Ljevica mora prestati vjerovati desnici da je pridobila radničku klasu

"Već je 2016. godine bilo jasno da izbor Trumpa ne predstavlja proboj radničke klase, kako su ga mnogi najavljivali. Kako sam već demonstrirao s Aaronom Winterom, iako je Trump među onima s nižim primanjima prošao bolje od dva prethodna republikanska kandidata, njegov je uspjeh imao više veze s krajnjim neuspjehom Hillary Clinton. Dapače, Trumpova privlačnost bila je vrlo slična onoj Georgea W. Busha 2004. godine. Iako su obojica privukla one s nižim prihodima, više nego John McCain 2008. i Mitt Romney 2012. godine, glavnina glasova i dalje je došla iz tradicionalno republikanske populacije, tj. bogatijih bijelaca."

Predsjednik SAD-a Donald Trump drži govor pred pristalicama na skupu „Keep America Great“ u Phoenixu u Arizoni, 19. veljače 2020. godine (izvor: Gage Skidmore @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Postalo je uobičajeno čuti da se za Brexit i pobjedu Donalda Trumpa govori kako imaju zajednički izvor: nezadovoljstvo „zanemarenih“. Prije četiri godine čelnici obaju projekata pohitali su postaviti se kao predvodnici pobuna radničke klase, a Nigel Farage je za Telegraph izjavio:
Sličnosti između različitih strana na izborima [2016. godine u SAD-u] vrlo su nalik našoj nedavnoj bitci. Kako bogati postaju bogatiji, a velike tvrtke dominiraju globalnom ekonomijom, birači diljem Zapada bivaju zanemareni. Fizički radnici u dolinama Južnog Walesa ljutiti zbog kineskog dampinga cijena čelika masovno su glasali za Brexit. U američkom pojasu hrđe opala je tradicionalna prerađivačka industrija, a upravo se tim ljudima vrlo učinkovito obraća Trump.
Njegova se procjena ubrzo proširila medijima i nekritički je prihvaćena s obje strane političkog spektra – unatoč sve većim dokazima da ni Trumpov ni Brexitov uspjeh nisu proizašli uglavnom iz radničke, već srednje i više klase, od kojih biste i očekivali da podrže takve elitne, reakcionarne interese.
 
Već je 2016. godine bilo jasno da izbor Trumpa ne predstavlja proboj radničke klase, kako su ga mnogi najavljivali. Kako sam već demonstrirao s Aaronom Winterom, iako je Trump među onima s nižim primanjima prošao bolje od dva prethodna republikanska kandidata, njegov je uspjeh imao više veze s krajnjim neuspjehom Hillary Clinton. Dapače, Trumpova privlačnost bila je vrlo slična onoj Georgea W. Busha 2004. godine. Iako su obojica privukla one s nižim prihodima, više nego John McCain 2008. i Mitt Romney 2012. godine, glavnina glasova i dalje je došla iz tradicionalno republikanske populacije, tj. bogatijih bijelaca.
 
Rane ankete ukazuju na to da se taj trend nastavio i u 2020. godini.
 
Naravno, postoje dijelovi radničke klase u kojima je Trump posebno dobro prošao, poput bijelih muškaraca bez fakultetske diplome. No, izostanak fakultetskog obrazovanja samo je dio slike kada razmišljamo o radničkoj klasi. Ako pogledamo prihode, Biden je imao značajnu prednost u odnosu na Trumpa u nižim platežnim razredima (kao i Clinton, unatoč tome što je u tim kategorijama prošao mnogo lošije i od Obame i od Bidena). Zapravo, Trumpovi glasovi između 2016. i 2020. godine uglavnom su došli od onih koji zarađuju više od 100 000 američkih dolara: 2016. godine privukao ih je 48%, u odnosu na 54% 2020. godine. Ove godine oko 22 milijuna glasova za Trumpa došlo je iz nižih platežnih razreda, ali to je sačinjavalo manje od trećine njegovih ukupnih glasova. Problem s Trumpom i trampizmom stoga nadilazi „radničku klasu”.
 
Ideju da je Trump kandidat radničke klase dodatno potkopava jednostavna činjenica da što manje obrazovanja ili prihoda imate, i što ste skloniji osjećati se zanemarenima, to je manja vjerojatnost da ćete glasati ili čak biti registrirani kao glasač.
 
Mogli bismo tvrditi da bi se, kad bismo ove neglasače prisilili da glasaju, oni okrenuli Trumpu. Možda i bi, ali činjenica jest da oni ne glasaju; to je njihov izbor, i to upadljiv izbor kada im se opetovano govori kako je Trump njihov kandidat.
 
U tom kontekstu, graja oko Trumpove baze birača, zapravo sačinjene od finih ljudi nije iskrivila samo naše razumijevanje onoga što se dogodilo 2016. i 2020. godine, već i našu strategiju toga kako bi ljevica na to trebala odgovoriti. Obično se sugerira da bi se ljevica trebala usredotočiti na glasače iz radničke klase koji su se aktivno odlučili okrenuti Trumpu dobro znajući kakva je njegova politika, umjesto na one koji su ostali uz Demokrate unatoč njihovim nimalo primamljivim rezultatima po pitanju socijalne pravde, ili, u konačnici, na one koji se osjećaju potpuno zanemarenima. Često čujemo da bi ljevica trebala saslušati i izmiriti se s nekolicinom koja je podržala program koji najviše šteti interesima radničke klase, program čija su meta bile rasizirane manjine radničke klase, umjesto da sluša one koji su izvukli deblji kraj ove politike i koji su bili na prvoj crti progresivnih pokreta.
 
Stoga je nužno udaljiti se od razumijevanja radničke klase kakvom su je definirali reakcionari i prestati se boriti protiv desnice na njezinom domaćem terenu. Naravno, to ne znači da potporu radničke klase treba uzimati zdravo za gotovo. Kao što sam ranije rekao, neglasanje je postalo norma među demografskim kategorijama koje više ne osjećaju kao da ih ljevica predstavlja. Antiimigrantske šalice i „dog whistle” retorika po pitanju imigracije tome svakako nisu pomogle. Stoga je ključno ne samo da promijenimo narativ, već i da otpočnemo s teškim radom obnavljanja veza putem radikalnijih programa, grassroots organiziranja i narodnog vijećanja. Ovaj će proces zahtijevati nepokolebljivi angažman protiv svih oblika ugnjetavanja ako želimo izgraditi istinski demokratski pokret.




Aurelien Mondon je viši predavač politike na Sveučilištu u Bathu, gdje je njegovo istraživanje pretežno usmjereno na utjecaj rasizma i populizma na liberalne demokracije. Verso je nedavno objavio njegovu novu knjigu Reactionary Democracy: How racism and the populist far right became mainstream, koju je napisao s Aaronom Winterom.




Vezani članci

  • 14. veljače 2021. Kako mirovinski fondovi oblikuju financijalizaciju u Kolumbiji i Peruu "U ekonomijama u nastajanju koje su podvrgnute podređenim oblicima ekonomske i financijske integracije, i gdje su zastupljeni interesi visoko koncentrirane financijske industrije, takvi mirovinski fondovi mogu podbaciti kao katalizator dubokih, likvidnih i stabilnih domaćih tržišta kapitala. Umjesto toga, mogli bi doprinijeti financiranju privatiziranih oblika infrastrukture i nekretnina te ojačati hijerarhije globalnog financijskog svijeta."
  • 7. veljače 2021. Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska "Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."
  • 7. veljače 2021. Globalnom Jugu trebaju moć i resursi, ne reprezentacijski paravani Imenovanje Crne Afrikanke na čelo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previše. Ngozi Okonjo-Iweala je kao bivša ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previše prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afričkog radništva i seljaštva. Za periferne ekonomije neophodno je napuštanje dominantne, krajnje devastirajuće neoliberalne paradigme i zaokret prema osnaživanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja – puka identitetska reprezentacija neće biti dovoljna.
  • 7. veljače 2021. Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 31. siječnja 2021. O porastu sindikalne gustoće u SAD-u tijekom pandemije "Sindikalna gustoća – udio zaposlenih radnika i radnica koji pripadaju sindikalnom članstvu – porastao je 2020. godine po prvi put od 2007. i 2008. godine. Za porast sindikalne gustoće prije toga, morali biste se vratiti do 1979. godine. (...) Međutim, ovaj porast nažalost nije bio rezultat kakvog pobjedonosnog organiziranja. Sindikalno članstvo prošle se godine smanjilo za 2,2 posto – no pandemija je još više smanjila zaposlenost, za 6,7 posto. Posljedično se sindikalna gustoća povećala s 10,3 na 10,8 posto, i vratila tamo gdje je bila 2016. godine."
  • 24. siječnja 2021. Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
  • 22. siječnja 2021. Prema taksonomiji trolova "„Sreli smo još jednog Amerikanca u pubu. Mislim da je bio neki profesor, razvezao se o tome kako je Amerika ukradena od Indijanaca, i da je to strašno, i kako bi im je trebali vratiti. Na kraju je Brett rekao, ‘U redu, onda saznaj koje je indijansko pleme nekada živjelo tamo gdje ti sada živiš i predaj im vlasnički list od kuće.’ Siroti čovjek nije znao što reći.“ Kao što je jasno iz odlomka, Michelle ovo smatra nepobitnim argumentom. Čuo sam verzije ovog odgovora i prije – ako ste za imigraciju, otvorite svoj dom imigrantima, itd. – pri čemu se politička pozicija odnosno argument u vezi društva pretvara u individualni odgovor. Naravno, siroti čovjek trebao je uzvratiti da neki odgovori imaju smisla jedino ako su kolektivni. Ne postoji individualni odgovor na povijest genocida, ili na imigracijske politike, jednako kao što ne postoji individualni odgovor na klimatske promjene."
  • 22. siječnja 2021. Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka "Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve