Vlast aktivno sprečava protestno jedinstvo

Aktualni masovni prosvjedi diljem Republike Srbije predstavljaju kulminaciju višegodišnjeg nezadovoljstva stanovništva sustavnom devastacijom tekovina socijalne države, privatizacijom javnih poduzeća i upornim inzistiranjem političko-ekonomskih elita na uvođenju tzv. mjera štednje. Izravni povod izlasku naroda na ulice nedavni su rezultati predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio trenutni premijer Aleksandar Vučić. Kratki izvještaj i presjek situacije za nas je pripremio Marko Stričević, aktivni sudionik u prosvjedima i član organizacije Marks21.

Prosvjedi u Srbiji, travanj 2017. (foto: MS)
Protesti „protiv diktature“, izvorno izazvani rezultatima predsedničkih izbora na kojima je sadašnji premijer Aleksandar Vučić odneo pobedu u prvom krugu, traju već više od nedelju dana širom Srbije.
 
Iako su prvih dana na transparentima uglavnom bili ispisani zahtevi o poništavanju izbora, ostavkama članova Republičke izborne komisije itd., ubrzo su parole i slogani počeli da poprimaju socijalni karakter. Solidarnost sa radnicama i radnicima fabrike „Goša“ u Smederevskoj Palanci, radnicama kragujevačke „Fore“, penzionerima kojima je smanjena penzija i brojna druga socijalna pitanja počela su da izbijaju u prvi plan.
 
Demonstranti ističu da problem nije isključivo u predizbornim manipulacijama i autoritarnim pretenzijama Aleksandra Vučića, već i u celom političkom kursu privatizacija i mera „štednje“ koji on predvodi, a za koji opozicioni kandidati nisu ponudili alternativu.
 
Protesti zahtevaju: fer i slobodne izbore, slobodu medija, departizaciju (razrešenje svih stranačkih i korumpiranih funkcionera u javnim preduzećima), decentralizaciju (premeštanje političke moći na lokalni nivo), zaštitu i poboljšanje statusa svih radnika, sprečavanje dalje privatizacije, ukidanje smanjenja plata i penzija, zaštitu životnog standarda stanovništva, reviziju sporazuma sa MMF-om i u potpunosti javno finansirano i svima dostupno obrazovanje i zdravstvo.
 
U Beogradu je protest u jednom trenutku pokušala da preuzme krajnja desnica, ali su ih ljudi u protestnoj povorci oterali uzvicima „nećemo vođe“, čime je naglašena nezavisnost protestnih događanja i oslabljena tvrdnja o jačanju nacionalizma i uopšte desnog sentimenta među mladima. Desnica pokušava da tu situaciju na društvenim mrežama spinuje tvrdnjama da protest organizuju strane organizacije civilnog društva i Vučić lično, a po brojnim profilima je izlazila informacija da su „članovi Marks21, komunisti i anarhisti“ preuzeli protest. Na to spinovanje, međutim, nije reagovao niko osim ultranacionalista i – samog Vučića. Desnica se još jednom dokazuje kao destruktivna snaga koja samo unosi podele i šteti pokretu.
 
Pored tvrdo desničarskih grupa, odbačena je i podrška zvaničnih partija „opozicije“. U državnim i drugim režimskim medijima forsira se i spin da proteste plaćaju Džordž Soroš i gubitnici izbora. Takođe, svakodnevno se pojavljuju i lažni zahtevi, većinom sastavljeni tako da odgovaraju trenutnoj vlasti.
 
Povezivanje protesta u više gradova ne prolazi nezapaženo od strane države. U Kruševcu je zbog podrške protestima otpušten direktor sindikata Sloga u fabrici „Trajal“, a Vučić je lično obišao radnike „Goše“. Policijski i vojni sindikati su se osmog aprila pridružili protestu, iako su, prema rečima predsednika policijskog sindikata Novice Antića, svi zaposleni u vojsci i policiji dobili direktno naređenje od Nebojše Stefanovića, ministra unutrašnjih poslova, da se jave na dužnost tog dana. Desetog aprila protestu se pridružio Ujedinjeni sindikat Sloga, što je označilo simboličko ujedinjavanje studenata i radnika u borbi protiv sistema. Iako je taj protest u Beogradu u pojedinim medijima označen kao „levičarski“, na hiljade ljudi je izašlo na ulice već sledećeg dana, stajući iza zahteva koji imaju izrazito socijalno-ekonomski karakter. 12. aprila studenti su uputili javni poziv prosvetnim radnicima da se pridruže borbi.
 
Vlast aktivno pokušava da spreči to ujedinjavanje, što znači da se državni aparati ne pridržavaju Vučićeve izjave prema kojoj su protesti samo „izražaj demokratije“ i da su „u redu“ sve dok su mirni. Većina levičarskih grupa i pojedinaca, s druge strane, daje sve od sebe da doprinese očuvanju nezavisnosti ovog pokreta u nastanku i doprinese njegovom rastu. Budućnost protesta i karakter njegovog delovanja velikim delom zavisi od povezivanja sa organizovanom radničkom klasom.




Vezani članci

  • 19. rujna 2016. Obrazovanje jeftine radne snage Implementacija neoliberalne agende u politiku obrazovanja u Srbiji započela je već početkom 1990-ih diskretnim povlačenjem države iz financiranja visokog obrazovanja i uvođenjem različitih modela „individualnog ulaganja u obrazovanje“. Prilagodba slobodnom tržištu intenzivirala se usprkos otporu studenata, a najava novog zakona o visokom obrazovanju pokazuje iste trendove. Posljedično, ova politika umanjuje dostupnost visokog obrazovanja velikom dijelu društva i uspješno antagonizira članove akademske zajednice, oslabljujući potencijal obrane javnog dobra. O visokom obrazovanju u Srbiji razgovarali smo s Jelenom Veljić iz Društvenog centra Oktobar.
  • 2. prosinca 2016.
    Featured Video Play Icon
    Elitistički pasijans Latinke Perović
    Dosadašnja recepcija nove knjige beogradske historičarke Latinke Perović, objavljene prošle godine pod naslovom Dominantna i neželjena elita. Beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji (XX-XXI vek) u pravilu se svodila na pohvale autorici. Prvi glas neslaganja stigao je prošlog mjeseca, kada je sociologinja Mira Bogdanović u srbijanskom Le Monde diplomatiqueu objavila članak „Elitistički pasijans Latinke Perović“, u kojemu je prikazala dimenzije Perovićinog povijesnog revizionizma te njezino stvaralaštvo stavila u kontekst antikomunističke histerije prisutne posljednjih četvrt stoljeća. Donosimo snimku razgovora koji je povodom tog članka i nadolazeće knjige Mire Bogdanović o Latinki Perović održan 25. studenog u Zagrebu, navedeni članak iz srbijanskog LMD-a te kratki osvrt Luke Matića.
  • 17. rujna 2009. Anti-privatizacijski prosvjedi u Srbiji: Intervju s Milenkom Srećkovićem
  • 12. travnja 2014. Ideologija postkomunističke tranzicije
  • 26. kolovoza 2013. Ljudi nisu čestice, kapitalizam nije gravitacija
  • 20. veljače 2015. Srbija na bubnju
  • 5. svibnja 2016.
    Featured Video Play Icon
    Promocija zbornika „Bilans stanja: doprinos analizi restauracije kapitalizma u Srbiji“
    Bojan Nonković izvještava o nedavnoj promociji zbornika analitičkih radova (pdf) s centralnom temom restauracije kapitalizma u Srbiji te njegovih razornih socioekonomskih posljedica. Saznajte na koji su način valovi privatizacije javnog sektora stvorili materijalne uvjete za (ponovno) jačanje masovne ultranacionalističke histerije koja je dovela do raspada bivše države. Autori zbornika ocrtavaju smjer u kojem se odvija(la) daljnja degeneracija radnih prava, mirovinskih sustava, visokog obrazovanja, poljoprivrede te javnih poduzeća. Također, pogledajte snimku promocije na kojoj govore Vladimir Simović, Jelena Veljić, Marko Grdešić i Marko Kostanić.
  • 15. listopada 2016. Uloga sećanja i zaborava u postsocijalizmu Zagovornici uobičajenog narativa o kulturi sjećanja naglašavaju potrebu za suočavanjem s traumatičnom historijskom prošlošću. Nakon sloma socijalizma i restauracije kapitalizma kasnih 1980-ih nisu privatizirane isključivo tvornice, nego i samo pravo na sjećanje. Proizvodnjom nove, revizionističke kolektivne memorije nastao je ideološki paravan koji stoji ispred procesa primitivne akumulacije kapitala i sustavnog uništavanja radničkih prava. Postali smo, naime, svjedocima redefiniranja društvenih odnosa koje počiva na relegitimaciji nejednakosti, do koje zasigurno ne bi došlo bez svojevrsnog kolektivnog – zaborava.
  • 12. prosinca 2014. Film je politika, bioskop je društvo
  • 4. travnja 2017. Bosna i Hercegovina: daleko, blizu, daleko Od 2013. godine u Bosni i Hercegovini sporadično se javljaju socijalni pokreti. Počevši od tadašnje „bebolucije“ preko februarskih protesta 2014. godine i prateće plenumske mobilizacije, do trenutno aktivnih kampanja za radnička prava, zajednička dobra i historijsko sjećanje, ti pokreti konstantno su stiješnjeni između gorućih pitanja kojima se neposredno bave i ostvarivanja trajnije prisutnosti u političkom polju. Međutim, pitanje njihove održivosti nije samo njihovo pitanje, već je i pitanje lijevih aktera u zemljama čije politike aktivno oblikuju bosanskohercegovačke političke prilike – prije svega u Hrvatskoj i Srbiji, a potom i u državama članicama Evropske unije.
  • 14. rujna 2014. Mere štednje, reforme i racionalizacija u obrazovanju
  • 3. siječnja 2012. Bankrot Evropske unije
  • 5. studenoga 2012. Bauk blokade širi se Balkanom
  • 18. rujna 2016. Kako do mobilizacije: lijeve stranke i sindikati na Balkanu Prenosimo tekst o mogućnostima zajedničkog djelovanja na mobilizaciji i stvaranju lijevih alternativa na Balkanu, ali i preprekama ostvarenju dugoročne zajedničke strategije, nastao u razgovoru sa sindikalistima i političkim aktivistima iz regije: „Osnovni problem elektoralističke strategije koja nade polaže u dovođenje proradničke partije na vlast jest pogrešno razumijevanje odnosa moći u kapitalističkoj državi, odnosno vjerovanje u to da samim osvajanjem vlasti nominalno radničke stranke osvajaju i moć potrebnu za reformiranje sustava u korist radništva.“
  • 13. listopada 2015. Kritički osvrt na naše delovanje u Samoorganizovanom Studentskom Pokretu 2014.
  • 21. kolovoza 2016. Granice emancipacije LGBTIQ+ pokreta O LGBTIQ+ zajednici i organizacijama u Srbiji, homofobiji, queer teoriji, komodifikaciji LGBTIQ+ identiteta u kapitalizmu te socioekonomskom položaju LGBTIQ+ osoba i njihovom zajedničkom povezivanju s radničkim pokretom u kontekstu adresiranja klasnog pitanja šireg lijevog pokreta, razgovaramo s beogradskim novinarom, književnikom i aktivistom Dušanom Maljkovićem. Pročitajte proširenu i prilagođenu verziju intervjua nastalog za potrebe priloga o LGBTIQ+ pokretu treće epizode edukativno-mozaične emisije „Promjena okvira“.
  • 10. travnja 2017. Kako je počelo rušenje Jugoslavije? U novoj knjizi Vladimira Unkovskog-Korice, „The Economic Struggle for Power in Tito’s Yugoslavia. From World War II to Non-Alignment“, profesor Srednjoeuropskih i istočnoeuropskih studija na Školi za društvene i političke znanosti Sveučilišta u Glasgowu, začetke raspada socijalističke Jugoslavije smješta puno ranije od većine autora, analizirajući društveno-ekonomsku zbilju tijekom prvih dvaju desetljeća nakon oslobođenja zemlje pri kraju Drugog svjetskog rata. Radi se o pokušaju dekonstrukcije obmanjujućih popularnih predodžbi zasnovanih na ahistorijskom tumačenju događaja i procesa relevantnih za ovaj period. U nastavku pročitajte kratki prikaz navedene knjige.
  • 23. ožujka 2016.
    Featured Video Play Icon
    Kazna i zločin: snage kolaboracije u Srbiji
    Pogledajte snimku predstavljanja knjige "Kazna i zločin: snage kolaboracije u Srbiji. Odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945)" Milana Radanovića, održanog 12. veljače u knjižnici Bogdana Ogrizovića. Pored autora, na promociji su, referirajući se na sadržaj knjige i teme historiografije, revizionizma, odmazde i amnestije, govorili urednik knjige Krunoslav Stojaković te povjesničari Dragan Markovina i Hrvoje Klasić. "Radanovićeva knjiga predstavlja primjer argumentirane polemike sa revizionističkom historiografijom u Srbiji jer otvoreno ukazuje na ignoriranja historijskih činjenica, plasiranja poluinformacija i dezinformacija, mistificiranja historijskog konteksta i donošenja neznanstvenih zaključaka od strane revizionističkih povjesničara koji obrađuju razdoblje Drugog svjetskog rata."
  • 28. srpnja 2009. Ljetna škola – Joachim Becker: Istočna i srednja Europa i financijska kriza – MMF kao ‘spasitelj’
  • 31. prosinca 2016. Posledice trodecenijskog sudara društva i ekonomije Od globalne neoliberalne ofanzive 1980-ih do nedavnih mjera štednje, brojni su uzroci zašto je pojam liberalizma na ljevici počeo funkcionirati gotovo isključivo kao denuncijacijska etiketa. Time se negiraju veze između liberalizma i socijalizma, bilo da je riječ o prisutnosti pozitivnih liberalnih tekovina u socijalističkim projektima, bilo da je riječ o njihovim historijskim sporovima. Da bismo vratili cjelinu liberalizma u odgovarajuću perspektivu, sa Stefanom Aleksićem, beogradskim antropologom, razgovarali smo o klasičnom liberalizmu, ordoliberalizmu i neoliberalizmu te smo otvorili temu problematičnosti liberalizma iz feminističke perspektive te socijalističkih alternativa današnjice.
  • 21. rujna 2016. Prema reartikulaciji otpora ekonomskom liberalizmu Aktualni politički trenutak nameće nam brojne teme, razumijevanjem kojih se stvaraju preduvjeti za uspješno emancipatorno političko organiziranje. Formiranje političkog polja u postsocijalističkoj Hrvatskoj, rast ekstremne desnice diljem Europe, odnos političke demokracije i ekonomskog liberalizma te struktura moći u Europskoj Uniji, neka su od pitanja koja smo otvorili u razgovoru s Danijelom Dolenec, docenticom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i predsjednicom Upravnog odbora Instituta za političku ekologiju.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve