Podrijetlo Prvog maja

Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.

Članovi Nezavisne radničke partije Jugoslavije (NRPJ) i nezavisnih sindikata pred kinom Balkan u Zagrebu, na proslavi 1. maja 1924. godine (izvor: Zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, knjiga prva, str. 170, Beograd 1960., Wikimedia Commons)
Zgodna ideja da se proslavu proleterskog praznika iskoristi kao sredstvo za uspostavu osmosatnog radnog dana nastala je u Australiji. Tamo su radnici i radnice 1856. godine odlučili organizirati cjelodnevnu obustavu rada u kombinaciji sa sastancima i zabavom, kao demonstraciju u korist osmosatnog radnog dana. Dan proslave zakazan je za 21. april. Isprva su australski radnici i radnice namjeravali organizirati praznik samo 1856. godine. Međutim, prva je proslava imala toliko snažan učinak na australske proleterske mase, bodreći ih i vodeći novoj agitaciji, da je odlučeno kako će se ponoviti svake godine.
 
Doista, što je radnicima i radnicama moglo pružiti više ohrabrenja i vjere u vlastitu snagu od masovne obustave rada o kojoj su sami odlučili? Što je moglo više ohrabriti vječne tvorničke i radioničke robove od zbijanja vlastitih redova? Ideja proleterskog praznika stoga je ubrzo bila prihvaćena i počela se iz Australije širiti na druge zemlje, dok na kraju nije osvojila proletarijat cijelog svijeta.
 
Prvi koji su se poveli za australskim primjerom bili su američki radnici i radnice, odlučivši 1886. godine da Prvi maj treba postati dan međunarodne obustave rada. Na taj je dan njih 200 000 napustilo svoja radna mjesta i zahtijevalo osmosatni radni dan. Policija i pravno uznemiravanje potom su dugi niz godina priječili radnike i radnice da ponove demonstracije u tako velikom broju. Međutim, 1888. su godine reafirmirali svoje namjere i odlučili da će se sljedeća proslava održati 1. maj 1890.
 
U međuvremenu je radnički pokret u Europi oživio i ojačao. Najsnažnija manifestacija ovog pokreta dogodila se 1889. godine na Međunarodnom radničkom kongresu. Na tom Kongresu, uz prisustvo četiri stotine delegata i delegatkinja, odlučeno je da zahtjev za osmosatno radni dan mora postati temeljni zahtjev. Zatim je delegat francuskih sindikata, radnik Lavigne iz Bordeauxa, predložio da se zahtjev u svim zemljama podrži općom obustavom rada. Delegat američkih radnika i radnica skrenuo je pažnju na namjeru svojih drugova da organiziraju štrajk 1. maj 1890. i Kongres je donio odluku da taj dan postane međunarodni proleterski praznik.
 
U ovom slučaju, kao i trideset godina ranije u Australiji, radnici i radnice zapravo su razmišljali tek o jednokratnim demonstracijama. Kongres je odlučio da će radnici i radnice svih zemalja 1. maja 1890. godine zajedno demonstrirati za osmosatni radni dan. Nitko nije govorio o ponavljanju praznika narednih godina. Naravno, nitko nije mogao predvidjeti koliko će munjevito ova ideja postati uspješna i koliko će je brzo radničke klase prihvatiti, no bilo je dovoljno proslaviti Prvi maj samo jednom kako bi svi shvatili i prihvatili da ga je potrebno svake godine kontinuirano obilježavati (…)
 
Na Prvi maj postavljen je zahtjev za uvođenjem osmosatnog radnog dana. Međutim, čak i nakon što je ovaj cilj ostvaren, nije se odustalo od Prvog maja. Dok god borba radnika i radnica protiv buržoazije i vladajuće klase traje, dok god svi zahtjevi nisu ispunjeni, Prvi maj će predstavljati godišnji izraz tih zahtjeva. Kada pak osvanu bolji dani, kada se radnička klasa svijeta izbori za svoje oslobođenje, čovječanstvo će vjerojatno i dalje slaviti Prvi maj u čast žestokih borbi i mnogih patnji iz prošlosti.
 



Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu.

Vezani članci

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve