Rekordno visoke temperature gornjeg sloja oceana

„Kako se sve više zemalja bude obavezivalo na ostvarivanje 'ugljične neutralnosti' ili 'nulte emisije ugljika' u nadolazećim desetljećima, treba obratiti posebnu pozornost na oceane. Bilo kakve aktivnosti ili sporazumi kojima se namjerava adresirati globalno zagrijavanje treba upariti s razumijevanjem da je ocean već apsorbirao ogromnu količinu topline i da će nastaviti apsorbirati višak energije Zemljinog sistema sve dok se atmosferske razine ugljika značajno ne smanje.“

Jato crnonogih troprstih galebova i nekoliko čaplji na santi leda u nacionalnom parku Glacier Bay, Aljaska, SAD, 2. kolovoza 2010. godine (izvor: Alan Wu @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Preko 90 posto viška topline uzrokovanog globalnim zagrijavanjem apsorbiraju oceani



Čak i uz malo smanjenje globalnih ugljičnih emisija koje je povezano uz pandemiju COVID-19 i rezultat ograničenja putovanja i drugih aktivnosti, oceanske temperature nastavile su trend obaranja rekorda u 2020. godini. Novo istraživanje 20 znanstvenika iz 13 instituta diljem svijeta zabilježilo je najviše oceanske temperature od 1955. godine, počevši od površinske razine, pa sve do dubine od 2000 metara.
 
Istraživanje je objavljeno 13. siječnja u časopisu Advances in Atmospheric Sciences. U zaključnom dijelu ispostavlja se apel donositeljima politika i drugim akterima da u svojim pokušajima ublažavanja učinaka klimatskih promjena uzmu u obzir trajnu štetu do koje može dovesti zagrijavanje oceana.
 
„Preko 90 posto viška topline koja se stvara globalnim zatopljavanjem apsorbiraju oceani, te je stoga zagrijavanje oceana izravni indikator globalnog zagrijavanja – zagrijavanje koje smo zabilježili daje naslutiti dugoročno globalno zagrijavanje“, kaže dr. Cheng Lijing, vodeći autor istraživanja i izvanredni profesor na Međunarodnom centru za klimu i okolišne znanosti pri Institutu za atmosfersku fiziku Kineske akademije znanosti.
„Međutim, zbog zakašnjelog odgovora oceana na globalno zagrijavanje, trendovi oceanskih promjena odolijevat će barem nekoliko desetljeća, te će se društva morati prilagoditi sada neizbježnim posljedicama našeg neobuzdanog zagrijavanja. No, još uvijek ima vremena za djelovanje i smanjenje naših emisija stakleničkih plinova.“
Koristeći metodu koju je osmislio Institut za atmosfersku fiziku, istraživačice i istraživači izračunali su kolike su oceanske temperature i salinitet do 2000 metara dubine, pomoću podataka priskrbljenih iz svih raspoloživih opažanja različitih naprava za mjerenje iz Svjetske oceanske baze podataka. Utvrdili su kako je 2020. gornjih 2000 metara svjetskih oceana apsorbiralo 20 puta više zetadžula negoli 2019. godine. Za usporedbu, sve ljudske aktivnosti troše otprilike polovinu jednog zetadžula svake godine.

Promjene količine topline u gornjih 2000 metara globalnih oceana (Advances in Atmospheric Sciences, siječanj 2021)

„Zašto ocean ne ključa? Zato što je ocean ogroman. Možemo zamisliti koliko energije ocean može apsorbirati i zadržati, te koliki je utjecaj kada je polagano otpušta.“
Istraživači su izvijestili i o drugim učincima, poput jačanja obrazaca saliniteta oceana i njegove pojačane stratifikacije – posljedice toga što se gornji sloj zagrijava brže od dubljih dijelova. Obje promjene mogle bi naškoditi oceanskim ekosistemima.
„Slatka voda još je slatkovodnija; slanija još slanija. Ocean prima ogromnu količinu topline koju proizvodi globalno zagrijavanje, amortizirajući ga. Međutim, oceanske promjene do kojih pritom dolazi također predstavljaju ozbiljnu opasnost za ljudske i prirodne sisteme.“
Cheng podsjeća na vatrene stihije koje su 2020. godine poharale Australiju, dijelove područja Amazone, i zapadnu obalu SAD-a.
„Topliji oceani i toplija atmosfera također potiču intenzivnije oborine u svim olujama, osobito uraganima, uvećavajući rizik od poplava. Ekstremni požari poput onih kojima smo svjedočili 2020. godine postat će i učestaliji u budućnosti. Zbog toplijih oceana jačaju i oluje, osobito tajfuni i uragani.“
Istraživači će nastaviti pratiti oceanske temperature i utjecaj zagrijavanja na druga obilježja oceana, poput saliniteta i stratifikacije.
„Kako se sve više zemalja bude obavezivalo na ostvarivanje ‘ugljične neutralnosti’ ili ‘nulte emisije ugljika’ u nadolazećim desetljećima, treba obratiti posebnu pozornost na oceane. Bilo kakve aktivnosti ili sporazumi kojima se namjerava adresirati globalno zagrijavanje treba upariti s razumijevanjem da je ocean već apsorbirao ogromnu količinu topline i da će nastaviti apsorbirati višak energije Zemljinog sistema sve dok se atmosferske razine ugljika značajno ne smanje.“




Prilagođeno iz priopćenja kojeg je 13. siječnja 2021. u javnost uputila Kineska akademija znanosti.




Vezani članci

  • 14. veljače 2021. Kako mirovinski fondovi oblikuju financijalizaciju u Kolumbiji i Peruu "U ekonomijama u nastajanju koje su podvrgnute podređenim oblicima ekonomske i financijske integracije, i gdje su zastupljeni interesi visoko koncentrirane financijske industrije, takvi mirovinski fondovi mogu podbaciti kao katalizator dubokih, likvidnih i stabilnih domaćih tržišta kapitala. Umjesto toga, mogli bi doprinijeti financiranju privatiziranih oblika infrastrukture i nekretnina te ojačati hijerarhije globalnog financijskog svijeta."
  • 7. veljače 2021. Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska "Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."
  • 7. veljače 2021. Globalnom Jugu trebaju moć i resursi, ne reprezentacijski paravani Imenovanje Crne Afrikanke na čelo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previše. Ngozi Okonjo-Iweala je kao bivša ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previše prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afričkog radništva i seljaštva. Za periferne ekonomije neophodno je napuštanje dominantne, krajnje devastirajuće neoliberalne paradigme i zaokret prema osnaživanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja – puka identitetska reprezentacija neće biti dovoljna.
  • 7. veljače 2021. Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 31. siječnja 2021. O porastu sindikalne gustoće u SAD-u tijekom pandemije "Sindikalna gustoća – udio zaposlenih radnika i radnica koji pripadaju sindikalnom članstvu – porastao je 2020. godine po prvi put od 2007. i 2008. godine. Za porast sindikalne gustoće prije toga, morali biste se vratiti do 1979. godine. (...) Međutim, ovaj porast nažalost nije bio rezultat kakvog pobjedonosnog organiziranja. Sindikalno članstvo prošle se godine smanjilo za 2,2 posto – no pandemija je još više smanjila zaposlenost, za 6,7 posto. Posljedično se sindikalna gustoća povećala s 10,3 na 10,8 posto, i vratila tamo gdje je bila 2016. godine."
  • 24. siječnja 2021. Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
  • 22. siječnja 2021. Prema taksonomiji trolova "„Sreli smo još jednog Amerikanca u pubu. Mislim da je bio neki profesor, razvezao se o tome kako je Amerika ukradena od Indijanaca, i da je to strašno, i kako bi im je trebali vratiti. Na kraju je Brett rekao, ‘U redu, onda saznaj koje je indijansko pleme nekada živjelo tamo gdje ti sada živiš i predaj im vlasnički list od kuće.’ Siroti čovjek nije znao što reći.“ Kao što je jasno iz odlomka, Michelle ovo smatra nepobitnim argumentom. Čuo sam verzije ovog odgovora i prije – ako ste za imigraciju, otvorite svoj dom imigrantima, itd. – pri čemu se politička pozicija odnosno argument u vezi društva pretvara u individualni odgovor. Naravno, siroti čovjek trebao je uzvratiti da neki odgovori imaju smisla jedino ako su kolektivni. Ne postoji individualni odgovor na povijest genocida, ili na imigracijske politike, jednako kao što ne postoji individualni odgovor na klimatske promjene."
  • 22. siječnja 2021. Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka "Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve