Toplinski valovi globalno su sve dulji i učestaliji

"Nova studija donosi „nedvosmislene indikatore“ da globalno zagrijavanje nije samo u tijeku, već da i ubrzava. Znanstvenici i znanstvenice inzistiraju kako je „vrijeme za pasivnost prošlo“."

Sateljtske fotografije grada Slagelse i njegove okolice na otoku Zealandu u Danskoj, iz srpnja 2017. i srpnja 2018. (izvor: European Space Agency @ Flickr, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci)
Nova studija donosi „nedvosmislene indikatore“ da globalno zagrijavanje nije samo u tijeku, već da i ubrzava. Znanstvenici i znanstvenice inzistiraju kako je „vrijeme za pasivnost prošlo“.



Sveobuhvatno globalno istraživanje o toplinskim valovima sve do regionalnih razina, otkriva da su toplinski valovi u gotovo svakom dijelu svijeta od 1950-ih sve učestaliji i dulji. Istraživanje, koje je 3. srpnja objavljeno u časopisu Nature Communications dolazi do zaključka:
„Toplinski valovi sve su intenzivniji, učestaliji i dulji, a predviđa se da će se ovi trendovi pogoršati uslijed jačanja globalnog zatopljavanja (…) Trendovi učestalosti, trajanja i kumulativne topline jačaju od 1950-ih (…)“

„Između 1950. i 2017. godine u većini regija svakog je desetljeća zabilježen barem jedan dodatni dan toplinskog vala (međutim, to može narasti na tri do pet dana u područjima niske zemljopisne širine), koji su se produljili za od 0,2 do preko jednog dana po desetljeću (…)

Razmjeri ovih trendova (…) najveći su u regijama koje su poznate po tome što ih pogađaju disproporcionalno nepovoljniji učinci klimatskih promjena.“
Autori i autorice kreirali su novu mjernu jedinicu, kumulativnu toplinu, koja otkriva koliko se točno topline nalazi u pojedinačnim toplinskim valovima i sezonama toplinskih valova. Kao što je bilo i očekivano, i ta je brojka u porastu. Tijekom najgore sezone toplinskih valova, diljem zemlje osjetilo se dodatnih 80°C kumulativne topline. U Rusiji i na Mediteranu, najekstremnije sezone donijele su dodatnih 200°C i više.
 
Prema vodećoj autorici studije, dr. Sarah Perkins Kirkpatrick, „na globalnoj razini tijekom proteklih 70 godina nismo samo svjedočili većem broju sve duljih toplinskih valova, već i upadljivom ubrzanju ovog trenda. Kumulativna toplina pokazuje slični trend ubrzavanja, rastući globalno u prosjeku 1-4,5°C svakog desetljeća, no na nekim mjestima, poput Bliskog Istoka, te u dijelovima Afrike i Južne Amerike, i do 10°C po desetljeću.“
 
Jedina mjerna jedinica za toplinske valove koja nije doživjela ubrzanje jest intenzitet toplinskih valova, čime se mjeri prosječna temperatura među toplinskim valovima. Razlog tome je što globalno svjedočimo većem broju dana toplinskih valova, a sami toplinski valovi traju dulje. Kada se prosječna temperatura mjeri za vrijeme duljih toplinskih valova, bilo kakve varijacije u intenzitetu gotovo su neprimjetne. Jedino se na jugu Australije i u malim područjima Afrike i Južne Amerike primjećuje uočljivi porast prosječnog intenziteta toplinskih valova.
 
Istraživanje je također pokazalo da utjecaj prirodne varijabilnosti na toplinske valove na regionalnim razinama može biti velik. Ova varijabilnost može nadmašiti trendove toplinskih valova, stoga regionalni trendovi kraći od nekoliko desetljeća općenito nisu pouzdani. Kako bi detektirale promjene u trendovima, istraživači i istraživačice razmatrali su kako su se trendovi mijenjali tijekom višedesetljetnih intervala između 1950-2017. Promjene su bile goleme.
 
Primjerice, mjerenjima na Mediteranu tijekom periodâ od više desetljeća zabilježen je drastični porast toplinskih valova. Od 1950. do 2017. godine, toplinski valovi na Mediteranu porasli su za dva dana po desetljeću. Međutim, od 1980. do 2017. ovaj se trend pojačao na 6,4 dana po desetljeću.
 
Regionalni pristup također je pokazao na koji način trendovi variraju. Regije poput Amazonije, sjevernoistočnog Brazila, zapadne Azije i Mediterana proživljavaju nagle promjene po pitanju toplinskih valova, dok su područja kao što su Južna Australija i Sjeverna Azija i dalje na udaru promjena, ali sporijeg tempa.
 
Međutim, neovisno o tome jesu li ove promjene nagle ili polagane, čini se neizbježnim da će ranjive zemlje sa slabijom infrastrukturom biti najteže pogođene ekstremnim vrućinama.
 
„Klimatski znanstvenici još su odavno predskazali da će se globalno zatopljavanje jasno ukazati promjenom toplinskih valova“, kaže dr. Perkins Kirkpatrick.
„Drastična promjena u toplinskim valovima u pojedinim regijama kakvoj svjedočimo tijekom proteklih 70 godina, te nagli porast broja ovih događaja, nedvosmisleni su indikatori da je globalno zatopljavanje tu i da ubrzava. Ovo istraživanje samo je posljednji dio dokaznog materijala koji bi trebao poslužiti kao jasan apel na kreatore politika da je urgentno djelovanje smjesta potrebno, ako nam je namjera spriječiti najgore posljedice globalnog zatopljavanja. Vrijeme za pasivnost je prošlo.“




(Prilog je dijelom prilagođen na osnovu materijala ARC Centre of Excellence for Climate Extremes iz Sydneyja u Australiji.)

Vezani članci

  • 2. kolovoza 2020. Pobuna protiv laži opasnih po život Prosvjedi u Srbiji početkom srpnja bili su potaknuti nizom laži i manipulacija kojima je vlast pokušala prikriti katastrofalno upravljanje pandemijom koronavirusa. Učinivši si medvjeđu uslugu pobjedom na izborima na kojima je parlament ispražnjen od opozicije, Vučićeva ambicija da održi privid demokracije u državi kojom vlada autokratski dodatno je dovedena u pitanje uslijed žestoke represije policijskih snaga protiv heterogene mase ljudi koja je izašla na ulice da iskaže svoje nezadovoljstvo na jedini preostali način u Vučićevoj Srbiji.
  • 2. kolovoza 2020. „Zašto glumiš marksista?“ "Biti „kapital“ nije supstantivna kvaliteta. Društveni odnosi kapitalizma pretvaraju stroj u kapital, što on nikako nije sam po sebi. Primjerice, krušna peć u kooperativnoj pekari u Montreuilu nije kapital, zato što je ugrađena u kooperativne i nenadničke društvene odnose. Međutim, ista krušna peć u industrijskoj pekari postaje kapital. Ista krušna peć. Kapital na jednom mjestu, ne-kapital na drugom. Biti kapital nije supstantivno svojstvo stvari."
  • 31. srpnja 2020. Iza leđa korone: rad, kuća i vrijeme Višak vremena za dokolicu, prividno nataložen u kućanstvima tijekom pandemije korona virusa, zakriva diferencijaciju rada po klasnim, rodnim i rasnim linijama, što autorica razmatra na podlozi teorije socijalne reprodukcije. Uz intenzifikaciju kućanskog, javnog odnosno komodificiranog orodnjenog reproduktivnog rada, na pretpostavljeni stambeni prostor eksternaliziran je i dio proizvodnog rada, bez adresiranja svih njegovih materijalnih dimenzija i pojačano prekarne izvedbe, dok je istovremeno veliki broj radnica i radnika van kućanstava nastavio obavljati onaj rad koji je neophodan za svakodnevno namirivanje potreba društva.
  • 26. srpnja 2020. Liberali još uvijek misle da će utvrđivanje činjenica zaustaviti desnicu "Za današnje liberale, standardni pristup borbi protiv desnice provjera je činjenica koje iznosi. Međutim, konzervativci nisu natjecatelji u debati: vode političku borbu i usmjereni su na pobjedu. Utvrđivanje činjenica neće nas spasiti."
  • 26. srpnja 2020. Službeno je – Steven Pinker priča gluposti "Kada Steven Pinker uporno tvrdi da se stanje u svijetu sve više poboljšava, dobar dio njegova argumenta temelji se na tvrdnjama o smanjenju globalnog siromaštva. Međutim, novi izvještaj UN-ova stručnjaka za temu siromaštva poništava navedeni argument, demonstrirajući kako je globalno siromaštvo ostalo gotovo nepromijenjeno tijekom posljednjih četrdeset godina."
  • 19. srpnja 2020. Kako je Heidegger postao glavni filozof ekstremne desnice? "U Njemačkoj je Heideggerova popularnost na ekstremnoj desnici povezana s načinima na koje njegova filozofija legitimizira regionalni environmentalizam, populizam i kulturni rasizam ekstremne desnice. Njegova vizija nacionalnog tubitka (Dasein), specifičnog kolektivnog bića utemeljenog na zajedničkom duhu, tradiciji i uronjenost u lokalno, pruža suvremenoj njemačkoj ekstremnoj desnici viziju bijelog identiteta koji ujedinjuje „narod“ i „elitu“ na temelju privrženosti lokalnom i „običnim ljudima“ te njegovu glorifikaciju putem rasijalizacije inferiornog kulturnog i religijskog „Drugog“."
  • 19. srpnja 2020. Izvještaj s 218. plenuma Filozofskog fakulteta + izjava za medije Na 218. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održanom 13. srpnja, raspravljalo se o nepravilnostima u procesu izbora dekana FFZG-a i održavanju sjednice Senata na kojoj je valjalo odlučiti hoće li kandidatura većinski izglasanog profesora Jovanovića biti prihvaćena, o prirodi smjene dekanice Filozofskog Vesne Vlahović-Štetić i postavljanja o. d. dekana Miljenka Šimprage na čelo istog. Izglasane su tri točke (odbijanje razrješenja dekanice i postavljanja Šimprage za o. d. dekana, te umjesto njega potvrđivanje demokratski izabranog o. d. dekana Bagića), koje su usmjerene prema Senatu. Uspostavljene su radne grupe i najavljene daljnje akcije te širenje fronte.
  • 19. srpnja 2020. Ne možemo govoriti o rasizmu bez razumijevanja bjelačkosti "Bijeli životi već su bitniji od drugih, stoga proklamirati da su bitni znači pridati im dodatnu vrijednost, što nas opasno približava terenu bjelačke supremacije. To ne znači da su sve bijele osobe u zapadnim društvima materijalno dobro zbrinute ili da ne trpe oskudicu, nego da to nije posljedica činjenice da su bijeli. Crni životi i dalje su obezvrjeđeni, a kako bismo došli do željene situacije u kojoj su svi životi (uistinu) bitni, prvo oni moraju ostvariti paritet tako što će postati bitni. Ovo uistinu nije toliko teško razumjeti, osim ako to odabirete ne razumjeti."
  • 12. srpnja 2020. Argumenti u korist javne prehrane Dok globalno 820 milijuna ljudi gladuje, a 57 milijuna u najbogatijim zemljama koristi besplatno dijeljenu hranu, najmanje trećina proizvedene hrane propada prije konzumacije. Postojeća proizvodnja, alokacija i priprema hrane bazirana je na tržišnim odnosima, kupovnoj moći pojedinaca i pojedinki te kućanskom radu. Javno zdravstvo, školstvo i skrb pokazuju da u nekim domenama postoje optimalnije i efikasnije solucije. Sustav javne prehrane dostupne cijelom stanovništvu mogao bi uključiti kapacitete privatnog sektora, osigurati pravedan otkup lokalno proizvedene hrane i staviti naglasak na ekološki održiva rješenja.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve