Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada

Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.

Depose, Deny, Defend - izvor sa stranice: https://x.com/ArkieMiasma/status/1868377049443778983

„To je ono što je naša vladajuća klasa odlučila da će biti normalno”

Aaron Bushnell

U rano jutro na Božić 2023. novinarka židovskog podrijetla Eve Barlow doputovala je iz rodne Škotske. Na balkonu svoje sobe u Sheratonu u Tel Avivu, s kojeg joj se pogled proteže na telavivsku promenadu u Jaffi, Barlow je s osmijehom na licu snimila video objašnjavajući:

„Ovdje je šest ujutro, i tek sam stigla, ostavila torbe u svojoj sobi. Izašla ravno na balkon da udahnem telavivski zrak i da gledam taj život… Trenutno sam preplavljena emocijama. Ne znam što da kažem. Ako niste Židov_kinja mislit ćete da je suludo da Židovi_kinje prošvikaju u ratnoj zoni i osjećaju se sigurnije i sretnije u ratnoj zoni nego bilo gdje drugdje u svijetu, ali doista ne bih trenutno mogla biti sretnija. Ovo je mjesto gdje bih trebala biti. Ovo je mjesto gdje bismo mi trebali biti. Ovo je dom. Tako sam sretna što sam tu i ne mogu dočekati da kažem svijetu što se ovdje događa.”1https://x.com/Eve_Barlow/status/1739141493800002004

Za Barlow Tel Aviv nije ratna zona, iako kilometrima južnije izraelske vojne snage sravnavaju sa zemljom pojas Gaze opravdavajući to ratom protiv Hamasa. Dok vojna mašinerija uništava rezidencijalne kvartove, bolnice i škole u Gazi, u godini koja je prije eskalacije nasilja Izraela prema Gazi nakon 7. listopada već bila naznačena kao najsmrtonosnija godina za palestinsku djecu dosad, Barlow rat povezuje sa srećom, sigurnošću i životom.

Godine 1974., skoro pedeset godina ranije, Michel Foucault u Volji za znanjem piše:

„Ratovi se više ne vode u ime vladara kojeg treba braniti; oni se vode u ime opstanka sviju. Cijeli narodi se pokreću na međusobno ubijanje u ime potrebe da prežive. Pokolji su postali od životne važnosti. To što su toliko režimi mogli voditi toliko ratova, odvodeći u smrt toliko ljudi, kao da je upravljanje životom i opstankom, tijelom i rasom..”2 Foucault, M. Volja za znanjem u: Moć i znanje (ur. H. Burger), str. 94.-95., Globus, Zagreb, 1994.

***

Na Manhattanu 4. 12. 2024. u 6:44h ujutro ispred Hiltona maskirana je osoba pogodila direktora Briana Thompsona s tri metka. Sjela je na bicikl i odvezla se dalje. Pokraj Briana Thompsona ostale su se kotrljati tri čahure u koje su urezane riječi: odbij, odgodi i odbaci (eng. “delay”, “deny”, and “depose”).

Brian Thompson je to jutro krenuo  na godišnji sastanak investitora UnitedHealthcare, osiguravajuće kuće koja je poznata u tom trenutku po najvećem broju odbijanja isplata za pokrivanje troškova zdravstvene skrbi u SAD-u.3“Prema najrecentnijim dostupnim podacima, osiguravajuća kuća [UnitedHealthcare] je odbila procijenjenu trećinu predanih zahtijeva” i “Tvrtka se suočava s višestrukim tužbama zbog odbijanja pokrivanja troškova zdravstvene skrbi. U studenom prošle godine, imanja dvoje preminulih pacijenata_ica je tužilo UHC, navodeći da su njihovi zahtjevi bili odbijeni koristeći model umjetne inteligencije s devestetpostotnom stopom pogreške.” UnitedHealthcare Denies More Claims Than Other Insurers — Angering Patients And Health Systems Riječi na čahurama su referenca na taktike koje osiguravajuće tvrtke koriste za odbijanje pokrivanja troškova zdravstvene skrbi u SAD-u u svrhu povećavanja svog profita.4Varijacija na čestu frazu koja adresira osiguravateljske taktike: “Odgodi, odbij, obrani”: Words on ammo in CEO shooting echo common phrase on insurer tactics: Delay, deny, defend Dva dana kasnije, druga osiguravajuća tvrtka Anthem Blue Cross odlučuje povući svoju odluku da ograniči duljinu trajanja anestezije koju njihovo zdravstveno osiguranje pokriva,5Anthem Blue Cross Blue Shield halts anesthesia payment policy after backlash a s internetskih stranica UnitedHealthcarea nestaju slike i podaci o ljudima koji zauzimaju menadžerske pozicije u korporaciji.
Reakcije na vijest o ubojstvu bile su najrazličitije. Prelazeći preko granica američkog parlamentarnog duopola, s jedne strane, bilo je veselje, čak i stvaranje junaka od, u tom trenutku anonimnog, osumnjičenika. S druge strane, mediji su zašli u moralizacije o ubojstvu i nasilju, pripisujući i mentalne bolesti svima koji su se obradovali ubojstvu rukovodeće osobe u jednoj od najomraženijih branši u SAD-u, koja je koštala mnoge ljude njihova zdravlja i života. Brian Thompson je opisivan kao otac dvoje djece, sasvim običnog života, tobože odvojen od svoje pozicije moći o kojoj su ovisili mnogi drugi životi. Unatoč tome, izgleda da je osoba koja je pucala u Briana Thompsona to jutro postala jedan od najpopularniji ubojica u povijesti.

Pet dana nakon ubojstva, policija uhićuje Luigija Mangionea. Navodno ga je prepoznao gost, a prijavila zaposlenica McDonaldsa.,U podignutoj optužnici za ubojstvo navedena je optužba i za terorizam. Osam dana kasnije žena u Floridi je uhićena pod optužbom za prijetnju terorizmom jer je u telefonskom razgovoru, povodom odbijanja pokrivanja troškova zdravstvene skrbi, s osiguravajućom kućom Anthem Blue Cross rekla: „Odgodi, odbij, odbaci. Vi ste sljedeći.”

Isti dan kad je Mangione uhićen i optužen za ubojstvo i terorizam, za što postoji mogućnost smrtne kazne, bivši marinac Daniel Penny je oslobođen optužbi za ubojstvo psihički oboljelog beskućnika Jordana Neelya, kojeg je 1. 5. 2023. golim rukama udavio na podzemnoj u New Yorku jer mu se činio opasan. To se sve također odvilo na Manhattanu.
U ranije citiranom poglavlju Pravo na smrt i moć nad životom Foucault navodi: „One koji su za druge neka vrsta biološke opasnosti opravdano se ubija..6Foucault, M. Volja za znanjem u: Moć i znanje (ur. H. Burger), str. 95., Globus, Zagreb, 1994.

***

Na Novosadskom željezničkom kolodvoru 1. 11. 2024. oko 11:50 sati urušila se nadstrešnica. Iako izgrađena prije pedeset godina, u vrijeme socijalističke Jugoslavije, nedavno je navodno obnovljena. Pad te nadstrešnice u tom trenutku je ugasio 14 života, a jedna je osoba nekoliko tjedana kasnije umrla od posljedica ozljeda. Marija, studentica Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, u intervjuu za Novosti, opisujući proteste koji su povodom tih smrti počeli, kaže:

„U tom užasu, drago mi je što se deo ljudi iščupao iz političke pasivnosti. Već sljedećeg dana svjedočila sam kako besna omladina Novog Sada i okoline napada Gradsku kuću. Otada do danas protestovalo se u raznim oblicima, u školama, na fakultetima. Protesti nisu potpuno jedinstveni i među ljudima koji protestuju ima razlika. Neke liberalne struje sve zahteve žele koncentrisati samo na Vučića, ali srećom ima i onih koji traže korenite, sistemske promene.”7Zamajac šire borbe – Portal Novosti

Identificirajući opruge moći koje se presijecaju i sukonstituiraju na toj nadstrešnici, Marija „proziva SNS-ovu vlast odgovornu za obnovu nadstrešnice, kinesku firmu koja je provodila radove, francusku koja je vršila nadzor i posebno NALED (Nacionalnu alijansu za lokalni ekonomski razvoj op. a.), američku lobističku grupu koja kroji srpske zakone i provodi deregulaciju, koje jure profit.”

Nasuprot blokadama 40 fakulteta u Srbiji i drugih oblika prosvjeda i otpora našlo se više različitih sila koje pokušavaju zaustaviti ili delegitimizirati te oblike prosvjedovanja. Iz redova vladajuće stranke guraju se narativi da blokade potpomažu obavještajne snage Republike Hrvatske s ciljem svrgavanja Vučića, jer se prakse blokade temelje na iskustvima i praksama blokada fakulteta 2009. u Republici Hrvatskoj opisanih u “Blokadnoj kuharici.”8Ana Brnabić sramno napala studente: Ovo je puč i pokušaj državnog udara, Hrvatska im daje logističku, obaveštajnu i finansijsku podršku i Kuharica i Kuvar – Portal Novosti

Također, nasuprot studenata dolaze i režimski batinaši koji u raznim prilikama napadaju studente_ce i ostale prosvjednike, neki od njih pokušavajući ih udariti automobilima.9VIDEO / Još jedan nalet automobilom na prosvjednike u Srbiji: Vozač pokosio ljude u Zemunu Džipom uletjeli među prosvjednike u Novom Sadu, a potom ih pretukli: ‘Pogledajte im samo registraciju’ Preko svega toga čuju se i različiti glasovi u medijima i na društvenim mrežama koji pokušavaju obraniti „obične živote”, čiji tok prosvjedi i blokade ometaju.10Za primjer imamo Sašu Borojevića, voditelja na B92 i vlasnika nekoliko privatnih škola: „Ali da znate da zajebavate obične porodice, obične ljude, običnu decu…” https://x.com/nikola83dorcol/status/1871523134945612025 Novinari na licu mjesta propitkuju bijesne prosvjednike zašto napadaju prostorije SNS-a u Novom Sadu i zašto nose maske dok prosvjeduju11https://x.com/klarins841/status/1853863009279737865 ili u eteru pozivaju na reakciju policije protiv prosvjednika12https://x.com/urkelar/status/1853886585605161147?t=2al-uvAnAe0HJVv1B9UwJg&s=19, i to iza grafike na kojoj piše „Nasilje ispred Gradske kuće”, dok je Gradska kuća kao simbol vlasti predstavljena kao jedini objekt koji na kojim se vrši nasilje.

Prosvjedi i blokade diljem Srbije se događaju nakon iskustva prosvjeda protiv rudnika litija Rio Tinta u Srbiji. Iskustvo tih prosvjeda s ovima dijeli činjenicu da se zakon aktivirao u tome da uhiti nekolicinu prosvjednika. Također, to pokazuje i na koji se način urušava zdravlje ljudi i koristi radna snaga na kapitalističkoj periferiji: njihova tijela su upregnuta u iskopima litija za potrebe profita njemačke autoindustrije.13Mogli su! – H-Alter

Nasuprot mnogim studentskim blokadama i prosvjedima, pa i ovima najrecentnijima, postavlja se slika discipliniranog, produktivnog studenta_ce, koji_a umjesto da prosvjeduje, uči – da bi kasnije bio koristan društvu. Dužan je istom tom društvu u kojem će ga sutra poklopiti nadstrešnica jer si ne može priuštiti osobni električni automobil, proizveden u Njemačkoj, s litijskim baterijama za koje su zdravlje ljudi i okoliš oko njega žrtvovani.

Od privedenih ljudi na prosvjedima u Novom Sadu, u pritvoru je najdulje ostao mladi beskućnik koji je iza rešetaka ostao mjesec dana. Kako njegov odvjetnik objašnjava: „On je siroče, odrastao je u Dečjem selu u Sremskoj Kamenici, a adresa mu glasi na Centar za socijalni rad, dakle nema zvaničnu adresu. Ne puštaju ga iz pritvora jer se pravdaju da će biti nedostupan organima gonjenja zbog nedostatka adrese14https://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/397260/Pusten-iz-pritvora-i-poslednji-privedeni-demonstrant-u-Novom-Sadu.html . I napominje da ovo nije osamljen slučaj te da postoje dokumenti za isti tretman još jednog beskućnika. Tijekom blokada, Vučić je predstavio svoj program subvencioniranja stanova za mlade. Te si stanove na kredit ti mladi beskućnici (kao ni mnogi drugi koji ne pripadaju klasi koja može otplaćivati kredit) neće moći priuštiti, ali važno je da se život, koji odgovara samo nekolici, nekako nastavlja po starom.

***

Između svih tih smrti pronalazimo figuru Homo Sacera kojeg Giorgio Agamben nalazi u rimskom pravu, a prepoznaje u suvremenim odnosima moći. Homo sacer je čovjek čiji su život i smrt izdvojeni iz svjetovne vlasti i koji je sveden na zoe (život sveden samo na biološke funkcije) nasuprot biosu (kvalificiranom javnom životu). Zoe je život čija isključenost iz svjetovne vlasti omogućuje nekažnjeno gašenje tog života, dok istovremeno njegova isključenost garantira funkcioniranje moći i održavanje biosa. Zoe može postati bios, ali onaj koji ostaje van granica kvalificiranog života ostaje Homo Sacer, onaj kojeg je moguće, ponekad čak i potrebno, ubiti.

Kako je u navedenim slučajevima kvalificiran taj bios? Kojem i kakvom su životu prijetnja djeca u Gazi? Studentica Marija sa zahtjevom za korjenitim sistemskim promjenama? Čovjek koji je pucao na Briana Thompsona i ljudi inspirirani osobom koja se usprotivila svakodnevnom sistemskom nasilju/ugrožavanju na tisuće života? Kome prijete beskućnici i ljudi s psihičkim oboljenjima?

Nasuprot životima u Gazi, opetovano se postavlja pravo na postojanje Izraela koji se pokušava preklopiti za životima Židova, gdje vidimo izjednačavanje postojanja kolonijalne države s postojanjem ljudskih života. Palestinski zoe prijeti Izraelskom biosu. Prosvjedi studenata i ostalih u Srbiji prijete biosu koji ostaje u obliku ekonomski produktivnih, a politički bezopasnih tijela koja omogućavaju i provode tokove kapitala u Srbiji i kroz nju. Životi i zdravlje ljudi koji su žrtvovani za kapital osiguravajućih tvrtki u SAD-u prijete kvalificiranom životu direktora tih istih tvrtki.15Među prvim bezuspješnim pokušajima depolitizacije ubojstva Briana Thompsona bile su spekulacije da ga je upucala osoba čije je zdravlje uništeno ili osoba bliska nekom u toj situaciji zbog uskraćivanja zdravstvene skrbi.

Razlikovanje bios-a i zoe-a, upravljanje ljudskim tijelima u tom ključu, čin je odnosa moći.  Genocid u Gazi i svakodnevno umiranje ljudi pod ruševinama, kažnjavanje, potencijalno i smrtnom kaznom, u ovom slučaju osobe optužene za ubojstvo direktora korporacije koja je mnogima potpisala smrt, kao i pad nadstrešnice i prosvjed studenata u Srbiji koji su označeni smetnjom koju treba otkloniti, ili beskućnici čiji životi podliježu konstantnom nadzoru i nasilju, sve ovo je proizvod rasističkih, ejblističkih, kolonijalnih, duboko eugeničkih odnosno kapitalističkih režima. Nenormativna tijela označena kao bolesna, neadekvatna, neproduktivna ili opasna, gube pravo na sve ono što Barlow gleda sa svojeg balkona u hotelu Sheraton: sigurnost, sreću i život. Protiv njih se vodi rat.

 

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2024. godinu.

 

Bilješke:

Vezani članci

  • 24. studenoga 2009. Dostupna “Blokadna kuharica” Uskoro će u tisku biti dostupna "Blokadna kuharica" koju vam donosimo i u pdf. formatu. Svrha je ove “kuharice” detaljno opisati kako je funkcionirao Filozofski fakultet u Zagrebu tijekom studentske blokade u proljeće 2009. kada je Fakultet bio pod kontrolom studenata 35 dana. Opis ustroja studentske kontrole nad fakultetom podastire se iz dvaju razloga. Jedan je razlog, manje bitan, čisto povijesne naravi – iz želje da se zabilježi kako je to izgledalo. Drugi je, i puno važniji, to što na taj način želimo predstaviti svoja iskustva te tako možda pomoći studentima s drugih fakulteta (pa i članovima drugih kolektiva, npr. tvornicâ), u zemlji ili izvan nje, da naprave to isto.
  • 5. prosinca 2009. Blokadna kuharica izašla iz tiska!
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
  • 22. prosinca 2021. Srbija na desnici: antimoderni gen ili kapitalistička transformacija društva? Jačanje i preoblikovanje desnice u postpetooktobarskoj Srbiji nije izraz rastućeg nacionalizma i fašizma koji su tobože inherentni narodnim masama (kako to tumače liberalni gurui), već proturječnosti procesa kapitalističke transformacije i socijalnih frustracija u nedostatku ozbiljnih organizacijskih formi otpora. Nametnuta ideološka polarizacija koja se ogleda u suprotnostima reformizma/tradicionalizma, zapadnjaštva/rusofilstva, socijalnog liberalizma/konzervativizma, suradnje/nesuradnje s Haškim tribunalom, „Bulevara Zorana Đinđića“/„Bulevara Ratka Mladića“ itsl., naišla je na ideološku sintezu stvaranjem SNS-a (kao unaprijeđene verzije DS-a) i jačanjem vučićevske desnice. Ljevica, pak, društvene proturječnosti mora nastojati tumačiti autonomno, izvan nametnutog ideološkog sklopa polarizacije, te produbljivati i izoštravati kritiku kapitalizma.
  • 27. prosinca 2020. Biopolitika kao kritika „nove normalnosti“ U prilogu aktualnim raspravama o biopolitičkim tumačenjima pandemije COVID-19, autor nas vodi kroz povijest sociobioloških obilježja epidemija i pandemija, primarno u kontekstu uvezanosti liberalnog upravljanja i biopolitike, koja u Foucaultovoj interpretaciji ide s onu stranu ekonomskog polja u mjeri u kojoj se stanovništvo pokazuje kao novi objekt analize i intervencije. Tekst na pozadini povijesti epidemija velikih boginja (te juridičko-disciplinarnih mehanizama poput cijepljenja) ukazuje na dvije temeljne manjkavosti Foucaltovog pokušaja podvođenja biopolitike pod problematiku liberalnog guvernmentaliteta, i nudi revidiranu, demokratsku, eksplanatorno snažniju, robusniju upotrebu biopolitičke teorije, onkraj laisser-faire pristupa i autoritarnih mjera države.
  • 11. studenoga 2022. Diskurzivne prerogative reakcionarne epistemologije Emocija koja dominantno konstruira reakcionarni tip diskursa je strah, ali postoje i reakcionarni obrasci racionalnosti. Naslanjajući se na fukoovske i historijsko-materijalističke analize uvjeta proizvodnje znanja, u različitim reakcionarnim epistemologijama mogu se uočiti postojani elementi: individualizacija društvenih fenomena; brojni self-help svjetonazori; zabrane i postupci isključivanja neistomišljenika_ca; usidrenost u biološkim i drugim esencijalizmima; oštro suprotstavljanje razuma i ludila; tendenciozna pitanja koja uokviruju besmislene rasprave; kvazi-znanstvena fascinacija činjenicama i „zdravim razumom“; površna upotreba brojki, informacija, grafova i referenci van analitičkih konteksta. Tako je i debata omiljena forma raspravljanja reakcionarnih demagoga, a konstrukcija neprijatelja (u liku postmodernih, rodnih, društveno-znanstvenih i sličnih figura) „politički“ ključ ovih diskursa.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 6. prosinca 2011. Izbacite ih sa smećem – Beskućnici u Americi
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 30. svibnja 2020. Ne osuđujmo ustanke protiv umorstava koje vrši policija Ustanak potaknut umorstvom Georgea Floyda, Crnog muškarca iz Minneapolisa kojega je usred bijela dana ugušio bijeli policijski službenik Derek Chauvin širi se Sjedinjenim Američkim Državama, dok srednjostrujaškim medijima predvidljivo odzvanja refren o uništavanju privatnog vlasništva o kojem opetovano slušamo kada jednosmjerno nasilje odozgo dobije svoj odgovor odozdo. Površnom zgražanju nad pustošenjem i pljačkom tijekom pobune treba suprotstaviti podsjetnik na postojane mehanizme strukturnog rasizma te sistemske dimenzije pljački i opresija koje se provode nad radnom većinom, a posebice nad Crnim pripadnicima i pripadnicama radničke klase.
  • 21. travnja 2018. Naizgled odvojeni svjetovi Skoro desetljeće od studentskih prosvjeda u borbi za javno financirano visoko obrazovanje i devet godina nakon prve blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istim ciljem, donosimo kratku historizaciju djelovanja tadašnjih institucionalnih aktera u visokoobrazovnom polju, sve do recentnije krize upravljanja najvećim hrvatskim Sveučilištem. Pročitajte tekst Igora Lasića o kontinuitetu liberalno-ekonomskog rastakanja visokog obrazovanja i sistemske demontaže akademske zajednice, koji traje sve do danas.
  • 10. srpnja 2017. Studentski aktivizam nije dovoljan Potaknut člankom Amber A’Lee Frost „All Worked Up and Nowhere to Go“, dopisnik Jacobina Freddie deBoer komentira preveliko ulaganje nade u potencijale studentskog organizaranja, potaknuto činjenicom da se akademski prostor u SAD-u doživljava kao jedno od mjesta na kojem ljevica ima neki značaj i moć. DeBoer izlaže 8 empirijskih tvrdnji zbog kojih smatra da je studentski aktivizam, iako bitan i potreban, ipak precijenjen u kontekstu lijevog organiziranja te zagovara radničko organiziranje kao ono koje ima stvarne antikapitalističke potencijale.
  • 19. travnja 2016. Dom je negdje drugdje Izostanak adekvatne socijalne potpore za ranjive skupine u društvu rezultat je oslanjanja socijalnih politika na održivost i pouzdanost struktura nuklearne obitelji koja je dominantno izgrađena prema heteronormativnom modelu. Ekonomsko nasilje koje trpe LGBTIQ+ osobe nije sustavno mišljeno u klasnim odrednicama, što samo naglašava potrebu za povezivanjem klasne i LGBTIQ+ borbe te ukazuje na važnost daljnjeg promišljanja posljedica koje iz toga proizlaze, poput nezaposlenosti i beskućništva LGBTIQ+ osoba, naročito mladih.
  • 18. listopada 2018. Zdravstvo kao potrošno dobro Jačanje tržišne usmjerenosti javnozdravstvenog sustava, vidljivo iz Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti o kojem se trenutno vodi rasprava u Saboru, sastavni je dio zdravstvenih politika međunarodnih trgovinskih ugovora te politika Europske unije. O degradaciji štamparovskog socijalnog modela javnozdravstvenog sustava i sve većoj nedostupnosti temeljne zdravstvene skrbi velikom dijelu stanovništva, ulozi privatnog sektora u sistemskom onemogućivanju ulaganja u opremljenost javnih bolnica, opasnostima koje nam donose CETA i GATS, te suodnosu zdravstvenih politika i radnog zakonodavstva razgovarale smo sa Snježanom Ivčić, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo.
  • 9. srpnja 2018. Prema kraju socijaliziranog zdravstva Prijedlogom Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je krajem lipnja Vlada uputila u saborsku proceduru, potiče se daljnji proces komercijalizacije i privatizacije javnog zdravstvenog sustava, započet početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Pročitajte razgovor s Anom Vračar, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo, o važnosti demokratizacije upravljanja zdravstvenim sustavom i urušavanju modela socijalne medicine, te posljedicama koje uvođenje koncesija u sustav primarne zdravstvene zaštite, pogoršanje radnih uvjeta u zdravstvenom sustavu i promišljanje istog izvan šireg socioekonomskog konteksta ima na stabilnost i kvalitetu javne zdravstvene zaštite.
  • 18. srpnja 2016. Privatizacija društva: proizvodnja ljudskog viška Na pozadini demontaže socijalnih država i resemantizacije „društva“ kao „zone nesputane trgovinske razmjene“, neujednačena tržišna utakmica tretira mase ljudi u najboljem slučaju kao jeftinu radnu snagu, a ni srednja klasa više ne uživa nekadašnju razinu sigurnosti i materijalnih privilegija – zbog čega postaje potencijalno prijemčiva za fašizirajuće trendove obračunavanja s percipiranom „nelojalnom konkurencijom“. Pročitajte proširenu, prilagođenu verziju intervjua s voditeljicom programa „Motor mijene“.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve