Layla Hedroug 23. kolovoza 2024.

Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline

S engleskog preveo Vir Lev

Izvorno objavljeno 11. ožujka 2023. godine na portalu  The Yale Review of International Studies

Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.

foto: Presađivanje šezdesetogodišnjih maslina na Aveniju mira, na putu za naselje Micpe Hila

“Kada bi masline poznavale ruke koje su ih sadile, ulje bi se pretvorilo u suze.” – Mahmud Darviš

 

Maslinovo ulje i život

Stabla masline godinama su ključna komponenta palestinske ekonomije. Od poznatog palestinskog maslinovog ulja, do sapuna i drugih holističkih namjena, stabla masline koriste se u proizvodnji prirodnih ljekovitih sredstava diljem svijeta. Stabla masline čine nevjerojatnih 14 % palestinske ekonomije. Budući da je poljoprivreda temelj palestinskog izvoza, proizvodnja ovih dobara stanovništvu osigurava sredstva za život i potporu koja mu je potrebna. Obiteljska gospodarstva odgovorna su za uzgoj stabala i prešanje tisuća maslina godišnje za izvoz. S obzirom na ionako visoku stopu nezaposlenosti, očuvanje takvih gospodarstava od ključne je važnosti jer su primarni izvor prihoda za oko 800 000 palestinskih obitelji. Onkraj novčane vrijednosti, stabla masline postala su simbolom povezanosti Palestinaca_ki s njihovom zemljom. Ova stabla su otporna na sušu i rastu u teškim uvjetima. Mnoga od njih datiraju stoljećima prije izraelske okupacije. Živi su podsjetnik na palestinsku otpornost, a njihova prisutnost ustrajna je ilustracija palestinskog stradanja.

Iščupano korijenje

Izraelske su vlasti od 1967. godine nezakonito počupale više od 800 000 palestinskih stabala masline. Samo u kolovozu 2021. uklonjeno ih je više od 9000, a 9. veljače 2020. godine pedeset stabala masline nasilno je iščupano i uništeno u okupiranoj pokrajini Salfit na Zapadnoj obali. Ovi napadi u najvećoj su mjeri posljedica kontinuiranog širenja izraelskih ilegalnih naselja na Zapadnoj obali, a ugrožavaju sposobnost palestinskih obitelji da prežive. Stabla često spaljuju pred obiteljima, u nasilnom činu uništenja njihovih izvora prihoda. Osim fizičkog uništavanja tisuća stabala, palestinski zemljoradnici suočavaju se s više prepreka tijekom berbe, primjerice s ishodovanjem dozvola. Tijekom 2020. godine odobreno je samo 24 % dozvola za pristup zemljištu, što palestinskim poljoprivrednicima pristup poljoprivrednom zemljištu tijekom cijele godine čini gotovo nemogućim. U slučajevima kada se dozvole i izdaju, potrebno ih je često obnavljati bez ikakva jamstva da će biti odobrene. Povrh toga, izraelska vojska ograničava pristup vodi potrebnoj stablima. Proračunati napadi i uništavanje stabala posebno su izraženi tijekom sezone berbe.

Okolišne posljedice

Ekološke posljedice deforestacije stabala masline su pogubne. Uklanjanje stabala izravno je povezano s nepovratnim klimatskim promjenama, erozijom tla i smanjenjem usjeva. Višegodišnja drvenasta kora djeluje kao spremnik ugljika, a prema Međunarodnom vijeću za masline (IOC), stablo masline apsorbira 11 kg ugljikovog dioksida po litri proizvedenog maslinovog ulja. Uništavanje palestinskih stabala masline dovodi do povećane nesigurnosti u opskrbi hranom, estetske degradacije te gubitka vegetacije. Sve ovo rezultira katastrofalnim padom prihoda Palestinaca_ki. Izraelski sudovi nisu uspjeli osigurati ekološku pravdu za Palestince_ke, što je u konačnici dovelo do dodatnog ugnjetavanja palestinskog naroda na okupiranim teritorijima.

Moć i siromaštvo

Uništavanje i restrikcija palestinskih stabala masline djeluju kao metode izraelske ekonomske kontrole.  Krčenjem nasada maslina Izrael dobiva pristup većem broju hektara zemlje za daljnje širenje okupacije. Socioekonomski učinci između ostaloga uključuju veće stope kriminala, oduzimanje zemljišta, povećanu prisutnost policije i slično. Ne samo da Palestinci_ke gube kulturnu praksu uzgoja maslina, već trpe kontinuirano i bjelodano kršenje ljudskih prava. Samo u studenom 2022. godine izraelska je vojska iščupala i uništila 2000 stabala masline u palestinskom selu Qarawat Bani Hassan. Palestinska poljoprivreda neminovno će i dalje trpjeti u rukama izraelske vlade, jer izraelske snage nemaju namjeru zaustaviti brutalnu kampanju protiv stabala masline sve dok traje okupacija.

Obnova izgubljenih korijena

Unatoč propadanju proizvodnje maslina, organizacije civilnog društva zajedno s Palestincima_kama rade na obnovi njihove izgubljene poljoprivrede. Međutim, stablu masline ponekad je potrebno i do dvadeset godina da izraste i još dvadeset da počne davati plodove. Postaje izvjesno da poljoprivrednici koji izgube svoja stabla neće tijekom svog života vidjeti još jednu berbu. Obitelji žaluju zbog gubitka svoje zemlje, gubeći pritom  i tisućljeća povijesnih praksi koje su se prenosile s generacije na generaciju. Kako se sve više Palestinaca_ki okreće poslovima izvan poljoprivrede, budućnost stabala masline postaje sve neizvjesnija, jer se ove poljoprivredne tradicije nemaju kome prenijeti. I dok je sudbina masline zasad nepoznata, jedno je neophodno: smanjiti restrikcije i sustavne napade na palestinsku poljoprivredu. Dotad će izraelsko postojano osvajanje teritorija Zapadne obale nastaviti ugrožavati stabla masline.

 

 

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2024. godinu.

 

Tagovi:
, , , , , , , , , , , ,

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 30. travnja 2016. Cionizam i Izrael danas Sukob između Izraela i Palestine tema je koja već skoro 70 godina okuplja svjetsku ljevicu. A kako i ne bi kada nije riječ o samo jednom brutalnom militarističkom režimu, već i o sukobu kojemu se ne nazire kraj. Kao doprinos raspravi o ovome pitanju intervjuirali smo Moshéa Machovera, profesora matematike, dugogodišnjeg političkog aktivista te marksista i osnivača izraelske socijalističke organizacije Matzpen. U podosta opširnom intervjuu razgovarali smo o cionizmu, antisemitizmu, izraelskoj ljevici, ali i o perspektivama otpora te rješavanja sukoba.
  • 31. prosinca 2019. Izrael je napokon pod istragom za ratne zločine Međunarodni kazneni sud u Haagu na čelu s tužiteljicom Fatou Bensouda 20. prosinca službeno je pokrenuo istragu situacije u Palestini. Unatoč opravdanoj skepsi zbog visoko birokratiziranih međunarodnih pravnih mehanizmama, koji su već nebrojeno puta zakazali te činjenice da izraelska država više od sedam desetljeća provodi kontinuirani ratni zločin nad palestinskim narodom, ovaj pravni postupak ipak predstavlja svojevrsnu prekretnicu.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 31. prosinca 2019. Borba olovkama u rožavskom „ratu za obrazovanje“ "Sledeći Abdulaha Odželana, zatvorenog vođu PKK-a sa kojim samouprava dijeli ideološke korene, institut predlaže sistem koji se zasniva na tri potporna stuba „demokratske nacije“: demokratija, ekologija i feminizam. Od svojih početaka u tajnoj nastavi kurdskog jezika pre revolucije, obrazovni sistem se razvijao u pravcu izgradnje potpuno novog kurikuluma, a sada broji preko 3000 škola samo u kantonu Džezira i uključuje univerzitete koji su otvoreni u gradovima Kamišli i Kobana."
  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 10. siječnja 2021. Kapitalizam uzrokuje izumiranje vrsta "Na nesreću za čovječanstvo i sve žive organizme na našoj planeti, živimo u kapitalističkom sistemu koji nije u stanju spriječiti gubitak bioraznolikosti. Kapitalizam uzrokuje gubitak vrsta ne samo neobuzdanim korištenjem fosilnih goriva, rezultirajućim zagađenjem te klimatskim promjenama, već i svojom halapljivošću za sirovinama poput drvene građe i poljoprivrednog zemljišta."
  • 24. svibnja 2020. Okolišna perspektiva ljudske povijesti U razgovoru s Joanom Martinezom Alierom, ekološkim ekonomistom i ekonomskim povjesničarem te istraživačem na Institutu okolišnih znanosti i tehnologije Autonomnog sveučilišta u Barceloni osvrnuli smo se na njegov intelektualni put koji je isprepleten s nastankom ekološke ekonomije, ekonomske grane koja kao ulaznu točku analize okolišnih sukoba postavlja prirodne procese, povezujući ih s funkcioniranjem kapitalističkog sistema industrijske proizvodnje. Kroz razlaganje povijesti i aktualnosti klimatskih izazova, dotaknuli smo se i teme odrasta, prava prirode te životinjskih i biljnih vrsta, zaštite okoliša za siromašne i diferencijacije između antropocena i kapitalocena.
  • 14. rujna 2022. Andreas Malm & Zetkin kolektiv – White Skin, Black Fuel "Čini se da je svijet kapitalizma 21. stoljeća izvan kontrole – rat u Ukrajini, klimatska kriza, ekonomska katastrofa. Premalo pokreta artikulira progresivnu alternativu. Usred tog kaosa, fašizam nudi ljudima krivce i podiže samopouzdanje dijelovima društva koji su na udaru kapitala. Knjiga White Skin, Black Fuel ne nudi previše razloga za veselje, ali njezina će analiza naoružati one koje_i pokušavaju razumjeti ekstremnu desnicu kako bi ponudile_i alternativu."
  • 25. siječnja 2011. Kapitalizam i hrana: neka jedu smeće!
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 4. siječnja 2011. Uništavanje proizvodnje hrane
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve