Iza eksplozije u Bejrutu stoji bezakonje svijeta međunarodne špedicije

Katastrofalna eksplozija 2750 tona amonijevog nitrata – zapaljive tvari često korištene u bombaškim napadima – uskladištenih u luci blizu stambenih četvrti Bejruta, u kojoj je živote izgubilo preko 150 ljudi, ozlijeđeno 5000, a bez krova nad glavom ostalo 300 000, posljedica je neodgovornosti libanonskih lučkih vlasti i države, ali i offshoring pravnih makinacija pomorskog kapitala kojima je svrha profitno motivirana radna, zdravstvena, sigurnosna i okolišna deregulacija.

Helikopter gasi požar na mjestu eksplozije u luci Bejruta, glavnog grada Libanona, 4. kolovoza 2020. (izvor: commons.wikimedia.org)
Korijeni katastrofe nalaze se u globalnoj mreži pomorskog kapitala i pravnih makinacija osmišljenih da zaštite poslovanje pod svaku cijenu



Oko 18 sati u utorak, iz naizgled malog požara u skladištu blizu silosa žita u bejrutskoj luci počele su frcati crvene iskre, što je izazvalo ogromnu eksploziju, oblak u obliku gljive ispunjen vodom i krhotinama, i stup narančasto-crvenog i crnog dima koji je sukljao iz skladišta.
 
Udarni val sravnio je obližnja skladišta i stambene blokove, izbacivši vrata iz ležajeva i razmrskavši prozore nekoliko kilometara dalje. Dok pišem ove retke, 154 ljudi, prema izvješćima, izgubilo je život, 5000 ljudi je ozlijeđeno, a 300 000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom. Za desecima ljudi još uvijek se traga.
 
Iako su pozornost i gnjev usredotočeni na nesposobnost i disfunkcionalnost libanonske vlade i državnih tijela, korijeni katastrofe puno su dublji i širi – leže u mreži pomorskog kapitala i pravnih makinacija osmišljenih u svrhu zaštite poslovanja pod svaku cijenu.
 
Ostavimo li po strani uzrok inicijalnog požara, sekundarna eksplozija koja je uništila luku i veliki dio grada posljedica je 2750 tona amonijevog nitrata koje su bile pohranjene u lučkom skladištu. Amonijev nitrat, kemikaliju koja se koristi u agrikulturi i građevini, povezuje se s bombaškim napadom u Bishopsgateu, financijskoj četvrti Londona iz 1993., kao i onim u Oklahoma Cityju iz 1995. godine. Amonijev nitrat bio je i uzrok golemih masivnih eksplozija u Galvestonu u Teksasu iz 1947. godine, kao i u tianjinskoj luci u Kini 2015. godine, uz goleme ljudske žrtve u oba slučaja. Kako se tako zapaljiva tvar našla u skladištu, toliko blizu stambenih četvrti Bejruta?
 
U rujnu 2013. godine, teretni brod MV Rhosus – u vlasništvu jednog Rusa, registriran na kompaniju u Bugarskoj, koji plovi pod moldavskom zastavom – isplovio je iz Batumija u Gruziji prema Mozambiku. Nosio je teret amonijevog nitrata kojega je kupila Fábrica de Explosivos de Moçambique, firma koja proizvodi komercijalne eksplozive. Brodom je upravljala posada od osmero Ukrajinaca i dva Rusa, koja se ukrcala na brod ne znajući da ga je prethodna posada napustila u znak prosvjeda zbog neisplaćenih nadnica.
 
Kada je vlasnik Rhosusa prisilio posadu da dodatno zaustavi brod u Bejrutu kako bi se ukrcalo još tereta, libanonski službenici zaplijenili su brod zbog kršenja standarda Međunarodne pomorske organizacije (International Maritime Organization, IMO) neplaćanjem naknadi, među kojima su i lučke pristojbe. Brodove je moguće „zadržati“ ako nemaju potrebnu papirologiju, ako ih se smatra nesigurnima ili ugrozom po okoliš, ili kao osiguranje isplate nepodmirenih dugovanja, među ostalim razlozima.
 
Vlasnik broda Igor Grechushkin registrirao je svoje plovilo u Moldaviji, gdje je registar brodova opušteniji od većine drugih mjesta po pitanju primjenjivanja radnih, zdravstvenih, sigurnosnih i okolišnih regulacija. Otvorene registre poput ovih smatra se „pogodnim zastavama“, u kojima brod plovi pod zastavom zemlje iz koje ne dolazi njegov vlasnik.
 
Pogodne zastave prvi puta su osmislili američki odvjetnici u satelitskim državama poput Paname, Liberije i Hondurasa. Veliki dio profita nekih od najvećih otvorenih registara odlazi izvan tih država privatnim kompanijama u SAD-u. Prema američkom esejistu Johnu McPheeju, „pogodnost“ ovih „pogodnih zastava“ sastoji se u tome da je moguće „izbjeći plaćanje poreza, u značajnom mjeri ignorirati troškove osiguranja, te isplaćivati trgovačkim pomorcima privučenima iz bilo kojeg dijela svijeta nadnice koje su atraktivne vlasnicima brodova.“
 
Kada je Grechushkin shvatio koliko bi ga zapljena Rhosusa mogla koštati, započeo je postupak bankrota i efektivno napustio brod i njegovu posadu. Mozambički primatelji pošiljke amonijevog nitrata također su se odrekli tereta.
 
Vlasnici napuštaju brodove zabrinjavajućom učestalošću, nerijetko kako bi izbjegli plaćanje nadnica koje duguju posadi. Štoviše, to se događa toliko često da Svjetska organizacija rada (International Labour Organization, ILO) vodi bazu podataka o napuštenim moreplovcima. Ponekad se teret napuštenog broda prodaje na dražbi kako bi se namirili vjerovnici, neplaćene nadnice posade, ili troškovi čišćenja i škartiranja.
 
U Libanonu nije došlo do preprodaje tereta, a vlasti su onemogućile četvorici pomoraca da siđu s broda bez zamjenske posade. Kapetan i preostali članovi posade ostavljeni su na brodu koji je i dalje nosio svoj eksplozivni teret, gotovo godinu dana, bez nadnica i pristupa elektroničkoj komunikaciji, dok su se zalihe hrane i goriva pomalo smanjivale.
 
Posada Rhosusa u suštini je postala talac pregovora između libanonskih lučkih vlasti – koje nisu htjele preuzeti odgovornost za opasni teret koji se nalazio na brodu – i vlasnika broda. U kolovozu 2014. godine, libanonski sud naložio je puštanje pomoraca, a teret od 2750 tona amonijevog nitrata naknadno je premješten s plovila u skladište u bejrutskoj luci.
 
Bejrutska eksplozija: dobrovoljka raščišćava ruševine svojega rodnog grada – video (izvor: Guardian @ YouTube)
 
Iako je većina Libanonaca i Libanonki opravdano zgranuta nekompetentnošću libanonskih vlasti, krivnju treba svaliti i na smrtonosno poslovanje međunarodnog pomorskog kapitala.
 
Nisu sve zemlje na svijetu potpisnice međunarodnih pomorskih ugovora kojima se reguliraju radni uvjeti i opasni teret. Čak i da jesu, mnoge države ne raspolažu potrebnim resursima da podnesu odštetne zahtjeve protiv beskrupuloznih brodarskih kompanija. Nadalje, međunarodni sporovi između vlada i stranih investitora rijetko se presuđuju u korist vlada.
 
Pogodne zastave, u osnovi alat offshoringa kojemu je namjera zaštititi kapital, omogućuju nesigurnim brodovima da plove s posadama koje su izložene pljačkama njihovih beskrupuloznih zapošljavatelja. Čak i najbogatije brodarske kompanije na svijetu, koje imaju sjedišta u Europi i Istočnoj Aziji, vješaju na svoje brodove zastave otvorenih registara kako bi uštedjele na nadnicama, porezima i osiguranju.
 
Uklanjanje ovih odredbi o offshoringu, ukidanje pogodnih zastava, i revizija mehanizama arbitraže koji toliko često postavljaju pomorce i manje moćne države u nepovoljnu poziciju, tek su prvi koraci prema adresiranju malverzacija koje su proizvele tragediju koja se dogodila u utorak. Prašina se sliježe nad Bejrutom, ali čeka nas još mnogo posla za obaviti.
 



Laleh Khalili je profesorica međunarodne politike na Sveučilištu Queen Mary u Londonu i autorica knjige Sinews of War and Trade: Shipping and Capitalism in the Arabian Peninsula.




Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu.

Vezani članci

  • 20. siječnja 2010. Peter Hallward: Naša uloga u haićanskim nedaćama
  • 24. svibnja 2020. Okolišna perspektiva ljudske povijesti U razgovoru s Joanom Martinezom Alierom, ekološkim ekonomistom i ekonomskim povjesničarem te istraživačem na Institutu okolišnih znanosti i tehnologije Autonomnog sveučilišta u Barceloni osvrnuli smo se na njegov intelektualni put koji je isprepleten s nastankom ekološke ekonomije, ekonomske grane koja kao ulaznu točku analize okolišnih sukoba postavlja prirodne procese, povezujući ih s funkcioniranjem kapitalističkog sistema industrijske proizvodnje. Kroz razlaganje povijesti i aktualnosti klimatskih izazova, dotaknuli smo se i teme odrasta, prava prirode te životinjskih i biljnih vrsta, zaštite okoliša za siromašne i diferencijacije između antropocena i kapitalocena.
  • 24. svibnja 2020. Izjava o COVID-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže Na prvom sastanku novouspostavljene Globalne ekosocijalističke mreže (GEN), kojoj je cilj facilitirati razmjenu informacija, ideja, analiza i rasprava iz ekosocijalističkih perspektiva, utvrđeni su temeljni principi na osnovu kojih skupina prima nove članice i članove, a prihvaćena je i izjava o pandemiji COVID-19 kao simptomu metaboličkog rascjepa koji je kapitalizam otvorio između ljudskog društva i prirode, te problemu kojem valja pristupiti onkraj granica kapitalističke normalnosti.
  • 11. rujna 2012. “Krvavo podugovaranje” u umreženom društvu: migracije i postfordističko restrukturiranje u Europskoj uniji
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva Odbacujući dualizam između Prirode i Čovječanstva, Jason W. Moore, historičar okoliša, historijski geograf i docent na Odsjeku za sociologiju Sveučilišta Binghamton te koordinator World Ecology Research Network, preispituje koncept antropocena, prema kojemu je za ekološku krizu kriva ljudska vrsta u cjelini. Nadomještajući ga pojmom kapitalocena, Moore naglašava presudni utjecaj kapitalizma, koji je historijski isprepleten s mrežom života, teži neodrživom ekonomskom rastu te parazitira na besplatnom i jeftinom radu ljudi i ostatka prirode.
  • 11. prosinca 2017. Nismo svi u istom čamcu S Giacomom D'Alisom, ekološkim ekonomistom, političkim ekologom i višim istraživačkim suradnikom IPE-a za 2017./18., razgovarali smo o odnosu koncepta neograničenog ekonomskog rasta i stvarnosti ograničenih planetarnih resursa, ulozi kapitalizma u globalnim klimatskim promjenama, migrantskim politikama, konceptu odrasta (degrowth) te sužavanju proizvodne sfere naspram feminističkog jačanja društvene reprodukcije. Intervju je snimljen 2016. godine na Visu, za vrijeme Zelene akademije, a D'Alisa će u utorak 12. prosinca u Zagrebu održati predavanje pod naslovom „Odrast i država“.
  • 13. svibnja 2016. Izbjeglička kriza: Gdje je granica između tragedije i masakra? Antiizbjeglička politika Europske unije nastavlja svoje destruktivno razračunavanje s izbjegličkom krizom, potičući moralnu paniku u svojim državama članicama. Posljedice su jasno vidljive u krvavim rezultatima izgona, koji pomno demonstriraju kršenje ljudskopravaških načela u ime očuvanja bedema tzv. Prvog svijeta.
  • 21. prosinca 2016. Tehnooptimizam na staklenim nogama Davna je socijalistička želja da se automatizacijom procesa proizvodnje viška vrijednosti smanji vrijeme društveno potrebnog rada. Međutim, uloga novih tehnologija u kapitalističkim procesima proizvodnje, čija su rezultanta smanjenje cijene rada i povećanje efikasnosti proizvodnje, pokazuje suprotno. Uočimo li da brojne tehnologije koje koristimo – pa i one u čije emancipatorne potencijale polažemo mnogo nada – štetno utječu po naš prirodni okoliš, potrebno je promijeniti okvir u kojemu o njima raspravljamo. O odnosu tehnologije i kapitalizma, njezinim emancipatornim potencijalima, ali i zamkama u koje nas dovodi, razgovarali smo s Tomislavom Medakom iz zagrebačkog Multimedijalnog instituta.
  • 3. rujna 2012. Globalna kriza i kriza europskog neomerkantilizma (I.)
  • 14. travnja 2018. Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 8. kolovoza 2014. Kapitalizam i negativni rast: teorem nemogućnosti + snimka tribine: “Dosta?: prirodna ograničenja ekonomskog rasta”
  • 14. siječnja 2015. MOL je preuzeo dionice, ne i odgovornost
  • 18. listopada 2016. Neraskidiva veza tehnologije i društva Tijekom godina, digitalne tehnologije prešle su razvojnu putanju od stranog utjecaja na kontekste ljudskih interakcija, preko alata za održavanje digitalnih kultura do integracije u svakodnevni život. S obzirom na rast važnosti digitalnih tehnologija za čovjeka i njihov transformativni potencijal, one dobivaju brojne umjetničke reprezentacije – bilo utopijske, bilo distopijske. No prikaz tehnologija kao dobrih i loših, ističući psihološki aspekt njihove recepcije analitički je manjkav. Utoliko je važno vratiti fokus na dijalektički odnos tehnologija i društva te ih kontekstualizirati u kapitalističke društvene odnose i emancipatorne borbe. O ovim temama razgovarali smo s Petrom Jandrićem, kritičkim pedagogom i profesorom na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu.
  • 29. prosinca 2017. Okovane tehnologije Uronjene u profitno orijentiranu instrumentalizaciju koja svakodnevno oblikuje dinamiku tehnoloških tranzicija u kapitalizmu, tehnologije su prošarane proturječnim silnicama i mjestima otpora. O tehnodeterminizmu, piratstvu, distributivnom karakteru i konfliktnim dimenzijama mrežnih medija, digitalnim repozitorijima, vlasničkim i autorskim pravima kao klasnom pitanju te manjku političke ekonomije u raspravama o mrežnoj slobodi, razgovarali smo s Katarinom Peović Vuković, docenticom na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci i članicom Radničke fronte.
  • 21. rujna 2016. Prema reartikulaciji otpora ekonomskom liberalizmu Aktualni politički trenutak nameće nam brojne teme, razumijevanjem kojih se stvaraju preduvjeti za uspješno emancipatorno političko organiziranje. Formiranje političkog polja u postsocijalističkoj Hrvatskoj, rast ekstremne desnice diljem Europe, odnos političke demokracije i ekonomskog liberalizma te struktura moći u Europskoj Uniji, neka su od pitanja koja smo otvorili u razgovoru s Danijelom Dolenec, docenticom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i predsjednicom Upravnog odbora Instituta za političku ekologiju.
  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš Bogatstvo špediterskog mogula Jeffa Bezosa koje prijeti premašiti granicu od jednog bilijuna dolara, u uskoj je vezi s nehumanim uvjetima rada gotovo milijun radnica i radnika u Amazonu, gdje je zbog učestale izmjene radne snage sindikalno organiziranje iznimno zahtjevno, ali ipak postojeće i općenito nužno kako bi se ograničila moć njegova korporativnog carstva.
  • 31. prosinca 2017.
    Featured Video Play Icon
    Ekonomska kriza – tri alternativna pogleda
    Donosimo snimku i izvještaj s panela o ekonomskoj krizi na kojem se razgovaralo o trenutnim ekonomskim odnosima snaga u Europi i njihovim političkim dimenzijama, različitim odgovorima na krizu i mogućnostima koje se u takvoj situaciji nadaju za ljevicu. Kroz raspravu je dominiralo suprotstavljanje dviju teza o uzrocima krize: radi li se o krizi profitabilnosti ili financijskoj krizi. Panel je održan 16. svibnja 2017. godine u sklopu Subversive Foruma 10. Subversive festivala, a na njemu su, uz moderaturu Domagoja Mihaljevića, sudjelovali Joachim Becker, Zoltán Pogátsa i Costas Lapavitsas. Dosad objavljene snimke s prethodnih Subversive festivala potražite na playlisti.
  • 28. prosinca 2018.
    Featured Video Play Icon
    Unatoč svim preprekama: možemo li transformirati globalnu tehnosferu kako bismo spriječili ekstremne klimatske promjene?
    Globalna dominacija kapitalističke proizvodnje pogonjene fosilnim gorivima nije rezultat njihovih superiornih karakteristika ili autonomnog tehnološkog razvoja, već predstavlja reakciju industrijskog kapitalizma 19. stoljeća na prve uspjehe organiziranog radničkog pokreta. Danas, kada smo suočeni s rezultatima pretjerane eksploatacije fosilnih goriva, iznalaženje rješenja za borbu protiv klimatskih promjena postalo je jedno od ključnih globalnih sociopolitičkih pitanja. Međutim, tehnološki napredna kapitalistička društva, koja razvoj temelje na imperijalističkoj eksploataciji i ekocidu, i dalje nisu sklona odustati od mehanicističko-instrumentalnog odnosa prema prirodi, stavljajući naglasak na rješenja iz sfere klimatskog inženjeringa. Pogledajte snimku i pročitajte pregled izlaganja o tehnološkim i političkim aspektima ekološke tranzicije te važnosti otpora u formiranju pravednijeg i ekološki održivog socioekonomskog modela, koje je Tomislav Medak ove godine održao na Zelenoj akademiji na Visu, a snimke s proteklih izdanja potražite na plejlisti.
  • 13. prosinca 2017. Dopuštena margina talasanja Uspješnost institucionalizacije konzervativnog dijela civilnog pokreta još je urgentnijom učinila analizu dosega zagovaranja vrijednosti liberalnog kapitalizma za radikalizaciju udruženog političkog djelovanja lijevog spektra civilnog društva. O emancipatornim potencijalima njegovih progresivnih aktera, ali i ograničenjima uslijed projektnog načina financiranja koje je dovelo do programske deradikalizacije, birokratizacije i prekarizacije djelovanja, razgovarale smo sa Sandrom Benčić, dugogodišnjom aktivistkinjom za ljudska prava i voditeljicom programa Socio-ekonomske pravednosti u Centru za mirovne studije.
  • 22. ožujka 2010. Irena Kranjec: Utjecaj Općeg sporazuma o trgovini uslugama Svjetske trgovinske organizacije na narodne knjižnice
  • 25. siječnja 2011. Kapitalizam i hrana: neka jedu smeće!
  • 1. kolovoza 2016. Nužno je uspostaviti kontrolu nad državnim institucijama U sklopu zimskog seminara Zelene Akademije na Plitvičkim jezerima razgovarali smo s Hilary Wainwright, stručnjakinjom za demokraciju i javni sektor te članicom uredništva lijevog britanskog online magazina Red Pepper. Wainwright iznosi teze o emancipatornom potencijalu tehnologije, sindikatima i prekarnim oblicima rada, grassroots mobilizacijama, razvoju paralelne ekonomije, obrani socijalne države te feminizmu i pitanju kućanskog rada.
  • 9. veljače 2011. Planet slumova (I)
  • 7. lipnja 2015. Zbog zagrijavanja planeta oceanima prijete najveće promjene u posljednjih tri milijuna godina
  • 9. studenoga 2011. 1% najbogatijih kao najveći uništavatelji bogatstva u povijesti
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 26. prosinca 2019. Nespojivi duet? Sustavni sukob globalnog kapitalizma i ljudskih prava Koncept ljudskih prava dobiva na zamahu nakon raspada socijalizma, a u kapitalizmu je prvenstveno poslužio kao paravan za održavanje materijalne i društvene nejednakosti, odnosno pacifizirajuća institucija nominalno uređenih demokracija u kojima su sredstva za proizvodnju u rukama nekolicine. Da bi ljudska prava sadržajno, a ne samo deklarativno obuhvatila socioekonomska prava, prethodno treba doći do redistribucije društvenog bogatstva i uspostave političkih sustava usmjerenih na društvenu i ekonomsku pravdu.
  • 19. prosinca 2018. Nova klasna politika: perspektiva protiv desnih i neoliberalnih pripovijesti Uspon desnog populizma dio europske ljevice prepoznao je i kao indikator vlastite slabosti i povijesne erozije značaja. Da ljevica nema monopol na artikulaciju socijalnog pitanja nije nova lekcija. No ono što je relativno novo jest da ga je ljevica posljednjih desetljeća u sve manjoj mjeri postavljala. Ovako glasi kritička dijagnoza autora poput francuskog sociologa Didiera Eribona. Objavljivanje njemačkog prijevoda njegove sociološko-autobiografske monografije Povratak u Reims inicirao je 2016. godine opsežne rasprave unutar njemačke ljevice. Mnogi su usvojili Eribonovu dijagnozu i plediraju za povratak klasnoj politici, dok drugi upozoravaju na opasnost rehabilitacije starog klasnog redukcionizma i olakog dezavuiranja desetljeća nastojanja oko rodnih i manjinskih pitanja. Formuliran unutar tih rasprava, pojam „Nove klasne politike“ teži integraciji klasnog i „identitetskih“ pitanja kao temelja obnove integrativne lijeve politike, koja se mora suprotstavljati i desnim i neoliberalnim narativima. Pročitajte prijevod teksta Sebastiana Friedricha.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 26. srpnja 2020. Toplinski valovi globalno su sve dulji i učestaliji Najnovija istraživanja o globalnom zatopljavanju ukazuju da je posljednjih desetljeća frekventnost i trajanje toplinskih valova u stalnom porastu diljem svijeta. Trendovi variraju, pa su pojedini dijelovi svijeta poput Amazonije, sjevernoistočnog Brazila, zapadne Azije i Mediterana pogođeni većim temperaturnim promjenama, a neovisno o brzini promjena ekstremne vrućine najteže pogađaju zemlje sa slabijom infrastrukturom.
  • 29. prosinca 2017.
    Featured Video Play Icon
    Kako do neorganiziranih i podorganiziranih – Florian Wilde (RLS)
    Krajem listopada ove godine u Beogradu je održana konferencija „For Labour Rights! Trans-National Solidarity, Common Goods and Perspectives of Organizing“, u organizaciji Rosa Luxemburg Stiftung SEE. Donosimo integralnu snimku i tekstualni sažetak prvog od tri uvodna predavanja na konferenciji „Reaching the Un- and Under-Organized“ Floriana Wildea, radnika berlinskog ureda RLS-a u području sindikalnog organiziranja. Integriravši višegodišnje iskustvo djelovanja u društvenim pokretima i sindikatima te stranci Die Linke, Wilde je obrazložio neke od glavnih problema radničkog organiziranja te iznio prijedloge protustrategija i uloge lijevih političkih aktera u obnovi radničkog pokreta. Preostale snimke s konferencije pogledajte na playlisti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve