Ian Angus
17. siječnja 2021.
Rekordno visoke temperature gornjeg sloja oceana
„Kako se sve više zemalja bude obavezivalo na ostvarivanje 'ugljične neutralnosti' ili 'nulte emisije ugljika' u nadolazećim desetljećima, treba obratiti posebnu pozornost na oceane. Bilo kakve aktivnosti ili sporazumi kojima se namjerava adresirati globalno zagrijavanje treba upariti s razumijevanjem da je ocean već apsorbirao ogromnu količinu topline i da će nastaviti apsorbirati višak energije Zemljinog sistema sve dok se atmosferske razine ugljika značajno ne smanje.“

Preko 90 posto viška topline uzrokovanog globalnim zagrijavanjem apsorbiraju oceani
Čak i uz malo smanjenje globalnih ugljičnih emisija koje je povezano uz pandemiju COVID-19 i rezultat ograničenja putovanja i drugih aktivnosti, oceanske temperature nastavile su trend obaranja rekorda u 2020. godini. Novo istraživanje 20 znanstvenika iz 13 instituta diljem svijeta zabilježilo je najviše oceanske temperature od 1955. godine, počevši od površinske razine, pa sve do dubine od 2000 metara.
Istraživanje je objavljeno 13. siječnja u časopisu Advances in Atmospheric Sciences. U zaključnom dijelu ispostavlja se apel donositeljima politika i drugim akterima da u svojim pokušajima ublažavanja učinaka klimatskih promjena uzmu u obzir trajnu štetu do koje može dovesti zagrijavanje oceana.
„Preko 90 posto viška topline koja se stvara globalnim zatopljavanjem apsorbiraju oceani, te je stoga zagrijavanje oceana izravni indikator globalnog zagrijavanja – zagrijavanje koje smo zabilježili daje naslutiti dugoročno globalno zagrijavanje“, kaže dr. Cheng Lijing, vodeći autor istraživanja i izvanredni profesor na Međunarodnom centru za klimu i okolišne znanosti pri Institutu za atmosfersku fiziku Kineske akademije znanosti.
„Međutim, zbog zakašnjelog odgovora oceana na globalno zagrijavanje, trendovi oceanskih promjena odolijevat će barem nekoliko desetljeća, te će se društva morati prilagoditi sada neizbježnim posljedicama našeg neobuzdanog zagrijavanja. No, još uvijek ima vremena za djelovanje i smanjenje naših emisija stakleničkih plinova.“
Koristeći metodu koju je osmislio Institut za atmosfersku fiziku, istraživačice i istraživači izračunali su kolike su oceanske temperature i salinitet do 2000 metara dubine, pomoću podataka priskrbljenih iz svih raspoloživih opažanja različitih naprava za mjerenje iz Svjetske oceanske baze podataka. Utvrdili su kako je 2020. gornjih 2000 metara svjetskih oceana apsorbiralo 20 puta više zetadžula negoli 2019. godine. Za usporedbu, sve ljudske aktivnosti troše otprilike polovinu jednog zetadžula svake godine.

Promjene količine topline u gornjih 2000 metara globalnih oceana (Advances in Atmospheric Sciences, siječanj 2021)
„Zašto ocean ne ključa? Zato što je ocean ogroman. Možemo zamisliti koliko energije ocean može apsorbirati i zadržati, te koliki je utjecaj kada je polagano otpušta.“
Istraživači su izvijestili i o drugim učincima, poput jačanja obrazaca saliniteta oceana i njegove pojačane stratifikacije – posljedice toga što se gornji sloj zagrijava brže od dubljih dijelova. Obje promjene mogle bi naškoditi oceanskim ekosistemima.
„Slatka voda još je slatkovodnija; slanija još slanija. Ocean prima ogromnu količinu topline koju proizvodi globalno zagrijavanje, amortizirajući ga. Međutim, oceanske promjene do kojih pritom dolazi također predstavljaju ozbiljnu opasnost za ljudske i prirodne sisteme.“
Cheng podsjeća na vatrene stihije koje su 2020. godine poharale Australiju, dijelove područja Amazone, i zapadnu obalu SAD-a.
„Topliji oceani i toplija atmosfera također potiču intenzivnije oborine u svim olujama, osobito uraganima, uvećavajući rizik od poplava. Ekstremni požari poput onih kojima smo svjedočili 2020. godine postat će i učestaliji u budućnosti. Zbog toplijih oceana jačaju i oluje, osobito tajfuni i uragani.“
Istraživači će nastaviti pratiti oceanske temperature i utjecaj zagrijavanja na druga obilježja oceana, poput saliniteta i stratifikacije.
„Kako se sve više zemalja bude obavezivalo na ostvarivanje ‘ugljične neutralnosti’ ili ‘nulte emisije ugljika’ u nadolazećim desetljećima, treba obratiti posebnu pozornost na oceane. Bilo kakve aktivnosti ili sporazumi kojima se namjerava adresirati globalno zagrijavanje treba upariti s razumijevanjem da je ocean već apsorbirao ogromnu količinu topline i da će nastaviti apsorbirati višak energije Zemljinog sistema sve dok se atmosferske razine ugljika značajno ne smanje.“
Prilagođeno iz priopćenja kojeg je 13. siječnja 2021. u javnost uputila Kineska akademija znanosti.