Rekordno visoke razine stakleničkih plinova unatoč COVID-19 karanteni

"Vodeći meterolozi upozoravaju kako jedino potpuna transformacija naših industrijskih, energetskih i prometnih sustava može zaustaviti klimatske promjene"

Opservatoriji Mauna Loa, Havaji, SAD, 23. listopada 2018. godine (izvor: Christopher Michel @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Vodeći meterolozi upozoravaju kako jedino potpuna transformacija naših industrijskih, energetskih i prometnih sustava može zaustaviti klimatske promjene



Keelingova krivulja dosegnula je novi maksimum

Koncentracija CO2 u atmosferi na Opservatoriju Mauna Loa iznosila je 18. studenog 2020. godine 412,19 ppm (dijelova na milijun). To je najviši iznos u barem 800 000 godina. (vidi ovdje za pozadinu Keelingove krivulje).
 

Priopćenje za javnost Svjetske metereološke organizacije, 23. studenog

Svjetska metereološka organizacija (World Meteorological Organization, WMO) napominje da usporavanje industrijske proizvodnje zbog pandemije COVID-19 nije obuzdalo rekordno visoke razine stakleničkih plinova koji zarobljavaju toplinu u atmosferu, povećavajući temperature i uzrokujući ekstremne vremenske prilike, otapanje ledenog pokrova, podizanje razine mora i acidifikaciju oceana.
 
Karantena je dovela do smanjenja emisija mnogih zagađivača i stakleničkih plinova kao što je ugljični dioksid. Međutim, bilo kakav utjecaj na koncentraciju CO2 – koja je rezultat kumulativnih prošlih i sadašnjih emisija – de facto nije veći od uobičajenih fluktuacija u kruženju ugljika do kojih dolazi iz godine u godinu, kao ni od visoke prirodne varijabilnosti u spremnicima ugljika kao što je vegetacija.
 
Razine ugljičnog dioksida dodatno su porasle 2019. godine, a prema WMO-u, godišnji globalni prosjek probio je značajni prag od 410 dijelova na milijun. Rast se nastavio i 2020. godine. Od 1990. je zabilježen 45-postotni rast radijacijskog prisiljavanja – zagrijavajućeg učinka na klimu – dugovječnih stakleničkih plinova, od čega četiri petine otpada na CO2.
 

Izjave glavnog tajnika WMO-a Petterija Taalasa

„Ugljični dioksid zadržava se u atmosferi stoljećima, a u oceanima još duže. Na Zemlji je usporediva koncentracija CO2 prošli put bila prije 3-5 milijuna godina, kada je temperatura, u usporedbi s aktualnim trenutkom, bila viša za 2-3 Celzijevih stupnjeva, a razina mora viša za 10-20 metara. Međutim, tada na Zemlji nije bilo 7,7 milijardi stanovnika.“
 
„Globalni prag od 400 dijelova na milijun probili smo 2015. godine, a samo četiri godine kasnije prešli smo i 410 dijelova na milijun. Nikada prije nismo zabilježili takvu stopu porasta. Smanjenje emisija povezano s karantenom tek je točkica na dugoročnom grafikonu. Potrebno nam je kontinuirano izravnavanje krivulje.“
 
„Pandemija COVID-19 nije rješenje za klimatske promjene. Međutim, ona nam pruža platformu za postojanije i ambicioznije klimatsko djelovanje kako bismo smanjili emisije na nultu stopu putem potpune transformacije naših industrijskih, energetskih i prometnih sustava.“
 
„Potrebne promjene su ekonomski priuštive i tehnički izvedive, a tek bi marginalno utjecale na svakodnevni život. Treba pozdraviti to da je sve veći broj zemalja i kompanija posvećen ugljičnoj neutralnosti. Nema vremena za gubljenje.“
 

Iz WMO Greenhouse Gas Bulletina #16, 23. studenog 2020.

Procjenjuje se da su tijekom najintenzivnijeg perioda prisilnog ograničenja kretanja, u ranom dijelu 2020. godine, dnevne emisije CO2 bile manje i za do 17 posto, u usporedbi s prosječnom razinom dnevnih emisija CO2 iz 2019. godine. Kako trajanje i intenzitet mjera ograničavanja kretanja nisu jasni, vrlo je teško predvidjeti ukupno smanjenje emisija CO2 za 2020. godinu; međutim, preliminarne procjene predviđaju smanjenje od između 4,2 do 7,5 posto, u usporedbi s razinama iz 2019. godine.
 
Smanjenje emisija ovolike magnitude neće dovesti do smanjenja razina CO2 u atmosferi na globalnoj razini; one će se naprosto rasti nešto manjom brzinom, što će rezultirati očekivanom godišnjom atmosferskom koncentracijom CO2 koja je 0,08-0,23 ppm niža od one koja bi bila očekivana da nije došlo do pandemije. To se dobrano zadržava ispod prirodne među-godišnje varijabilnosti od 1 ppm, što znači da se utjecaj mjera karantene povezanih s pandemijom COVID-19 kratkoročno ne može razlikovati od prirodne varijabilnosti do koje dolazi iz godine u godinu.
 
Neto porast ekosistema i oceana počet će smanjivati razinu CO2 u atmosferi tek kada se neto emisije CO2 iz fosilnih goriva približe nuli. Čak i tada će većina CO2 koji je već ugrađen u atmosferu ostati u njoj nekoliko stoljeća, i nastaviti zagrijavati našu klimu. Pored toga, Zemljin klimatski sistem ima vremenski odmak od nekoliko desetljeća zbog toga što su oceani funkcionirali kao tampon zona za višak topline – dakle, što prije smanjimo naše emisije, to je manje vjerojatno da ćemo premašiti prag upozorenja oko kojeg je postignut dogovor na svjetskoj razini u Pariškom sporazumu.




Vezani članci

  • 14. veljače 2021. Kako mirovinski fondovi oblikuju financijalizaciju u Kolumbiji i Peruu "U ekonomijama u nastajanju koje su podvrgnute podređenim oblicima ekonomske i financijske integracije, i gdje su zastupljeni interesi visoko koncentrirane financijske industrije, takvi mirovinski fondovi mogu podbaciti kao katalizator dubokih, likvidnih i stabilnih domaćih tržišta kapitala. Umjesto toga, mogli bi doprinijeti financiranju privatiziranih oblika infrastrukture i nekretnina te ojačati hijerarhije globalnog financijskog svijeta."
  • 7. veljače 2021. Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska "Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."
  • 7. veljače 2021. Globalnom Jugu trebaju moć i resursi, ne reprezentacijski paravani Imenovanje Crne Afrikanke na čelo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previše. Ngozi Okonjo-Iweala je kao bivša ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previše prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afričkog radništva i seljaštva. Za periferne ekonomije neophodno je napuštanje dominantne, krajnje devastirajuće neoliberalne paradigme i zaokret prema osnaživanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja – puka identitetska reprezentacija neće biti dovoljna.
  • 7. veljače 2021. Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 31. siječnja 2021. O porastu sindikalne gustoće u SAD-u tijekom pandemije "Sindikalna gustoća – udio zaposlenih radnika i radnica koji pripadaju sindikalnom članstvu – porastao je 2020. godine po prvi put od 2007. i 2008. godine. Za porast sindikalne gustoće prije toga, morali biste se vratiti do 1979. godine. (...) Međutim, ovaj porast nažalost nije bio rezultat kakvog pobjedonosnog organiziranja. Sindikalno članstvo prošle se godine smanjilo za 2,2 posto – no pandemija je još više smanjila zaposlenost, za 6,7 posto. Posljedično se sindikalna gustoća povećala s 10,3 na 10,8 posto, i vratila tamo gdje je bila 2016. godine."
  • 24. siječnja 2021. Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
  • 22. siječnja 2021. Prema taksonomiji trolova "„Sreli smo još jednog Amerikanca u pubu. Mislim da je bio neki profesor, razvezao se o tome kako je Amerika ukradena od Indijanaca, i da je to strašno, i kako bi im je trebali vratiti. Na kraju je Brett rekao, ‘U redu, onda saznaj koje je indijansko pleme nekada živjelo tamo gdje ti sada živiš i predaj im vlasnički list od kuće.’ Siroti čovjek nije znao što reći.“ Kao što je jasno iz odlomka, Michelle ovo smatra nepobitnim argumentom. Čuo sam verzije ovog odgovora i prije – ako ste za imigraciju, otvorite svoj dom imigrantima, itd. – pri čemu se politička pozicija odnosno argument u vezi društva pretvara u individualni odgovor. Naravno, siroti čovjek trebao je uzvratiti da neki odgovori imaju smisla jedino ako su kolektivni. Ne postoji individualni odgovor na povijest genocida, ili na imigracijske politike, jednako kao što ne postoji individualni odgovor na klimatske promjene."
  • 22. siječnja 2021. Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka "Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve