Ian Angus
17. siječnja 2021.
Rekordno visoke temperature gornjeg sloja oceana
Temperature oceana nastavile su divljati i u vrijeme pandemije COVID-19, kada je zbog različitih restrikcija došlo i do malog smanjenja ugljičnih emisija. Međutim, znanstvenici i znanstvenice upozoravaju da oceani apsorbiraju ogroman višak topline koji se stvara globalnim zatopljavanjem te da u pokušajima ublažavanja klimatskih promjena ne smijemo zaboraviti na zagrijavanje oceanâ, koje dovodi do čitavog niza globalnih nepogoda s dramatičnim posljedicama.
Preko 90 posto viška topline uzrokovanog globalnim zagrijavanjem apsorbiraju oceani
I pored neznatnog smanjenja globalnih ugljičnih emisija do kojega je dovelo ograničenje putovanja i drugih aktivnosti uslijed pandemije COVID-19, oceanske temperature su u 2020. godini nastavile trend obaranja rekorda. Novo istraživanje na kojem je radilo 20 znanstvenika i znanstvenica s 13 instituta diljem svijeta zabilježilo je najviše oceanske temperature od 1955. godine, počevši od površinske razine sve do dubine od 2000 metara.
Istraživanje je objavljeno 13. siječnja u časopisu Advances in Atmospheric Sciences, i u svojem zaključku apelira na donositelje politika i druge aktere da u svojim pokušajima ublažavanja učinaka klimatskih promjena uzmu u obzir trajnu štetu do koje može dovesti zagrijavanje oceana.
„Budući da oceani apsorbiraju više od 90 posto viška topline koja se stvara globalnim zatopljavanjem, zagrijavanje oceana izravni je indikator globalnog zagrijavanja – zagrijavanje koje smo zabilježili ocrtava trend dugoročnog globalnog zagrijavanja“, kaže dr. Cheng Lijing, glavni autor istraživanja i izvanredni profesor na Međunarodnom centru za klimu i okolišne znanosti pri Institutu za atmosfersku fiziku Kineske akademije znanosti.
„Međutim, zbog zakašnjelog odgovora oceana na globalno zagrijavanje, trendovi oceanskih promjena odolijevat će barem nekoliko desetljeća, te će se društva morati prilagoditi sada neizbježnim posljedicama našeg neobuzdanog zagrijavanja. No, još uvijek ima vremena za djelovanje i smanjenje naših emisija stakleničkih plinova.“
Koristeći metodu koju je osmislio Institut za atmosfersku fiziku, istraživačice i istraživači izračunali su kolike su oceanske temperature i salinitet do 2000 metara dubine, pomoću podataka dobivenih na temelju raspoloživih opažanja koja su zabilježile različite naprave za mjerenje iz Svjetske oceanske baze podataka. Utvrdili su kako je 2020. godine gornjih 2000 metara svjetskih oceana apsorbiralo 20 puta više zetadžula negoli 2019. godine. Za usporedbu, sve ljudske aktivnosti troše otprilike polovinu jednog zetadžula svake godine.
Promjene količine topline u gornjih 2000 metara globalnih oceana (Advances in Atmospheric Sciences, siječanj 2021.)
„Zašto ocean ne ključa? Zato što je ocean golem. Možemo zamisliti koliko energije ocean može apsorbirati i zadržati, te koliki je utjecaj kada se polagano otpušta.“
Istraživači su izvijestili i o drugim učincima, poput jačanja obrazaca saliniteta oceana i njegove pojačane stratifikacije – posljedice toga što se gornji sloj zagrijava brže od dubljih dijelova. Obje promjene mogle bi naškoditi oceanskim ekosistemima.
„Slatka voda još je slatkovodnija; slanija još slanija. Ocean prima ogromnu količinu topline koju proizvodi globalno zagrijavanje, te ga amortizira. Međutim, oceanske promjene do kojih pritom dolazi također predstavljaju ozbiljnu opasnost za ljudske i prirodne sisteme.“
Cheng podsjeća na vatrene stihije koje su 2020. godine poharale Australiju, dijelove područja Amazone, i zapadnu obalu SAD-a.
„Topliji oceani i toplija atmosfera također potiču intenzivnije oborine u svim olujama, osobito uraganima, povećavajući rizik od poplava. Ekstremni požari poput onih kojima smo svjedočili 2020. godine u budućnosti će postati i učestaliji. Zbog toplijih oceana jačaju i oluje, osobito tajfuni i uragani.“
Istraživači će nastaviti pratiti oceanske temperature i utjecaj zagrijavanja na druge karakteristike oceana, poput saliniteta i stratifikacije.
„Kako će se sve veći broj zemalja obvezivati na ostvarivanje ‘ugljične neutralnosti’ ili ‘nulte emisije ugljika’ u nadolazećim desetljećima, bit će iznimno važno obratiti pozornost na oceane. Sve aktivnosti ili sporazumi kojima se namjerava adresirati globalno zagrijavanje treba povezati s činjenicom da je ocean već apsorbirao ogromnu količinu topline i da će nastaviti apsorbirati višak energije Zemljinog sistema sve dok se atmosferske razine ugljika značajno ne smanje.“
Prilagođeno iz priopćenja kojeg je 13. siječnja 2021. u javnost uputila Kineska akademija znanosti.
