Privatne škole oduvijek su omogućavale bogatim učenicima da upadnu na fakultet preko reda

"Sveučilišni prijemni ispiti u Ujedinjenom Kraljevstvu moralno su prijeporni i u najboljim okolnostima, a ove godine očigledno ne živimo u najboljim okolnostima. Budući da nije moguće pisati ispite uživo, učenike se vrednovalo na temelju predviđanja, dosad ostvarenih rezultata i povijesnih postignuća njihove škole. Njihova obrazovna budućnost počiva na algoritmu."

Transparenti s prosvjeda protiv nepravednog algoritamskog moderiranja ocjena na A razini, ostavljeni nasuprot 10 Downing Street, kabineta britanskog premijera u Londonu, 15. kolovoza 2020. godine (foto: MR)
Sveučilišni prijemni ispiti u Ujedinjenom Kraljevstvu moralno su prijeporni i u najboljim okolnostima, a ove godine očigledno ne živimo u najboljim okolnostima. Budući da nije moguće pisati ispite uživo, učenike se vrednovalo na temelju predviđanja, dosad ostvarenih rezultata i povijesnih postignuća njihove škole. Njihova obrazovna budućnost počiva na algoritmu.



Činjenica da su ocjene srednjoškolskih učenica i učenika u prosjeku umanjene daleko više od učenica i učenika iz privatnih škola, jasno pokazuje da klasa, bogatstvo, rasa, i regionalne nejednakosti igraju svoje tradicionalne uloge u britanskom sustavu obrazovanja.
 
Na sveučilišnim prijemnim ispitima dobro se vidi kako funkcioniraju ove nepravde. Da biste to bolje razumjeli, razmišljajte o borbi za mjesta na sveučilištima na tragu još jedne velike britanske tradicije – čekanja u redu. Ako u kinu postoji ograničen broj sjedala, čekanje u redu za njih poštenije je od makljaže kada se vrata otvore. Što ste bliže početku reda, veće su vam šanse da ugrabite mjesto. Ako se sjedala popune prije nego uspijete ući, barem ste imali poštenu priliku. Ista je stvar s upisima na sveučilište. Vaše ocjene na A razini određuju vaše mjesto u redu: što ste više na listi, to ćete biti bliže ulazu i vjerojatnije je da ćete se upisati.
 
Proširimo analogiju onime što mnogi Britanci i Britanke smatraju društvenim grijehom: upadanjem preko reda. Ekvivalent tome u britanskom obrazovnom sustavu jest privatno obrazovanje. Tijekom više godina plaćate pozamašnu školarinu, što pouzdano rezultira višim ocjenama na A razini, boljim mjestom u „redu“, te izglednijim šansama za mjestom na prestižnijim sveučilištima, čiji su resursi i reputacija superiorniji. Dapače, što više plaćate, to je vaša pozicija bolja.
 
Privatno obrazovani učenici konzistentno nadmašuju učenike iz državnih škola u pogledu mjesta koja zauzimaju na upisima u najviše rangirana sveučilišta u Ujedinjenom Kraljevstvu. Istraživanje Sutton Trusta pokazalo je da su učenici i učenice iz samo osam škola – od kojih se sve nalaze na jugoistoku Engleske, a šest ih je privatno – popunili 1310 mjesta na Oxbridgeu od 2015. do 2017. godine, u usporedbi s njih 1220 iz 2990 preostalih škola.
 
Pored ocjena, uključeni su i drugi faktori, primjerice, sustav koji su privatne škole uspostavile kako bi osigurale bolje informacije i vodstvo kroz proces prijave na sveučilište, očekivanja i aspiracije obitelji učenica i učenika, te bolje pripremljenost aplikanata za razgovore na upisu u sveučilište. Međutim, nepravda „upadanja preko reda“ najjasnije se vidi na razmeđi školarina, ocjena na A razini, i postupka prijema na sveučilište. Dvije najskuplje privatne škole u Ujedinjenom Kraljevstvu, Eton i Winchester (koje 2020. godine naplaćuju 14167 funti odnosno 13903 funti po semestru), ujedno su i daleko najuspješnije od svih škola u UK-u prema broju ponuda za studiranje koje su njihovi učenici primili s Oxforda i Cambridgea.
 
Državni algoritam za određivanje učeničkih ocjena ove godine omogućuje čak i više upadanja preko reda. Škotska uprava za kvalifikacije (The Scottish Qualifications Authority, SQA) prepravila je 133 000 preporučenih ocjena, veliku većinu njih naniže, dok su najugroženije učenice i učenici izloženi najvećem smanjenju. Stopa prolaznosti za te učenike smanjena je za preko 15 posto, s 85,1 na 69,9 posto, dok je korespondirajuće smanjenje najprivilegiranijim učenicama i učenicima iznosilo samo 9,8 postotna boda.
 
U Engleskoj je priča slična. Udio A/A* ocjena povećao se od 2019. godine u svim kategorijama, ali je povećanje daleko najveće za privatno obrazovane učenice i učenike. Njihove ocjene povećale su se za 4,7 bodova, što je dvostruko više od povećanja u srednjim školama i gotovo tri puta više od onoga u akademijama (1,7 bodova).
 
Posljedica je da trenutno gotovo polovina ispita kojima prisustvuju učenici iz privatnih škola (48,6 posto) završava ocjenom A ili A*, za razliku od tek jednog od pet ispita (21,8 posto) koje polažu srednjoškolci.
 
Nema smisla odgovoriti da „nije sve u ocjenama“, jer su one ključ koji otvara vrata sveučilišta, koje pak otključava druga vrata. Velikim dijelom modernog britanskog života danas dominiraju sveučilišni diplomanti. Štoviše, sveučilište osigurava ogromna obrazovna, ekonomska i društvena dobra, a što je bolje vaše sveučilište, to su bolja i obilnija ta dobra. Iz tog je razloga isključivanje iz sudjelovanja u ovim aspektima života duboko nepravedno. Takva je nepravda dodatno produbljena kada na mjesta učenika ili učenica iz državnih škola u redu za sveučilište upadne netko tko je za to platio.
 
Neki tvrde da je sustav meritokratski, jer ispiti na A razini provjeravaju sposobnost učenika ili učenice neposredno prije prijema na sveučilište. Međutim, pošteni red nije pošten samo zato što nema nagurivanja kada se vrata otvore – od samog početka ne smije biti guranja preko reda. Dapače, u situaciji kada je došlo do prethodnog guranja preko reda, pošteno je kompenzirati za to jednom kada se vrata otvore: pogurati preko reda one koji su nepravedno pogođeni.
 
Oni koji brane sustav napominju da je moguće živjeti dobar, ispunjen i smislen život bez upisa na sveučilište te stoga ne mora biti ničeg lošeg u uskraćivanju učenicima državnih škola mjesta na sveučilištu koje bi u protivnom ostvarili. Premisa je očigledno istinita, ali zaključak je slab. Ne morate otići u kino kako bi vam život bio ispunjen, ali to nije opravdanje da vam ukradem mjesto u redu. Moguće je biti oštećen nečime, čak i ako će posljedično vaš život i dalje biti kvalitetan. Naprosto neće biti onoliko kvalitetan koliko je mogao biti.
 
Nije jednostavno odgovoriti što učiniti s ocjenama na A razini u vrijeme pandemije. Truizam je ustvrditi da je COVID-19 razotkrio ukorijenjene nejednakosti u Britaniji. No, spuštanje ocjene, a da učenica ili učenik nije imao priliku dokazati se na ispitu, je nepravedno. Opet, također je problematično naprosto dati svim učenicima više ocjene. To je kao da zatražite od svih u redu da naprave jedan korak prema naprijed: imat ćete dojam da ste bliže vratima, ali vaše mjesto u redu neće se promijeniti. Red je u startu nepravedan zbog nekolicine koja se već progurala do početka reda.
 
Nema ničega inherentno pogrešnog u korištenju algoritma kako bi se moderirale ocjene. Štoviše, u ovoj se situaciji pružala savršena prilika da se provede izjednačavanje, korigiranjem klasne diskriminacije inherentne obrazovnom sustavu. Ovo se možda doima kao antimeritokratski argument, ali „meritum“ nije precizni koncept i nije samorazumljivo da bolje ocjene idu ruku pod ruku s većim zaslugama. Učenik s ocjenama AAB iz škole čije su prosječne ocjene CCC, možda je pokazao više zasluga od učenika s ocjenama AAA iz škole čije su prosječne ocjene AAB. Ova poanta osobito je pertinentna za sveučilišne prijamne postupke budući da sveučilišta koriste ocjene na A razini kao pokazatelj intelektualne sposobnosti. Međutim, lišene konteksta, one nisu idealni prediktor toga kako će učenik ili učenica proći na sveučilištu. Dapače, upadljivo se zanemaruje činjenicu kako je manje vjerojatno da će privatno obrazovani učenici ostvariti barem višu diplomu druge klase, u usporedbi s učenicima iz državnih škola sa sličnim ocjenama na A razini.
 
Privatno obrazovanje je upadanje preko reda u sveučilište za ekonomski privilegirane. Trebalo bi ga ukinuti – no to je kompleksni prijedlog s ozbiljnim obrazovnim, kulturnim i ideološkim posljedicama. U ovom trenutku, suočeni s aktualnom kohortom učenica i učenika koji su pogođeni nepravdom smanjenih ocjena na A razini, možemo izvući nešto specifičnije zaključke. Sveučilišta moraju izmijeniti i dopuniti svoje procedure prijema kako bi stavila više težine na kontekstulne podatke.
 
Početne ocjene trebalo bi prilagoditi temeljem uzimanja prosječnih učenica i učenika državnih škola kao norme. Zahtjeve u pismima ponude trebalo bi umanjiti za najdepriviranije učenike – kao što je slučaj u mnogim sveučilištima. Ujedno treba postojati koordinacija među sveučilištima, što je protivno kulturi institucionalne kompeticije koju nameće država. Pitanje klasne nejednakosti u obrazovanju treba adresirati na državnoj razini. Moderiranje ocjena ovogodišnjih učenika i učenica na način da se smanji, a ne poveća nejednakost, bio bi dobar početak.




Mark Jago je profesor filozofije na Sveučilištu u Nottinghamu.




Vezani članci

  • 27. rujna 2020. Beyoncéin Black Is King i zamke afričke svijesti "Postoje razlozi za uživanje u pompi filma Black Is King, osobito u vrijeme akutne rasne traume. Ipak, njegova mistika kulturne autentičnosti i blagonaklone monarhije ne bi smjela zakloniti materijalnu stvarnost svakodnevnog života. Neoliberalno upravljanje, ekstraktivni kapitalizam te militarizam i dalje uzrokuju socijalnu i ekološku devastaciju u dijelovima Afrike, obaju Amerika i šire. Sučeljavanje s ovim isprepletenim stvarnostima znači razvijanje konkretne, globalne analize, uz istovremeno opiranje metafizičkim vizijama svijeta."
  • 27. rujna 2020. Privatizacija zdravstvene skrbi u Keniji "U Keniji si samo bogati i oni s političkim poznanstvima mogu priuštiti pristojnu zdravstvenu skrb. Sve ostale ozbiljna bolest ili automobilska nesreća dijeli od propasti."
  • 27. rujna 2020. Trump namjerava ukrasti izbore i jedino ga mi možemo spriječiti U SAD-u se 3. studenog održavaju predsjednički izbori. Premda trenutni predsjednik Donald Trump najavljuje da se ne namjerava pridržavati rezultata ako mu ne budu po volji, kandidat Demokratske stranke Joe Biden ne pokazuje da ozbiljno shvaća prijetnju. Sve izgleda kao da će se ponoviti prijeporna izborna situacija iz 2000. godine, kada su Al Gore i vodstvo Demokratske stranke, suočeni s tijesnim izbornim rezultatom i nepotpunim prebrojavanjem glasova položili vjeru u Vrhovni sud, demobilizirali prosvjednu opoziciju iz baze i omogućili George W. Bushu da dođe na vlast. Ponovni ustavni puč Republikanske stranke, ovoga puta na čelu s Trumpom, koji ovih dana radi na popunjavanju mjesta u Vrhovnom sudu upražnjenog smrću Ruth Bader Ginsburg, zaustavit će samo militantna mobilizacija odozdo.
  • 20. rujna 2020. Resetiranje države blagostanja "Potrebno je potpuno resetiranje – redizajn države blagostanja za digitalno doba, ali tako da se, umjesto da poštimavamo detalje na lešini koju smo naslijedili, vratimo temeljnim principima koji su inspirirali socijaldemokrate sredinom 20. stoljeća."
  • 20. rujna 2020. Stručnost na temelju iskustva: sustav socijalne sigurnosti trebali bi osmišljavati tražitelji naknada "Povjerenstvo koje je u potpunosti sačinjeno od osoba sa življenim iskustvom sustava socijalnih naknadi pokrenulo je radni plan kako bi preuredilo sustav socijalne sigurnosti."
  • 20. rujna 2020. Sto godina Addisonovog zakona "Prije jednog stoljeća, Addisonov zakon naložio je državi odgovornost za stambene kapacitete radničke klase – i utro put izgradnji stotina tisuća državnih jedinica socijalnog stanovanja."
  • 13. rujna 2020. Protiv britanske kozmičke desnice u usponu ljevica se mora boriti razumom "Jednom kada prihvatimo da smo svi uvučeni u probleme s kojima se suočava cijeli svijet, njihovo rješavanje postaje puno zahtjevniji zadatak od pukog svrgavanja neke tajne kabale. Međutim, to ipak znači da možemo adresirati i ponuditi bolja objašnjenja i rješenja za stvarne svjetske probleme i iskustva zbog kojih ljudi mogu završiti u zečjoj rupi ekstremno desnih teorija zavjere."
  • 13. rujna 2020. Darovna ili podatkovna platforma? Kapitalistička gostoljubivost i novi platni zid Couchsurfinga "Couchsurfing je od 2010. do 2011. godine prolazio transformaciju. Kasnije se ispostavilo da se korisnicima i korisnicama lagalo. Pretvara li se Couchsurfing.com u platformu za marketing i prikupljanje podataka kojima bi se trebalo puniti jedan drugi biznis? Važno je da budemo svjesni posljedica ako je ovaj scenarij točan. Vrijeme će pokazati kakva se podvala krije iza aktualne strategije."
  • 11. rujna 2020. Društvena zaraza: mikrobiološki klasni rat u Kini "Dok sekularna kriza kapitalizma poprima naizgled neekonomski karakter, nove epidemije, glad, poplave i druge „prirodne“ katastrofe koristit će se kao opravdanje za proširivanje državne kontrole, a odgovor na te krize sve će više funkcionirati kao prilika za vježbanje novih i neisprobanih protupobunjeničkih mjera. Dosljedna komunistička politika mora moći zajedno sagledati obje te činjenice. Na teorijskoj razini to znači razumijevanje činjenice da je kritika kapitalizma osiromašena ako se odvaja od prirodnih znanosti. No, na praktičnoj razini to također podrazumijeva da je jedini politički projekt koji je danas moguć onaj koji je sposoban orijentirati se na terenu definiranom globalnom ekološkom i mikrobiološkom katastrofom, kao i djelovati u ovom stanju neprestane krize i atomizacije."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve