Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola

Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.

Suvremena rendicija karikature kojom se 1904. godine ukazivalo na monopolističku poziciju kompanije Standard Oil, ovaj put s kompanijom Amazon u glavnoj ulozi (izvor: commons.wikimedia.org)
Veliki tehnološki monopoli Microsoft, Apple, Alphabet, Amazon i Facebook danas čine više od petine ukupne vrijednosti indeksa tržišta dionica S&P 500.



Dionički portfelji ovih kompanija u dobrom su stanju dijelom i zbog toga što ih njihovi poslovni modeli, u različitoj mjeri, imuniziraju od utjecaja karantene potaknute korona virusom. S obzirom da ove kompanije pružaju brojne usluge te prodaju mnoge proizvode online, većini prodaja nije u opadanju.
 
Štoviše, budući da su se potrošači, prikovani u svojim domovima, sjatili na internet kako bi radili, konzumirali i zabavljali se, nekima od ovih firmi naglo je porasla potražnja. Amazon je objavio da će, povrh 100 000 dodatnih radnika i radnica koje je zaposlio od početka pandemije, zaposliti novih 75 000 radnika i radnica kako bi se mogao nositi s ovim naglim porastom potražnje, potaknutim korona virusom.
 
Međutim, mnoge od ovih dionica kotirale su bolje od ostatka tržišta dionica čak i prije krize. Dok se veliki dio dioničkog kapitala smatralo precijenjenim (što znači da se pojedine aktualne cijene dionica smatralo puno većima od povrata koji se može očekivati da će kompanija dugoročno generirati) prije početka pandemije, vrijednost dionica velikih tehnoloških kompanija poprilično je visoko procijenjena.
 
Pojedini komentatori su tvrdili da svjedočimo stvaranju novog mjehura među velikim tehnološkim kompanijama. Drugi su obrazlagali kako snaga poslovnih modela tehnoloških kompanija znači da su aktualne visoke procjene vrijednosti bile opravdane.
 
Trenutna snaga dionica ovih firmi sugerira kako su potonji bili u pravu – da su se velike tehnološke kompanije nalazile u mjehuru, investitori bi se riješili tih dionica već na prvi znak nesigurnosti.
 
Postoji i treće tumačenje. Visoka cijena dionica ovih kompanija i njihova očita otpornost na krizu ne mogu se objasniti njihovom snagom per se, već njihovom tržišnom moći. Investitori su se ponašali racionalno kada su natrpali gomilu novca u kompanije poput Amazona, ali samo zato što su uvidjeli da kompanija ubrzano postaje jedan od najmoćnijih monopola u ljudskoj povijesti.
 

Koncentracija moći

U tom smislu, kriza korona virusa naprosto ubrzava otprije postojeći trend prema koncentraciji tržišta. Proces kreativne destrukcije u trenucima krize se produbljuje – oni slabiji, s nižim maržama, visokim dugovima i slabim pristupom informacijama ili financijskoj podršci, uglavnom najviše pate.
 
Kada njihova poduzeća propadnu, pokupuju ih veći rivali, koji u pravilu imaju dovoljno novca potrebnog da prebrode krizu, kao i jake veze s financijskim sektorom i velikim državnim projektima, što im omogućava pristup podršci koja nije dostupna njihovim manjim rivalima. Kao što Karl Marx piše, „Kapital ponegdje izrasta u ogromnim razmjerima u jednim rukama, zato što su ga mnoge druge ruke izgubile“.
 
Nije teško uvidjeti zašto bi se velike tehnološke kompanije mogle okoristiti viškom monopolističke rente (viškom profita generiranim zbog dominacije na određenom tržištu). Mnoge od njih su platforme te im idu u prilog mrežni efekti koji stvaraju značajne ekonomije razmjera. Jednostavno rečeno, što se više kupaca i prodavača prijavi na platformu poput Amazona, to ona uspješnija postaje.
 
Poslovni modeli ovih kompanija izgrađeni su na njihovoj sposobnosti da monopoliziraju, a potom preprodaju podatke generirane iz transakcija na njihovim stranicama. Što se više ljudi prijavi, to se više podataka generira; a što se više podataka generira, to su ti podaci korisniji onima koji ih analiziraju. Ne biste mogli utvrditi previše toga iz uvida u nečiju individualnu povijest pretraživanja od proteklog dana, ali biste mogli doznati štošta na temelju klikova milijuna ljudi tijekom proteklih godinu dana.
 
Velike tehnološke kompanije bave se i drugim praksama, osmišljenima kako bi konsolidirale svoju moć monopola. Neke od njih koriste antikompetitivne prakse kako bi penalizirali svoje rivale – prisjetite se kako je Europska unija tužila Google zbog privilegiranja određenih rezultata pretraživanja naspram drugih.
 
Većina takvih kompanija koriste se različitim računovodstvenim mehanizmima kako bi izbjegle oporezivanje i povećale svoje profite. Također, gotovo sve imaju iznimno dobar odnos s lokalnim i nacionalnim vladama, koje im često omogućavaju preferencijalni tretman koji uskraćuju njihovim kompetitorima.
 
Međutim, iako se tendencija prema koncentraciji tržišta (koja je bila očigledna i prije i poslije izbijanja pandemije korona virusa) osobito razvidno manifestirala u polju velikih tehnoloških kompanija, isto vrijedi za niz različitih tržišta – od farmaceutskog tržišta i tržišta potrošačkih dobara, do tržišta nafte i plina.
 
Niske kamatne stope omogućile su val spajanja i preuzimanja u mnogim sektorima. Pravila o intelektualnom vlasništvu i antikompetitivna trgovinska pravila privilegirala su određene kompanije – osobito one na globalnom Sjeveru – nad drugima. Uzastopne krize progutale su manje firme, koje su otkupili njihovi moćniji rivali.
 

Organiziranje protiv monopolâ

Kao što sam i ranije tvrdila, kriza korona virusa ubrzala je trend prema monopolizaciji, inherentan kapitalizmu. Premda nije jasno kamo će trend odvesti, trebali bismo imati na umu Marxovo upozorenje da centralizacija kapitalizma, jedan od „imanentnih zakona same kapitalističke proizvodnje“, može generirati čak i veće razine „bijede, opresije, ropstva, degradacije i eksploatacije“. No, može i „sapeti način proizvodnje koji je usporedno s njom jačao“.
 
S obzirom na količinu moći koja će se koncentrirati u rukama nekoliko tehnoloških milijardera kada aktualna kriza dođe kraju, ključno je da se ove kompanije podvrgne demokratskom narodnom nadzoru. Dijelom to iziskuje da se socijalisti upuste u izborno organiziranje kako bi stekli kontrolu nad državnim aparatom – jedinom institucijom koja ima moć vršiti ikakav utjecaj nad ovim kompanijama.
 
Međutim, potrebno je organizirati se i unutar njih. Hipereksploatirani radnici i radnice u skladištima Amazona trebali bi biti lokus organizacijskih napora glavnih sindikata. Dugoročno je potrebno raditi na ubrzanju procesa kojega su neki prozvali nemogućim – vertikalne organizacije radništva širom opskrbnih lanaca pojedinih korporacija
 
To ne iziskuje samo međusektorsku, već internacionalnu radničku solidarnost. Jasno, daleko smo udaljeni od ostvarenja takvog cilja – međutim, to i dalje ostaje naša najbolja šansa da zauzdamo moć monopola nad korporacijama koje u tolikoj mjeri kontroliraju sve naše živote.




Grace Blakeley je ekonomska komentatorica i autorica knjige Stolen: How to save the world from financialisation.




Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu.

Vezani članci

  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.
  • 11. svibnja 2018. Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 31. prosinca 2018. Javnost uistinu može posjedovati sve U nedavnom komentaru, Paul Krugman tvrdi da je javno vlasništvo prikladno za dijelove ekonomije u kojima je privatni sektor podbacio, poput obrazovanja, zdravstva, sektora socijalne skrbi te komunalnih usluga, određujući trgovinu i proizvodnju kao segmente koje ipak treba prepustiti tržištu. Donosimo prijevod reakcije na ovakvo limitirano razmatranje javnog vlasništva, u kojoj Matt Bruenig napominje da Krugman zanemaruje fondove društvenog blagostanja kao treću opciju kojom bi se moglo strukturirati funkcioniranje trgovinskih i proizvodnih subjekata kao javnih entiteta.
  • 7. lipnja 2015. Facebook za ljude
  • 4. siječnja 2015. Kako Walmart obučava svoje upravitelje
  • 18. prosinca 2017. Ukidanje mrežne neutralnosti tek je početak U četvrtak, 14. prosinca, američka Federalna komisija za komunikacije, kojom od siječnja predsjedava bivši Verizonov odvjetnik Ajit Pai, natpolovičnom većinom iz redova republikanaca izglasala je napuštanje regulative vezane uz pružanje usluga pristupa internetu i time omogućila otpočinjanje procesa dokidanja mrežne neutralnosti, koja je predstavljala značajnu zaštitu internetske slobode. Donosimo prijevod intervjua s Victorom Pickardom koji ususret donošenju odluke FCC-a sagledava aktualne opasnosti za internetsku komunikaciju i mogućnosti otpora nasrtaju korporativnog libertarijanizma.
  • 29. prosinca 2017.
    Featured Video Play Icon
    Kako do neorganiziranih i podorganiziranih – Florian Wilde (RLS)
    Krajem listopada ove godine u Beogradu je održana konferencija „For Labour Rights! Trans-National Solidarity, Common Goods and Perspectives of Organizing“, u organizaciji Rosa Luxemburg Stiftung SEE. Donosimo integralnu snimku i tekstualni sažetak prvog od tri uvodna predavanja na konferenciji „Reaching the Un- and Under-Organized“ Floriana Wildea, radnika berlinskog ureda RLS-a u području sindikalnog organiziranja. Integriravši višegodišnje iskustvo djelovanja u društvenim pokretima i sindikatima te stranci Die Linke, Wilde je obrazložio neke od glavnih problema radničkog organiziranja te iznio prijedloge protustrategija i uloge lijevih političkih aktera u obnovi radničkog pokreta. Preostale snimke s konferencije pogledajte na playlisti.
  • 17. svibnja 2015. Elon Musk spašava svijet?
  • 29. prosinca 2017. Okovane tehnologije Uronjene u profitno orijentiranu instrumentalizaciju koja svakodnevno oblikuje dinamiku tehnoloških tranzicija u kapitalizmu, tehnologije su prošarane proturječnim silnicama i mjestima otpora. O tehnodeterminizmu, piratstvu, distributivnom karakteru i konfliktnim dimenzijama mrežnih medija, digitalnim repozitorijima, vlasničkim i autorskim pravima kao klasnom pitanju te manjku političke ekonomije u raspravama o mrežnoj slobodi, razgovarali smo s Katarinom Peović Vuković, docenticom na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci i članicom Radničke fronte.
  • 19. prosinca 2018. Nova klasna politika: perspektiva protiv desnih i neoliberalnih pripovijesti Uspon desnog populizma dio europske ljevice prepoznao je i kao indikator vlastite slabosti i povijesne erozije značaja. Da ljevica nema monopol na artikulaciju socijalnog pitanja nije nova lekcija. No ono što je relativno novo jest da ga je ljevica posljednjih desetljeća u sve manjoj mjeri postavljala. Ovako glasi kritička dijagnoza autora poput francuskog sociologa Didiera Eribona. Objavljivanje njemačkog prijevoda njegove sociološko-autobiografske monografije Povratak u Reims inicirao je 2016. godine opsežne rasprave unutar njemačke ljevice. Mnogi su usvojili Eribonovu dijagnozu i plediraju za povratak klasnoj politici, dok drugi upozoravaju na opasnost rehabilitacije starog klasnog redukcionizma i olakog dezavuiranja desetljeća nastojanja oko rodnih i manjinskih pitanja. Formuliran unutar tih rasprava, pojam „Nove klasne politike“ teži integraciji klasnog i „identitetskih“ pitanja kao temelja obnove integrativne lijeve politike, koja se mora suprotstavljati i desnim i neoliberalnim narativima. Pročitajte prijevod teksta Sebastiana Friedricha.
  • 21. prosinca 2016. Tehnooptimizam na staklenim nogama Davna je socijalistička želja da se automatizacijom procesa proizvodnje viška vrijednosti smanji vrijeme društveno potrebnog rada. Međutim, uloga novih tehnologija u kapitalističkim procesima proizvodnje, čija su rezultanta smanjenje cijene rada i povećanje efikasnosti proizvodnje, pokazuje suprotno. Uočimo li da brojne tehnologije koje koristimo – pa i one u čije emancipatorne potencijale polažemo mnogo nada – štetno utječu po naš prirodni okoliš, potrebno je promijeniti okvir u kojemu o njima raspravljamo. O odnosu tehnologije i kapitalizma, njezinim emancipatornim potencijalima, ali i zamkama u koje nas dovodi, razgovarali smo s Tomislavom Medakom iz zagrebačkog Multimedijalnog instituta.
  • 18. listopada 2016. Neraskidiva veza tehnologije i društva Tijekom godina, digitalne tehnologije prešle su razvojnu putanju od stranog utjecaja na kontekste ljudskih interakcija, preko alata za održavanje digitalnih kultura do integracije u svakodnevni život. S obzirom na rast važnosti digitalnih tehnologija za čovjeka i njihov transformativni potencijal, one dobivaju brojne umjetničke reprezentacije – bilo utopijske, bilo distopijske. No prikaz tehnologija kao dobrih i loših, ističući psihološki aspekt njihove recepcije analitički je manjkav. Utoliko je važno vratiti fokus na dijalektički odnos tehnologija i društva te ih kontekstualizirati u kapitalističke društvene odnose i emancipatorne borbe. O ovim temama razgovarali smo s Petrom Jandrićem, kritičkim pedagogom i profesorom na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu.
  • 29. prosinca 2019. Prema sindikalnom organiziranju nezaposlenih "Kada posjećujemo škole, fakultete i sveučilišta, govorimo o kolektivnoj moći i inherentnom sukobu na radnom mjestu, gdje se uvijek suočavamo sa suprotstavljenim pozicijama. To je prilično jednostavno za objasniti – zadovoljenje radničkih potreba smanjuje profit zapošljavatelja. Nužno dolazi do pretakanja, odnosno redistribucije, stoga je jasno da su ciljevi zapošljavatelja i radnika u suprotnosti. Dakle, klasno diferencirane perspektive početna su točka edukacije naših predstavnika. Škole, fakulteti i sveučilišta trebaju objektivno pripremiti učenike i studente za svijet rada te ih educirati kako da prozru panegirički diskurs o tržištu rada koji im plasiraju zapošljavatelji, navodeći ih da se poistovjete s njihovim setom vrijednosti."
  • 25. travnja 2014. Tko stvara radna mjesta?
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 14. travnja 2018. Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 15. veljače 2011. Kapitalizam i socijalna prava
  • 9. svibnja 2010. Michael D. Yates: Mi protiv njih – Radnička klasa u akademskoj tvornici
  • 7. travnja 2010. Mislav Žitko: Ruka ostaje ista
  • 1. kolovoza 2016. Nužno je uspostaviti kontrolu nad državnim institucijama U sklopu zimskog seminara Zelene Akademije na Plitvičkim jezerima razgovarali smo s Hilary Wainwright, stručnjakinjom za demokraciju i javni sektor te članicom uredništva lijevog britanskog online magazina Red Pepper. Wainwright iznosi teze o emancipatornom potencijalu tehnologije, sindikatima i prekarnim oblicima rada, grassroots mobilizacijama, razvoju paralelne ekonomije, obrani socijalne države te feminizmu i pitanju kućanskog rada.
  • 30. lipnja 2019. O povijesnoj genezi autorskih prava Naturalizacija legalističkog pristupa pitanju autorstva, koja u javnom diskursu i danas hrani mit o umjetniku kao geniju, počiva na marginalizaciji historijata konceptualnih prijepora i društveno-političkih borbi koje su još u 18. stoljeću oblikovale i iznjedrile institut autora i autorskih prava.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 20. travnja 2011. Opasna za znanost, štetna za društvo
  • 4. rujna 2011. Pored akademskih izdavača Murdoch se čini kao socijalist

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve