulturne participacije Kulturna se djelatnost obično promatra kroz prizmu samoaktualizacije kulturnih radnika/ca pa često gubimo iz vida strukturne probleme sektora. Riječ je, prije svega, o problemu prekarnosti rada u kulturi koji je vezan uz financiranje relativno kratkotrajnim projektima, zbog čega izostaje sustavno i strateški osmišljena politika kulturne djelatnosti. U kulturi se pojavljuju i neki opći trendovi poput reprodukcije klasnih, rodnih i etničkih nejednakosti te nejednakog pristupa kulturnim sadržajima. O ovim temama razgovarali smo s dr. sc. Jakom Primorac, sociologinjom s Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu.
  • 2. rujna 2014. Socijalizam kao brend – pakiranje iskustva života u nekadašnjem sustavu u turističku ponudu Istočne Europe
  • 28. prosinca 2014. Zašto smo prefarbali najpoznatije berlinske grafite
  • 3. kolovoza 2012.
    Featured Video Play Icon
    Olimpijske igre – vladin cinični dar investitorima
    Donosimo prijevod mini-intervjua s Douglasom Murphyjem koji je SkriptaTV snimila u studenom 2011. u Zagrebu, kada je u sklopu programa Metodologije valorizacije u organizaciji Centra za dramsku umjetnost održao predavanje „Spomenik čemu?“. U intervjuu govori o visokom obrazovanju u Ujedinjenom Kraljevstvu, Olimpijskim igrama i ulaganjima javnog novca u masivne arhitektonske projekte u gradovima domaćinima. U predavanju se pobliže bavi jednom takvom investicijom - u ogromni „ArcelorMittalOrbit“ toranj, izgrađen u sklopu priprema za Olimpijske igre u Londonu.
  • 3. listopada 2013. Politika umjetnosti: Suvremena umjetnost i tranzicija prema postdemokraciji
  • 4. rujna 2011. Pored akademskih izdavača Murdoch se čini kao socijalist

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve