Vlast aktivno sprečava protestno jedinstvo

Aktualni masovni prosvjedi diljem Republike Srbije predstavljaju kulminaciju višegodišnjeg nezadovoljstva stanovništva sustavnom devastacijom tekovina socijalne države, privatizacijom javnih poduzeća i upornim inzistiranjem političko-ekonomskih elita na uvođenju tzv. mjera štednje. Izravni povod izlasku naroda na ulice nedavni su rezultati predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio trenutni premijer Aleksandar Vučić. Kratki izvještaj i presjek situacije za nas je pripremio Marko Stričević, aktivni sudionik u prosvjedima i član organizacije Marks21.

Prosvjedi u Srbiji, travanj 2017. (foto: MS)
Prosvjedi u Srbiji, travanj 2017. (foto: MS)
Protesti „protiv diktature“, izvorno izazvani rezultatima predsedničkih izbora na kojima je sadašnji premijer Aleksandar Vučić odneo pobedu u prvom krugu, traju već više od nedelju dana širom Srbije.
 
Iako su prvih dana na transparentima uglavnom bili ispisani zahtevi o poništavanju izbora, ostavkama članova Republičke izborne komisije itd., ubrzo su parole i slogani počeli da poprimaju socijalni karakter. Solidarnost sa radnicama i radnicima fabrike „Goša“ u Smederevskoj Palanci, radnicama kragujevačke „Fore“, penzionerima kojima je smanjena penzija i brojna druga socijalna pitanja počela su da izbijaju u prvi plan.
 
Demonstranti ističu da problem nije isključivo u predizbornim manipulacijama i autoritarnim pretenzijama Aleksandra Vučića, već i u celom političkom kursu privatizacija i mera „štednje“ koji on predvodi, a za koji opozicioni kandidati nisu ponudili alternativu.
 
Protesti zahtevaju: fer i slobodne izbore, slobodu medija, departizaciju (razrešenje svih stranačkih i korumpiranih funkcionera u javnim preduzećima), decentralizaciju (premeštanje političke moći na lokalni nivo), zaštitu i poboljšanje statusa svih radnika, sprečavanje dalje privatizacije, ukidanje smanjenja plata i penzija, zaštitu životnog standarda stanovništva, reviziju sporazuma sa MMF-om i u potpunosti javno finansirano i svima dostupno obrazovanje i zdravstvo.
 
U Beogradu je protest u jednom trenutku pokušala da preuzme krajnja desnica, ali su ih ljudi u protestnoj povorci oterali uzvicima „nećemo vođe“, čime je naglašena nezavisnost protestnih događanja i oslabljena tvrdnja o jačanju nacionalizma i uopšte desnog sentimenta među mladima. Desnica pokušava da tu situaciju na društvenim mrežama spinuje tvrdnjama da protest organizuju strane organizacije civilnog društva i Vučić lično, a po brojnim profilima je izlazila informacija da su „članovi Marks21, komunisti i anarhisti“ preuzeli protest. Na to spinovanje, međutim, nije reagovao niko osim ultranacionalista i – samog Vučića. Desnica se još jednom dokazuje kao destruktivna snaga koja samo unosi podele i šteti pokretu.
 
Pored tvrdo desničarskih grupa, odbačena je i podrška zvaničnih partija „opozicije“. U državnim i drugim režimskim medijima forsira se i spin da proteste plaćaju Džordž Soroš i gubitnici izbora. Takođe, svakodnevno se pojavljuju i lažni zahtevi, većinom sastavljeni tako da odgovaraju trenutnoj vlasti.
 
Povezivanje protesta u više gradova ne prolazi nezapaženo od strane države. U Kruševcu je zbog podrške protestima otpušten direktor sindikata Sloga u fabrici „Trajal“, a Vučić je lično obišao radnike „Goše“. Policijski i vojni sindikati su se osmog aprila pridružili protestu, iako su, prema rečima predsednika policijskog sindikata Novice Antića, svi zaposleni u vojsci i policiji dobili direktno naređenje od Nebojše Stefanovića, ministra unutrašnjih poslova, da se jave na dužnost tog dana. Desetog aprila protestu se pridružio Ujedinjeni sindikat Sloga, što je označilo simboličko ujedinjavanje studenata i radnika u borbi protiv sistema. Iako je taj protest u Beogradu u pojedinim medijima označen kao „levičarski“, na hiljade ljudi je izašlo na ulice već sledećeg dana, stajući iza zahteva koji imaju izrazito socijalno-ekonomski karakter. 12. aprila studenti su uputili javni poziv prosvetnim radnicima da se pridruže borbi.
 
Vlast aktivno pokušava da spreči to ujedinjavanje, što znači da se državni aparati ne pridržavaju Vučićeve izjave prema kojoj su protesti samo „izražaj demokratije“ i da su „u redu“ sve dok su mirni. Većina levičarskih grupa i pojedinaca, s druge strane, daje sve od sebe da doprinese očuvanju nezavisnosti ovog pokreta u nastanku i doprinese njegovom rastu. Budućnost protesta i karakter njegovog delovanja velikim delom zavisi od povezivanja sa organizovanom radničkom klasom.




Vezani članci

  • 19. rujna 2016. Vasina ulica, Beograd
07.11.2012.
Za BESPLATNO OBRAZOVANJE!
 (Izvor: Facebook Zahtevamo BESPLATNO OBRAZOVANJE u Srbiji. Obrazovanje jeftine radne snage Implementacija neoliberalne agende u politiku obrazovanja u Srbiji započela je već početkom 1990-ih diskretnim povlačenjem države iz financiranja visokog obrazovanja i uvođenjem različitih modela „individualnog ulaganja u obrazovanje“. Prilagodba slobodnom tržištu intenzivirala se usprkos otporu studenata, a najava novog zakona o visokom obrazovanju pokazuje iste trendove. Posljedično, ova politika umanjuje dostupnost visokog obrazovanja velikom dijelu društva i uspješno antagonizira članove akademske zajednice, oslabljujući potencijal obrane javnog dobra. O visokom obrazovanju u Srbiji razgovarali smo s Jelenom Veljić iz Društvenog centra Oktobar.
  • 2. prosinca 2016.
    Featured Video Play Icon
    Elitistički pasijans Latinke Perović

    Latinka Perović, naslovna junakinja Bogdanovićinog teksta vjerojatno je najpoznatija srbijanska historičarka, k tome bivša politička radnica. Naime, Perović je 1972. godine smijenjena s dužnosti sekretarke CK SK Srbije, zajedno sa svojim bliskim suradnikom Markom Nikezićem, tadašnjim predsjednikom CK SK Srbije. Perović i Nikezić uklonjeni su sa svojih dotadašnjih pozicija u sklopu „obračuna“ s „liberalnom strujom“ […]

  • 17. rujna 2009. Anti-privatizacijski prosvjedi u Srbiji: Intervju s Milenkom Srećkovićem

    Objavljujemo intervju koji je za ZNET dao Milenko Srećković (Pokret za slobodu), u kojem razgovara o  višegodišnjem provođenju neoliberalnih mjera koje je opustošilo srpsko gospodarstvo, anti-privatizacijskim prosvjedima koji se javljaju u Srbiji, te osnivanju Koordinacionog odbora radničkih protesta. Kao odgovor na privatizaciju, koja je dosad rezultirala propadanjem tvornica i rastom nezaposlenosti, organizira se radnički pokret […]

  • 12. travnja 2014. Boris Buden: Ideologija postkomunističke tranzicije

    Iz časopisa Up&Underground iz 2010. godine prenosimo prijevod razgovora Ozrena Pupovca s Borisom Budenom: “Meni je bilo prilično lagano (i to je nešto što zapravo nisam činio u tolikoj mjeri) razotkriti tu glupost jer je u pitanju bila glupost po sebi, posve očita glupost. No, način na koji je funkcionirala je zanimljiv, jer je te […]

  • 26. kolovoza 2013. Ognjen Kojanić: Ljudi nisu čestice, kapitalizam nije gravitacija

    Sa stranice Kontinuirana edukacija prenosimo tekst objavljen 21. kolovoza 2013., odgovor Ognjena Kojanića profesoru Raši Karapandži na prijedlog uvođenja seminara ne-ideološke ekonomije na istraživačkoj stanici Petnica. “Prikazivanjem ekonomije kao sfere odvojene od politike zapravo se krije očuvanje statusa quo koji počiva na nejednakoj raspodeli društvene i ekonomske moći.” U poslednjem petničkom Almanahu (http://almanah.petnica.rs/27/pdf/B27-WEB.pdf, str. 28), profesor Raša […]

  • 20. veljače 2015. Vladimir Simović: Srbija na bubnju

    RAD. su novine o radnim pravima i suradnji nastale oko ideje stvaranja fronte sindikatâ i civilnog sektora u borbi protiv svih oblika mjera štednje: smanjenja radničkih prava, dokidanja usluga institucija socijalne države, rasprodaje javnog dobra. Prvi broj možete bez naknade preuzeti na nekoliko punktova u Zagrebu: Galeriji Nova, Klubu MaMa, Booksi, KSFF-u, Knjižnici FFZG-a, Centru […]

  • 5. svibnja 2016.
    Featured Video Play Icon
    Promocija zbornika „Bilans stanja: doprinos analizi restauracije kapitalizma u Srbiji“

    Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu u organizaciji Kluba studenata FPZG-a, Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju te Centra za politike emancipacije predstavljen je zbornik „Bilans stanja – Doprinos analizi restauracije kapitalizma u Srbiji“, u izdanju Centra za politike emancipacije iz Beograda uz financijsku potporu fundacije Rosa Luxemburg Stiftung. Izlaganje je započeo Vladimir Simović koji […]

  • 15. listopada 2016. Demontaža i zaborav. Petokraka zvijezda skinuta sa spomenika žrtvama fašizma u selu Slatinski Drenovac. Foto: LM. Uloga sećanja i zaborava u postsocijalizmu Zagovornici uobičajenog narativa o kulturi sjećanja naglašavaju potrebu za suočavanjem s traumatičnom historijskom prošlošću. Nakon sloma socijalizma i restauracije kapitalizma kasnih 1980-ih nisu privatizirane isključivo tvornice, nego i samo pravo na sjećanje. Proizvodnjom nove, revizionističke kolektivne memorije nastao je ideološki paravan koji stoji ispred procesa primitivne akumulacije kapitala i sustavnog uništavanja radničkih prava. Postali smo, naime, svjedocima redefiniranja društvenih odnosa koje počiva na relegitimaciji nejednakosti, do koje zasigurno ne bi došlo bez svojevrsnog kolektivnog – zaborava.
  • 12. prosinca 2014. Ivan Velisavljević: Film je politika, bioskop je društvo

    U tematu “Od okupacije prostora do zajedničkog dobra”, nastavljamo tekstom u kojem Ivan Velisavljević donosi svoj pogled na slojevitosti zauzimanja kina “Zvezda” u Beogradu: “Iako smo ušli pre svega da provociramo, družimo se i gledamo filmove, mi u bioskopu očito ne provodimo vreme samo zbog umetnosti, već se bavimo politikom samim tim što organizujemo stvarnost. […]

  • 4. travnja 2017. Narodna čitaona ispred sarajevske Vijećnice (foto: LM) Bosna i Hercegovina: daleko, blizu, daleko Od 2013. godine u Bosni i Hercegovini sporadično se javljaju socijalni pokreti. Počevši od tadašnje „bebolucije“ preko februarskih protesta 2014. godine i prateće plenumske mobilizacije, do trenutno aktivnih kampanja za radnička prava, zajednička dobra i historijsko sjećanje, ti pokreti konstantno su stiješnjeni između gorućih pitanja kojima se neposredno bave i ostvarivanja trajnije prisutnosti u političkom polju. Međutim, pitanje njihove održivosti nije samo njihovo pitanje, već je i pitanje lijevih aktera u zemljama čije politike aktivno oblikuju bosanskohercegovačke političke prilike – prije svega u Hrvatskoj i Srbiji, a potom i u državama članicama Evropske unije.
  • 14. rujna 2014. András Juhász: Mere štednje, reforme i racionalizacija u obrazovanju

    S prijateljskog portala Mašina prenosimo kritičku analizu permanentne reforme koju razne srpske vlade provode u sektoru obrazovanja, autora Andrása Juhásza: “U sklopu reforme i racionalizacije školstva, ni radno opterećenje ne ostaje isto, već progresivno raste. Prosvetarima se kao obaveza nameće doživotno stručno usavršavanje i da vlastiti rad obilato potkrepljuju raznim dokumentima, kao što su: formulari […]

  • 3. siječnja 2012. Andreja Živković: Bankrot Evropske unije

    U Zarezu XIII/322 objavljenom 24. studenog 2011. u sklopu temata S onu stranu Schengena 2, Andreja Živković piše kratku povijest europskih integracija, povijest rastuće ekonomske ovisnosti i periferizacije.“Evropa nema alternativu’” – to je la pensée unique koja dominira političkim životom Hrvaske pred referendum o ulasku u EU. Poput ideje o tranziciji u tržišni model, Evropa […]

  • 5. studenoga 2012. Bojan Krištofić: Bauk blokade širi se Balkanom

    Bojan Krištofić tijekom posjete Beogradu imao je priliku iz prve ruke upoznati se s trenutnom studentskom blokadom na Fakultetu likovnih umetnosti koja je potaknuta sličnim problemima poput naših: naplaćivanje ECTS bodova koji nas polagano vode u potpuno demontiranje sveučilišta i obrazovanja kao javnog dobra koje mora biti dostupno svima pod jednakim uvjetima. Nedavno studijsko putovanje […]

  • 18. rujna 2016. Prosvjed „Britain Needs a Pay Rise“ u Londonu 18. 10. 2014. godine. Foto: MB. Kako do mobilizacije: lijeve stranke i sindikati na Balkanu Prenosimo tekst o mogućnostima zajedničkog djelovanja na mobilizaciji i stvaranju lijevih alternativa na Balkanu, ali i preprekama ostvarenju dugoročne zajedničke strategije, nastao u razgovoru sa sindikalistima i političkim aktivistima iz regije: „Osnovni problem elektoralističke strategije koja nade polaže u dovođenje proradničke partije na vlast jest pogrešno razumijevanje odnosa moći u kapitalističkoj državi, odnosno vjerovanje u to da samim osvajanjem vlasti nominalno radničke stranke osvajaju i moć potrebnu za reformiranje sustava u korist radništva.“
  • 13. listopada 2015. Dragana Jović i Milena Stanić: Kritički osvrt na naše delovanje u Samoorganizovanom Studentskom Pokretu 2014.

    S informativnog bloga kampanje za besplatno obrazovanje Studentske Borbe prenosimo samokritiku sudionica prošlogodišnje blokade Filozofskog fakulteta u Beogradu: “Jedno od ključnih saznanja za nas bilo je nespojivost socijalnih pokreta sa organizovanim fašističkim prisustvom. Razlog tome je nužno sistemski karakter fašističkih organizacija koji se nalazi u koliziji sa antisistemskim karakterom studentskog pokreta.” Na istom blogu možete […]

  • 21. kolovoza 2016. Kultni berlinski gej bar Eldorado zatvoren je 5. ožujka 1933. i pretvoren u lokalni štab Sturmabteilunga (izvor: wikipedia.org). Granice emancipacije LGBTIQ+ pokreta O LGBTIQ+ zajednici i organizacijama u Srbiji, homofobiji, queer teoriji, komodifikaciji LGBTIQ+ identiteta u kapitalizmu te socioekonomskom položaju LGBTIQ+ osoba i njihovom zajedničkom povezivanju s radničkim pokretom u kontekstu adresiranja klasnog pitanja šireg lijevog pokreta, razgovaramo s beogradskim novinarom, književnikom i aktivistom Dušanom Maljkovićem. Pročitajte proširenu i prilagođenu verziju intervjua nastalog za potrebe priloga o LGBTIQ+ pokretu treće epizode edukativno-mozaične emisije „Promjena okvira“.
  • 10. travnja 2017. Tvornica staklenih proizvoda, 2. prosinca, 1960., Slovenska Bistrica (izvor: commons.wikimedia.org). Kako je počelo rušenje Jugoslavije? U novoj knjizi Vladimira Unkovskog-Korice, „The Economic Struggle for Power in Tito’s Yugoslavia. From World War II to Non-Alignment“, profesor Srednjoeuropskih i istočnoeuropskih studija na Školi za društvene i političke znanosti Sveučilišta u Glasgowu, začetke raspada socijalističke Jugoslavije smješta puno ranije od većine autora, analizirajući društveno-ekonomsku zbilju tijekom prvih dvaju desetljeća nakon oslobođenja zemlje pri kraju Drugog svjetskog rata. Radi se o pokušaju dekonstrukcije obmanjujućih popularnih predodžbi zasnovanih na ahistorijskom tumačenju događaja i procesa relevantnih za ovaj period. U nastavku pročitajte kratki prikaz navedene knjige.
  • 23. ožujka 2016.
    Featured Video Play Icon
    Kazna i zločin: snage kolaboracije u Srbiji

    Organizacija: 70 godina oslobođenja Zagreba Lokacija: 12.2.2016., 18h, Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Zagreb   Moderator: Bartul Čović Autor: Milan Radanović Diskusanti: Hrvoje Klasić, Dragan Markovina, Krunoslav Stojaković   Nedavno objavljena knjiga Milana Radanovića, “Kazna i zločin: snage kolaboracije u Srbiji. Odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945)”, predstavlja najobuhvatniju kronologiju ratnih zločina snaga pod […]

  • 28. srpnja 2009. Ljetna škola – Joachim Becker: Istočna i srednja Europa i financijska kriza – MMF kao ‘spasitelj’

    U sklopu Slobfil on-line ljetne škole, nakon predavanja Richarda Wolffa koje smo objavili prošli put, nastavljamo s tekstom Joachima Beckera prevedenim sa njemačkog pod naslovom “Istočna i srednja Europa i financijska kriza – MMF kao „spasitelj“ “, o krizi u istočnoj i srednjoj Europi. Tekst je izašao u veljači 2009. kao dio zbornika “Krise – […]

  • 31. prosinca 2016. Šiljci ispred dućana Harrods u Londonu, postavljeni kako bi se smanjila vidljivost problema beskućništva (izvor: SAITOR prema Creative Commons licenci). Posledice trodecenijskog sudara društva i ekonomije Od globalne neoliberalne ofanzive 1980-ih do nedavnih mjera štednje, brojni su uzroci zašto je pojam liberalizma na ljevici počeo funkcionirati gotovo isključivo kao denuncijacijska etiketa. Time se negiraju veze između liberalizma i socijalizma, bilo da je riječ o prisutnosti pozitivnih liberalnih tekovina u socijalističkim projektima, bilo da je riječ o njihovim historijskim sporovima. Da bismo vratili cjelinu liberalizma u odgovarajuću perspektivu, sa Stefanom Aleksićem, beogradskim antropologom, razgovarali smo o klasičnom liberalizmu, ordoliberalizmu i neoliberalizmu te smo otvorili temu problematičnosti liberalizma iz feminističke perspektive te socijalističkih alternativa današnjice.
  • 21. rujna 2016. Gustave Doré, „Vagabonds sur le pont d'Alcantara, a Tolède“. (izvor) Prema reartikulaciji otpora ekonomskom liberalizmu Aktualni politički trenutak nameće nam brojne teme, razumijevanjem kojih se stvaraju preduvjeti za uspješno emancipatorno političko organiziranje. Formiranje političkog polja u postsocijalističkoj Hrvatskoj, rast ekstremne desnice diljem Europe, odnos političke demokracije i ekonomskog liberalizma te struktura moći u Europskoj Uniji, neka su od pitanja koja smo otvorili u razgovoru s Danijelom Dolenec, docenticom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i predsjednicom Upravnog odbora Instituta za političku ekologiju.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve