Liberali još uvijek misle da će utvrđivanje činjenica zaustaviti desnicu
S engleskog preveo Martin Beroš
Izvorno objavljeno 16. srpnja 2020. godine na portalu Jacobin.
Strategija nadjačavanja političke dominacije konzervativaca koju zagovaraju intelektualni predvodnici američke Demokratske stranke već se desetljećima svodi na provjeravanje činjenica i osporavanje dezinformacija koje desničari plasiraju preko svojih moćnih medijskih kuća. Ovakvim optimizmom u pogledu moći komunikativnog djelovanja liberali pokazuju da ne razumiju razliku između političke utakmice i argumentirane rasprave.
Predsjednik SAD-a Donald J. Trump za svojim stolom u Ovalnom uredu u petak navečer 21. prosinca 2018. godine s naslaganim dokumentima koji čekaju njegov potpis (foto: Shealah Craighead, izvor: The White House @ Flickr)
Standardni pristup današnjih liberala borbi protiv desnice jest provjera činjenica koje dotična iznosi. Međutim, konzervativci nisu natjecatelji u debati: vode političku borbu i usmjereni su na pobjedu. Utvrđivanje činjenica neće nas spasiti.
U svetoj tradiciji brzopleto napisanih predizbornih knjiga koje smjesta padaju u zaborav, A Citizen’s Guide to Beating Donald Trump Davida Plouffea prilično je standardan primjer. Uzmemo li u obzir autorov profil (Plouffe je radio kao voditelj kampanje Baracka Obame 2008. godine, a tom je činjenicom ukrasio i naslovnicu knjige, kako bi informirao one koji toga još nisu svjesni), nužno je napomenuti da će se čitateljice i čitatelji koji očekuju masterclass iz ozbiljne strategije nažalost razočarati. Kao što sam već pisao, Plouffe je u biti potrošio dvije stotine stranica kako bi pripadnicama i pripadnicima baze Demokratske stranke poručio da se posvete agitaciji, da se pobrinu za to da im se prijatelji registriraju kako bi mogli glasovati, te da redovno pišu objave na društvenim medijima.
Dovoljno je reći da knjiga (koja se navodno bavi time što obična osoba može učiniti kako bi se borila protiv Trumpa) vrvi banalnim anegdotama iz Plouffeove karijere, te da su njezini uvidi u vođenje kampanje i političku strategiju sramotno neuvjerljivi. Iako knjiga zbog svega toga predstavlja dosadno čitalačko štivo, poprilično su me prenerazili određeni odlomci u kojima autor objašnjava na koji način želi da se pristalice liberalizma online bore protiv konzervativizma tijekom izborne sezone. Među uputama koje Plouffe nudi svojem čitateljstvu najjasnije je ocrtana ona u kojoj se osvrće na to kako bi trebali reagirati na desničarske narative na društvenim medijima. Njegova premisa je jednostavna i poznata:
Trump laže neviđenim tempom, a njegovi suučesnici u Fox News/Sinclair/Breitbart medijsko-zabavnom vrtlogu iz pakla brane sve do jedne laži (…) Mlađim glasačima naturat će se predizborni spotovi u kojima će se tvrditi da je kandidat Demokrata slizan s industrijom fosilnih goriva i da neće učiniti ništa po pitanju klimatskih promjena. Neodlučnim biračima koji mare za pitanje zdravstvene skrbi reći će da se naš kandidat protivi univerzalnoj zdravstvenoj skrbi (…) Nevjerojatne tvrdnje – osim što nisu svima nevjerojatne. Štoviše, Trumpova kampanja već je potrošila milijune dolara na ovakav tip digitalnih oglasa u saveznim državama koje će biti ključne za ovu borbu (…) Ne moramo pratiti Trumpov stroj u stopu, ali je nužno da odgovorimo u tolikim brojevima i na toliko mnogo medija da se to može mjeriti s tim jednim ogromnim predsjedničkim megafonom, ne po glasnoći (…) već po brojnosti.
Poprilično je ironično da odlomak koji prethodi odjeljku o utvrđivanju činjenica sadrži toliko očitih izmišljotina. (U njegovu obranu, u vrijeme pisanja knjige – tijekom ljeta 2019. godine – Plouffe nije znao da će Joe Biden biti predsjednički kandidat Demokratske stranke.) Čak i ako bude izglasan u nepromijenjenom obliku, Bidenov plan zdravstvene skrbi mnogima će uskratiti osiguranje, a Biden je praktički izjavio da namjerava staviti veto na plan Medicare za sve (Medicare for All). Usto, tijekom prvog kruga je opravdano prozvan zbog, između ostalog, svojih veza s industrijom fosilnih goriva.
U svakom slučaju, čak i ako pretpostavimo potpunu i nepatvorenu pravičnost projekta Demokratske stranke, Plouffeov plan za borbu protiv desničarskih narativa izlizan je i manjkav:
Na svom Facebook feedu ugledate objavu nekadašnjeg prijatelja s fakulteta o „istraživanju“ koje pokazuje da će, pobijedi li kandidat Demokrata, kriminal porasti za 50 posto, dok će se silovanja i ubojstva koja izvršavaju nedokumentirani imigranti utrostručiti. Uzmite si trenutak za frustraciju, tužno uzdahnite, ali onda mirno odgovorite tako što ćete podijeliti sadržaj koji pokazuje posvećenost Demokratske stranke povećanju sredstava za lokalne policijske snage; statistike koje pokazuju da imigranti čine manje zločina od ljudi koji su rođeni u ovoj zemlji; posvećenost našeg kandidata tome da se sveobuhvatnom reformom konačno razriješi izazov koji predstavlja imigracija, uz pametne, humane mjere sigurnosti na granici, temeljene na tehnologiji.
Kasnije u svojoj knjizi Plouffe čak imaginira jednu stranu hipotetskog razgovora s ujakom iz savezne države u kojoj vlast drže Republikanci, koji je opsjednut teorijama zavjere i na internetu objavljuje sadržaje o kandidatu Demokratske stranke i infanticidu. Neću vas zamarati još jednim citatom, ali ideja se svodi na to da bi pristalice liberalizma trebali pristojno provjeravati činjenice u pozadini takvih dezinformacija – u idealnoj varijanti trebali bi priložiti poveznice na konzervativnije izvore, poput Wall Street Journala, kako bi njihovi poznanici i rođaci iz redova Republikanaca bili nadjačani logikom te prisiljeni na priznavanje poraza.
Plouffe priznaje kako to možda neće uvijek funkcionirati, ali je svakako upadljivo da tome posvećuje nekoliko ključnih odlomaka knjige. Otkad znam za sebe, intelektualni predvodnici Demokrata opsjednuti su provjeravanjem činjenica i tvrde da je osporavanje desničarskih dezinformacija ključ nadjačavanja dominacije Republikanaca. Izostavimo li nekoliko referenci koje su specifične za sadašnje vrijeme, Plouffeove upute mogle su biti napisane u bilo kojem trenutku tijekom proteklih dvadeset ili trideset godina.
Ovo ponavljanje je znakovito, jer sugerira kako mnogi liberali i dalje vjeruju da Demokrati gube izbore zbog loše epistemologije, a ne zbog politike. Koliko mogu razabrati, u tome se sastoji temeljna formula Plouffeove teze, kao i mnogih drugih sličnih njoj: 1) Desnica proizvodi dezinformacije [Demokrati jedu djecu, klimatske promjene su varka, itd.]; 2) Navedene dezinformacije diseminiraju se preko moćnih medijskih kuća kao što je Fox News; 3) Ljudi internaliziraju neistinite činjenice i empirijski netočne narative; 4) Bez dovoljno otpora i provjere činjenica, Demokrati gube. Činjenice govore u prilog Demokratima, ili barem tako nalaže ova logika – dakle, izostanak činjenica jača konzervativizam.
Ako nekima ova priča zvuči uvjerljivo, vjerojatno je to stoga što sadrži zrno istine. Općenito gledajući, američki konzervativci su bolji od svojih liberalnih rivala u kreiranju moćnih medijskih poduzeća, a medijske kuće poput Foxa i Breitbarta očigledno uistinu posvećuju mnogo vremena dezinformiranju svojih gledateljica i gledatelja. Također, unatoč tome što je suočen s izobiljem konkurencije, Donald Trump vjerojatno laže više od ikoga.
Međutim, konzervativizam je u konačnici politički projekt, a ne maligni sustav pružanja informacija. Većinu ljudi s prekaljenim konzervativnim stajalištima neće pokolebati članak iz Wall Street Journala ili kolumna u kojoj Glenn Kessler teoriji zavjere o rodnom mjestu Baracka Obame dodjeljuje pet Pinokija – čak ni ako očigledno proturječe njihovom stavu. Činjenica, sama po sebi, nije ništa dok ne postane dio većeg narativa – a upravo su takvi narativi uglavnom ti koji zapravo strukturiraju politički identitet. U tom pogledu, spremnost desnice na prihvaćanje populističkog narativa mnogo je relevantnija od očitih neistina koje se toliko redovno upošljavaju u njezinoj službi. Dakle, ako uistinu ozbiljno kanimo potisnuti konzervativnu dominaciju, utvrđivanje činjenica nikada neće biti zamjena za politiku.
19. svibnja 2016.Ustav je posthistoricistička bajka
Pročitajte prilagođenu, skraćenu verziju intervjua s filozofom i publicistom Borisom Budenom, u kojem smo razgovarali o odnosu liberalizma i fašizma, o rehabilitaciji ustaštva, različitim varijantama nacionalizma, o revizionizmu te anakronom, historicističkom tumačenju društvenih kretanja, o pitanju posttranzicijskih implikacija na sektor kulture unutar i izvan konteksta jezične politike, a osvrnuli smo se i na aktualni sukob oko klerikalizacije visokog obrazovanja, naročito vidljive u prijedlozima integracije FFZG-a i KBF-a. Cjelovitu snimku intervjua možete pogledati u video prilogu.
12. ožujka 2017.Nema rasprave s fašistima
Globalno jačanje fašistoidnih tendencija zasad je, osim u zakonodavnom nazadovanju, najupadljivije u srednjostrujaškim medijima, preko kojih se u javnu raspravu pripuštaju i čije komunikacijske protokole iskorištavaju ekstremno desni freelance komentatori i pretendenti na parlamentarne i izvršne političke pozicije, kao tek jednu od stepenica na svom putu prema uspostavljanju režima u kojem više nema rasprave. Autor dovodi u pitanje koliko su komunikacijske prakse koje počivaju na racionalnosti, podastiranju dokaza i sučeljavanju argumenata, dobronamjernosti interpretacije te konstruktivnim namjerama svih uključenih, dostatne u srazu sa sugovornicima poput Miloa Yiannopoulosa, Donalda Trumpa i Marine Le Pen, koji jezik koriste kao bojni poklič – interpelativno sredstvo onkraj činjeničnosti ili unutarnje koherentnosti iskaza.
6. kolovoza 2016.Fašizam i kultura zaborava
Jedno od utemeljujućih mjesta suvremenog historijskog revizionizma korištenje je sporazuma Molotov-Ribbentrop kao dokaza da je Sovjetski Savez, baš kao i Treći Reich, imao agresivne ekspanzionističke namjere prema ostatku europskog kontinenta. Nasuprot uvriježenim vjerovanjima, autor teksta nastoji mapirati cjelovitu sliku dinamike svjetske vanjske politike u predratnom periodu, u kontekstu kojega sklapanje sporazuma o nenapadanju između SSSR-a i Njemačke u kolovozu 1939. godine postaje očajnički sovjetski pokušaj odgađanja rata.
6. travnja 2016.Antifašizam budala
Poistovjećivanje bjelačkog nacionalističkog pokreta Donalda Trumpa s fašizmom dodatno pogoni apel centrističkih snaga okupljenih iza pretendentice na predsjedničku nominaciju Demokratske stranke, Hillary Clinton, na postrojavanje u njezin tabor, i to prije nego što dinastička kandidatkinja odgovori na izazov suparničke kampanje socijaldemokratskog kandidata Bernie Sandersa koji, unatoč inicijalnom zaostajanju za Clinton u broju osvojenih delegata, trenutno drži politički momentum, s uglavnom premoćno osvojenih 7 od 8 zadnjih država na predizborima američke Demokratske stranke.
31. prosinca 2018.Fahrenheit 11/9 pita: gdje je pošlo po krivu?!
Pročitajte prijevod kratke recenzije Jareda Balla koji smatra da novi dokumentarac Michaela Moorea (dvostruko deriviranog naziva Fahrenheit 11/9) možda naizgled obrađuje iduće poglavlje u njegovu tematu o degradaciji američkog političkog sustava, ali je analitički jednako podkapacitiran kao i prethodni mu filmovi. Bezidejnost Mooreove kritike, da parafraziramo Balla, počinje i završava nedostatkom afirmativnih lijevih ideja koje bi kvalitetniji redatelj lako mogao pronaći kada bi svoju vjeru prestao polagati u nove kadrove sasvim trule političke stranke.
10. travnja 2017.Kako zaustaviti politički pomak udesno?
Donosimo prijevod komentara u kojem Immanuel Wallerstein u širokim potezima naznačuje obrise globalne političko-ekonomske situacije u kojoj je, uslijed pada životnog standarda većine svjetskog stanovništva, uočljiv generalni politički pomak ka lijevoj, ali i desnoj radikalizaciji. Premda kratkoročni politički ciljevi radikalno lijevih stranaka ponekad uspijevaju umanjiti posljedice po najsiromašnije slojeve, jačanje lijeve pozicije i uspostava pravednijeg svjetskog sistema na dugi rok ipak zahtijevaju političko djelovanje drugačije vrste – izgradnju savezâ odozdo.
31. prosinca 2017.Kozmopolitizam bez internacionalizma
Eksploatacijski temelji ekonomskog liberalizma, maskirani u ideologiju slobode i garnirani odozdo nametnutim demokratskim vrijednostima neosporno ukazuju na ograničene emancipatorne dosege liberalnog projekta, kojeg zadnje desetljeće prate sve dublje klasne i društvene razlike. U historijskom trenutku u kojem je politički centar u rasulu, a populistička desnica još uvijek nema dovoljno jaku infrastrukturu, lijevi projekt ne smije propustiti momentum. Pročitajte intervju s Bhaskarom Sunkarom, glavnim urednikom i izdavačem socijalističkog magazina Jacobin.
21. lipnja 2020.Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada
Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.
11. svibnja 2018.Nevidljiva ruka Facebooka
Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
31. prosinca 2019.„Imam građanska prava“: Novi napad Vrhovnog suda na LGBTQ+ zajednicu pokazuje granice liberalnog reformizma
"Kapitalizam zahtjeva da većina ljudi naporno radi kako bi preživjela. Presudi li Vrhovni sud SAD-a da zapošljavatelji mogu otpustiti ili odbiti zaposliti LGBTQ osobe na temelju njihova roda i/ili seksualne orijentacije, značajno će ograničiti mogućnost preživljavanja LGBTQ osoba u trenutnom sistemu. (...) Nije na državi da daje i oduzima prava. Ne moramo živjeti u strahu svakih nekoliko mjeseci i gledati kako sud oduzima sve više naših zaštita. Ne moramo sjediti prekrštenih ruku. Imamo građanska prava i jedino ih klasna solidarnost može zaštititi."
14. svibnja 2020.„Progresivni kapitalizam“ je neostvariv
Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
27. rujna 2020.Trump namjerava ukrasti izbore i jedino ga mi možemo spriječiti
U SAD-u se 3. studenog održavaju predsjednički izbori. Premda trenutni predsjednik Donald Trump najavljuje da se ne namjerava pridržavati rezultata ako mu ne budu po volji, kandidat Demokratske stranke Joe Biden ne pokazuje da ozbiljno shvaća prijetnju. Sve izgleda kao da će se ponoviti prijeporna izborna situacija iz 2000. godine, kada su Al Gore i vodstvo Demokratske stranke, suočeni s tijesnim izbornim rezultatom i nepotpunim prebrojavanjem glasova položili vjeru u Vrhovni sud, demobilizirali prosvjednu opoziciju iz baze i omogućili George W. Bushu da dođe na vlast. Ponovni ustavni puč Republikanske stranke, ovoga puta na čelu s Trumpom, koji ovih dana radi na popunjavanju mjesta u Vrhovnom sudu upražnjenog smrću Ruth Bader Ginsburg, zaustavit će samo militantna mobilizacija odozdo.
11. listopada 2020.Trumpove anti-trans mjere štite predrasude u doba pandemije COVID-19
Transrodne osobe jedna su od najranjivijih skupina čak i kada svijetom ne bukti zasad nezaustavljiv virus, što Trumpovu administraciju ne priječi u daljnjem rezanju već sužene zdravstvene i socijalne zaštite. Sve agresivnija institucionalizacija biološkog esencijalizma pojam „roda“ redefinira na način da iz propisa zdravstvene zaštite briše transrodne osobe, čime se efektivno legalizira diskriminacija čitave trans populacije.
31. prosinca 2018.Što Trump nije
Simplificirane teze koje Trumpov izbor za predsjednika pripisuju reakcionarnoj artikulaciji antioligarhijskog sentimenta radničke klase, kao i one koje, izjednačavajući ga s povijesnim fašizmom protiv kojega se treba boriti svim raspoloživim snagama, dovode do afirmacije prokapitalističkog političkog centra utjelovljenog u Demokratskoj stranci, pogrešno tumače trenutnu konjunkturu. U polemičkom komentaru na aktualne rasprave o karakteru Trumpove vladavine, Richard Seymour predlaže produktivniji smjer analize – razmatranje aspekata budućeg fašizma kroz ideju o Trumpu kao predfašistu.
19. prosinca 2018.Nova klasna politika: perspektiva protiv desnih i neoliberalnih pripovijesti
Uspon desnog populizma dio europske ljevice prepoznao je i kao indikator vlastite slabosti i povijesne erozije značaja. Da ljevica nema monopol na artikulaciju socijalnog pitanja nije nova lekcija. No ono što je relativno novo jest da ga je ljevica posljednjih desetljeća u sve manjoj mjeri postavljala. Ovako glasi kritička dijagnoza autora poput francuskog sociologa Didiera Eribona. Objavljivanje njemačkog prijevoda njegove sociološko-autobiografske monografije Povratak u Reims inicirao je 2016. godine opsežne rasprave unutar njemačke ljevice. Mnogi su usvojili Eribonovu dijagnozu i plediraju za povratak klasnoj politici, dok drugi upozoravaju na opasnost rehabilitacije starog klasnog redukcionizma i olakog dezavuiranja desetljeća nastojanja oko rodnih i manjinskih pitanja. Formuliran unutar tih rasprava, pojam „Nove klasne politike“ teži integraciji klasnog i „identitetskih“ pitanja kao temelja obnove integrativne lijeve politike, koja se mora suprotstavljati i desnim i neoliberalnim narativima. Pročitajte prijevod teksta Sebastiana Friedricha.
31. prosinca 2019.Od socijalizma do populizma i natrag
"U najboljem slučaju, populizam je za nas samo retorička taktika. Uvijek će nam trebati nove taktike i strategije, prilagođene našem trenutku i lokalnom kontekstu. Međutim, srži socijalizma – od njegovih ciljeva do univerzalnog subjekta koji ga može provoditi – nije potrebna radikalna revizija. Populizam je trenutno popularna poštapalica, ali nemojte se zavaravati oko razloga zbog kojih vladajuća klasa strahuje od Jeremyja Corbyna i Bernieja Sandersa. Oni se boje erozije svog nepošteno stečenog bogatstva i privilegija. Drugim riječima, oni se i dalje ne boje populizma, već socijalizma."
15. veljače 2017.Opomena sindikatima
Nekoliko dana nakon stupanja na dužnost Donald Trump se sastao s vođama sindikata građevinske industrije obećavši velika infrastrukturna ulaganja koja će dati posla toj industriji, što je rezultiralo sindikalnim oduševljenjem i hvalospjevima na račun novog stanara Bijele kuće – tim nevjerojatnije jer na sastanku nije bilo riječi o planovima nove administracije o poreznom rasterećenju najbogatijih i antisindikalnoj legislativi, koji se direktno tiču radničke klase. Zbog prešućivanja tih tema, kao i veličanja Trumpove odluke o ponovnom pokretanju radova na Keystone XL i Dakota Access cjevovodima, Hamilton Nolan pita se mogu li sindikati biti snaga zagovaranja društvenih jednakosti u Trumpovu mandatu.
13. rujna 2020.Protiv britanske kozmičke desnice u usponu ljevica se mora boriti razumom
Nekoliko tisuća ljudi, od antivaxxera i antimaskera, do Britanske fašističke unije, u kolovozu se pod krilaticom „Ujedinjeni za slobodu“ okupilo na Trafalgarskom trgu u Londonu. Usporedno s time, sljedbenici QAnona, brzorastuće mreže teorija zavjere, diljem svijeta ulaze u nasilne intervencije i incidente. U borbi protiv „kozmičke desnice“ ljevica se mora pozivati na razum koji se nalazi u srži lijevog projekta, ali ne u individualističkom ključu kako ga poima liberalizam, već razumijevajući ga kao participativni, kolektivni kapacitet za društvenu transformaciju.
2. svibnja 2020.Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji COVID-19
Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
18. listopada 2016.Tik do pobjede
Za vrijeme predsjedničkih predizbora unutar Demokratske stranke pokrenuta je kampanja s ciljem prevođenja lijevog krila demokrata iz tabora demokratskog socijalista Bernieja Sandersa u tabor podržavatelja Hillary Clinton. Ignorirajući njezine problematične stavove i povijest političkog djelovanja, deklarativna racionalnost te operacije počivala je na premisama da Sanders ne može odnijeti konačnu pobjedu na izborima te da je potrebno spriječiti predsjednički mandat republikanskog kandidata Donalda Trumpa. Nakon što je Sanders izgubio na predizborima i podržao Clintoničinu kandidaturu, lijevi su glasovi disenzusa među demokratima utišani. No kako objasniti izostanak kritike s lijevih pozicija na njezin račun i nakon što je Trumpova kampanja, uslijed niza skandala, doživjela definitivni fijasko?
14. lipnja 2020.Trudeauov odgovor na rad policije i rasnu pravdu samo je prazna gesta
Platitude centrističkih političara poput kanadskog premijera Justina Trudeaua i njihovo korištenje prilika za simboličku kooptaciju antirasističkih društvenih pokreta slaba su zamjena za strukturno adresiranje mehanizama i institucija koje potiču i održavaju rasizam, fenomen koji nikako nije ograničen na kontekst SAD-a.
27. rujna 2020.Beyoncéin Black Is King i zamke afričke svijesti
Filmski i ideološki pastiš Black is King, pod redateljskom palicom Beyoncé i još petero suredatelja_ica (Emmanuel Adjei, Ibra Ake, Blitz Bazawule, Jenn Nkiru i Kwasi Fordjour) izlazi nakon višemjesečnih ustanaka Crnih ljudi diljem Amerike, potaknutih umorstvom Georgea Floyda, a na pozadini godina kontinuirane strukturne rasne opresije, diskriminacije i policijskog nasilja. Međutim, iako adresira općepoznate kolonijalističke trope, film glorificira privatnu akumulaciju, zazivajući panafričko jedinstvo utemeljeno na sentimentalizaciji aristokratskih i oligarhijskih impulsa. Umjesto poticaja izgradnji transnacionalne solidarnosti između Crnih populacija u SAD-u i Africi na temelju prepoznavanja zajedničkih uvjeta izvlaštenja, Black is King je još jedan proizvod koji zakriva stvarnost klasnih odnosa.
31. prosinca 2019.Komunizam katastrofe kao odgovor na klimatsko beznađe
Perspektive koje svaljuju odgovornost za klimatsku krizu na nepromjenjivu ljudsku prirodu propuštaju uvidjeti nesrazmjeran utjecaj proteklih nekoliko stoljeća kapitalističke ekspanzije na okoliš, a time i zapreku koju vladavina kapitala postavlja borbi protiv klimatskih promjena. Nasuprot pretpostavkama da prirodne katastrofe prati desni zaokret, postoje znakovi koji pružaju optimizam po pitanju ozbiljenja „komunizma katastrofe“ – rekonstrukcije društva na temelju principa suradnje.
19. srpnja 2020.Ne možemo govoriti o rasizmu bez razumijevanja bjelačkosti
"Bijeli životi već su bitniji od drugih, stoga proklamirati da su bitni znači pridati im dodatnu vrijednost, što nas opasno približava terenu bjelačke supremacije. To ne znači da su sve bijele osobe u zapadnim društvima materijalno dobro zbrinute ili da ne trpe oskudicu, nego da to nije posljedica činjenice da su bijeli. Crni životi i dalje su obezvrjeđeni, a kako bismo došli do željene situacije u kojoj su svi životi (uistinu) bitni, prvo oni moraju ostvariti paritet tako što će postati bitni. Ovo uistinu nije toliko teško razumjeti, osim ako to odabirete ne razumjeti."
31. svibnja 2020.Živimo u vrijeme Crvenog proljeća
Pandemija korona virusa i val pobuna koji se širi SAD-om kao odgovor na policijska ubojstva i druge slučajeve rasistički motiviranog subjektivnog i sistemskog nasilja podsjećaju na Crveno ljeto iz 1919. godine, period masovne mobilizacije Crnih radnica i radnika usred pandemije Španjolske gripe u ime ostvarivanja građanskih i radničkih prava te osiguravanja adekvatnog stambenog prostora, ali i rasističke kontramobilizacije koja je rezultirala pokoljem Crne djece, žena i muškaraca.
31. siječnja 2016.Imigranti su ključan element radničke klase
U razgovoru o migracijama Sandro Mezzadra sa Sveučilišta u Bologni promatra iste kao društveni pokret s posebnim naglaskom na subjektivnom stremljenju za boljim životom, razlažući kako su zapravo prodiruće silnice kapitala te koje stubokom mijenjaju uvjete života i rada na prostoru Europe. Govori i o Dublinskom protokolu – režimu azila u okvirima implementacije Schengenskog sporazuma, te o jačanju rasizma koje podcrtava potrebu za kolektivnim europskim odgovorom na spomenute probleme.
30. svibnja 2020.Ne osuđujmo ustanke protiv umorstava koje vrši policija
Ustanak potaknut umorstvom Georgea Floyda, Crnog muškarca iz Minneapolisa kojega je usred bijela dana ugušio bijeli policijski službenik Derek Chauvin širi se Sjedinjenim Američkim Državama, dok srednjostrujaškim medijima predvidljivo odzvanja refren o uništavanju privatnog vlasništva o kojem opetovano slušamo kada jednosmjerno nasilje odozgo dobije svoj odgovor odozdo. Površnom zgražanju nad pustošenjem i pljačkom tijekom pobune treba suprotstaviti podsjetnik na postojane mehanizme strukturnog rasizma te sistemske dimenzije pljački i opresija koje se provode nad radnom većinom, a posebice nad Crnim pripadnicima i pripadnicama radničke klase.
31. prosinca 2018.Autonomija umjetnosti: slijepa pjega kulturnog samorazumijevanja
Područje kulture unutar lijevo-liberalnog političkog polja danas se primarno definira kao prostor umjetničke slobode i društvenog dijaloga, dok se od kulturnih radnika_ica, intenzivno izloženih prekarizaciji unutar proizvodnog procesa, očekuje neproblematiziranje kapitalističkih antagonizama. O uključenosti umjetničke proizvodnje i valorizacije u reprodukciju kapitalizma, institucionalizaciji estetičkog elitizma i transformativnim potencijalima političkog teatra, strukturnim uvjetovanostima umjetničkog djelovanja u socijalističkim zemljama, te društvenim snagama koje mogu stvoriti preduvjete za revolucionarni kulturni rad, razgovarali smo s Goranom Pavlićem, predavačem na Odsjeku za dramaturgiju Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu.
